DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 112     <-- 112 -->        PDF

Postizanjem pravilne preborne strukture grupimič-
nog prostornog rasporeda stabala, njegom mladog naraštaja,
selektivnom proredom, sječom zrelih prihoda s
propisanom dimenzijom zrelosti u funkciji što kvalitetnijeg
prirodnog pomlađivanja, kvalitetnim i stručnim
odabiranjem stabala za sječu jednakomjerno na cijeloj
površini sastojine, s maksimalnim intenzitetom sječe
od 25%.


2. Uređajni razred raznodobne sjemenjače Jela - IV


Sto se tiče cilja i načina gospodarenja te metode uređivanja
za ovaj uređajni razred, ne postoje značajne ra-


Promjer sječive zrelosti u EGT-u "jele s mahovinom"
određenje po "Novom sistemu" uređivanja šuma i to:


1. Uređajni razred raznodobne sjemenjače jele II/III
s 80 cm,


2. Uređajni razred raznodobne sjemenjače jele III
s 65 cm,


3. Uređajni razred sjemenjače jele IV s 60 cm.


Primjenom formule "Novi sustav" Dz = 2,64 x H,
mišljenja sam da ista daje prevelike dimenzije zrelosti
po uređajnim razredima. U g.j. "Rastovka - Kutcrevske
Kose" u uređajnom razredu II/III boniteta (Šurić) imamo
dominantne visine stabala 3 1,5 m, te bi u tom slučaju
sječiva zrelost iznosila 80 cm, stoje po mom osobnom
mišljenju previše. To je i sjemenska baza jele i pitam
se da li će ta stara jela uopće rađati sjemenom.


Cestar, Hren, P c 1 c e r, K o v a č e v i ć, M a r t i n o -
vic: Regionalni ekološko gospodarski tipovi šuma
na području Š.G. "Lika" Gospić. Radovi Šumarski
institut Jastrebarsko.


V u k e I i ć, J., R a u š Đ., 1999: Šumarska fitocenologi-
ja i šumske zajednice Hrvatske. Šumarski fakultet,
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.


i- zlike u odnosu na prethodni uređajni razred. Razlike u


i- ova dva uređajna razreda ogledaju se u kvaliteti stani-


s šta, pa prema tomu i u potencijalnim mogućnostima


:- proizvodnje.


n Istom metodom uređivanja definirana je mješovita


11 preborna normala Jela IV, Bukva IV/V, dimenzijom te-
e hničke zrelosti za jelu 60 cm, a za bukvu 50 cm.


Opći i osnovni ciljevi gospodarenja bit će ostvareni
privođenjem postojećeg stanja sastojina prema defini-
!- ranoj normali i to gospodarskim postupcima na način
kako je propisano po uređajnim razredima.


Ranijim propisom u EGT-u (I-C-50) sječiva zrelost
bila je propisana s 50 cm za sve bonitete jednako, što
također ne smatram ispravnim. Istina je da su dominantne
visine stabala različite po uređajnim razredima
(20 do 32 m), ali je ipak faktor 2,64 previsok.


Prisutan sam u ovom EGT-u skoro cijeli radni vijek
i uvjerio sam se da su jele od 50 cm sječive zrelosti fiziološki
stare, tj. dobivaju rodino gnijezdo, bivaju
napadnute od crnogorične imele (Visciim laxum), te
dolazi do stagnacije visinskog, debljinskog i volumnog
prirasta pa i do samog sušenja jele. Na takvim stablima
dolazi do pojave crvene truleži u korjenu, a što se i
može vidjeti na prvom trupcu oborene jele. To su razlozi
da je jela već kod 50 cm sječivo zrela, naravno na
lošijim bonitetima. Na boljim bonitetima III ili II/III
uređajnog razreda jele, kakvih je u ovim šumama malo,
mogla bi se podići dimenzija sječive zrelosti do 60 cm.


K 1 e p a c, D., 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet,
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.


Tekst i fotografije:


Marko Vukelić, dipl. ing. šum.,


savjetnik upravitelja


U. Š. Gospić


ZAKLJUČAK


LITERATURA:


230