DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Postizanjem pravilne preborne strukture grupimič- nog prostornog rasporeda stabala, njegom mladog naraštaja, selektivnom proredom, sječom zrelih prihoda s propisanom dimenzijom zrelosti u funkciji što kvalitetnijeg prirodnog pomlađivanja, kvalitetnim i stručnim odabiranjem stabala za sječu jednakomjerno na cijeloj površini sastojine, s maksimalnim intenzitetom sječe od 25%. 2. Uređajni razred raznodobne sjemenjače Jela - IV Sto se tiče cilja i načina gospodarenja te metode uređivanja za ovaj uređajni razred, ne postoje značajne ra- Promjer sječive zrelosti u EGT-u "jele s mahovinom" određenje po "Novom sistemu" uređivanja šuma i to: 1. Uređajni razred raznodobne sjemenjače jele II/III s 80 cm, 2. Uređajni razred raznodobne sjemenjače jele III s 65 cm, 3. Uređajni razred sjemenjače jele IV s 60 cm. Primjenom formule "Novi sustav" Dz = 2,64 x H, mišljenja sam da ista daje prevelike dimenzije zrelosti po uređajnim razredima. U g.j. "Rastovka - Kutcrevske Kose" u uređajnom razredu II/III boniteta (Šurić) imamo dominantne visine stabala 3 1,5 m, te bi u tom slučaju sječiva zrelost iznosila 80 cm, stoje po mom osobnom mišljenju previše. To je i sjemenska baza jele i pitam se da li će ta stara jela uopće rađati sjemenom. Cestar, Hren, P c 1 c e r, K o v a č e v i ć, M a r t i n o - vic: Regionalni ekološko gospodarski tipovi šuma na području Š.G. "Lika" Gospić. Radovi Šumarski institut Jastrebarsko. V u k e I i ć, J., R a u š Đ., 1999: Šumarska fitocenologi- ja i šumske zajednice Hrvatske. Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. i- zlike u odnosu na prethodni uređajni razred. Razlike u i- ova dva uređajna razreda ogledaju se u kvaliteti stani- s šta, pa prema tomu i u potencijalnim mogućnostima :- proizvodnje. n Istom metodom uređivanja definirana je mješovita 11 preborna normala Jela IV, Bukva IV/V, dimenzijom te- e hničke zrelosti za jelu 60 cm, a za bukvu 50 cm. Opći i osnovni ciljevi gospodarenja bit će ostvareni privođenjem postojećeg stanja sastojina prema defini- !- ranoj normali i to gospodarskim postupcima na način kako je propisano po uređajnim razredima. Ranijim propisom u EGT-u (I-C-50) sječiva zrelost bila je propisana s 50 cm za sve bonitete jednako, što također ne smatram ispravnim. Istina je da su dominantne visine stabala različite po uređajnim razredima (20 do 32 m), ali je ipak faktor 2,64 previsok. Prisutan sam u ovom EGT-u skoro cijeli radni vijek i uvjerio sam se da su jele od 50 cm sječive zrelosti fiziološki stare, tj. dobivaju rodino gnijezdo, bivaju napadnute od crnogorične imele (Visciim laxum), te dolazi do stagnacije visinskog, debljinskog i volumnog prirasta pa i do samog sušenja jele. Na takvim stablima dolazi do pojave crvene truleži u korjenu, a što se i može vidjeti na prvom trupcu oborene jele. To su razlozi da je jela već kod 50 cm sječivo zrela, naravno na lošijim bonitetima. Na boljim bonitetima III ili II/III uređajnog razreda jele, kakvih je u ovim šumama malo, mogla bi se podići dimenzija sječive zrelosti do 60 cm. K 1 e p a c, D., 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Tekst i fotografije: Marko Vukelić, dipl. ing. šum., savjetnik upravitelja U. Š. Gospić ZAKLJUČAK LITERATURA: 230 |