DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 109 <-- 109 --> PDF |
ni: svi poznati stručnjaci i poznavatelji Kopačkog rita, "Zeleni", ribiči i privredni ribari, predstavnici Županije, Državne uprave za prirodu, "Hrvatske šume" i Hrvatsko šumarsko društvo, Vodoprivreda, predstavnici Hrvatskog ekološkog društva i Pedagoškog fakulteta, Općina Bilje, itd.; da se dio sredstava Svjetske banke koju je dobila Javna ustanova iskoristi na čišćenje i odmuljivanje Kopačkog jezera koje je u katastrofalno lošem stanju. Čišćenjem i povezivanjem kanala mogla bi se odvesti riba sa Sakadaša u Dravu (vidi studiju: Kopački rit upravljani ekosustav, 1997.)"; poništenje čl. 17. Zakona o zaštiti prirode i.šumari- ma i šumarstvu vratiti pravo upravljanja zaštićenim objektima prirode. Konačno, njihova je zasluga što su mnogi poznati zaštićeni objekti prirode ostali sačuvani do danas, pa se stoga nadamo da će novi zastupnički dom Državnoga sabora pokazati više razumijevanja za šumarski management iza kojega stoji znanost, struka, iskustvo, tradicija dulja od 250 godina, te stručnjaci koji su do nedavno upravljali zaštićenim objektima prirode i rukovodili Državnom upravom za zaštitu prirode. Darko Getz " Nažalost, prema novinskom izvješću (Glas Slavonije od 24. rujna 1999. g.) veći dio sredstava 2,36 milijuna USA dolara bit će utrošen (citiramo: "... u izradi studije o Parku prirode Kopački rit, koja bi bila kompromis između zaštite prirode u Parku prirode i osiguravanje boljih uvjeta života ljudi koji žive u neposrednoj blizini rita"?) OSVRT NA OBNOVU PRIRODNIH SASTOJINA Asocijacija: Dinarske bukovo jelove šume (Omphalodo-Fagetum), (M a r i n č e k 1992) Sinonim: Fagetum croaticum abietetosum Ht Abieti - Fagetum, Iliricum Ht U ovoj asocijaciji prebornih, Dinarskih bukovo jelovih šuma Republike Hrvatske, i to u nižim predjelima Velebita i Male Kapele uz rijeke Gacku i Liku, imamo jedan fenomen čistih jelovih šuma, čija se donja granica spušta ispod 450 m nadmorske visine. To su šume "jele s mahovinom" (Pleurozio Schreiberi abietum - Pelcer). Prije su te šume nosile naziv šume jele s broćikom (Galium rotundifolium). One se prostiru uz rijeku Gacku u nekoliko gospodarskih jedinica, na površini od 4.243 ha, uglavnom s jugoistočne strane grada Otočca, te u pojasu rijeke Like u okolici Kosinja i Lipova polja općine Peru- šić, na površini oko 1000 ha. Ove šume izlučene su u Ekološko gospodarski tip "šume jele s mahovinom" (I-C-50), a opisane u Radovima Šumarskog instituta iz Jastrebarskog, te su zbog svoje vitalnosti i produktivnosti vrijedne spomena, pa ih stoga predstavljamo. Slika 1. Šuma jele s mahovinom iznad rijeke Gaeke. Gosp. jed. "Rastovka - Kuterovska kosa" ŠUME JELE S MAHOVINOM (Pleurozio Schreiberi abietum Pelcer) Ekološko gospodarski tip: I-C-50 Ove šume "jele s mahovinom" prostiru se iznad Gackog i Kosinjskog polja, spuštajući se sve do korita krških ponornica, rjeke Gacke i Like, i čine fenomen gotovo čistih sastojina. Nalaze se uglavnom na sjeveroistočnim ekspozicijama, raznih inklinacija, na nadmorskoj visini od 450 do 1000 m. Karakterističnost ovih čistih sastojina jele je u tome što su im tla zastrta bujnim sagovima raznovrsnih mahovina, gdje se jela odlično pomlađuje. Veliko učešće ma hovina koje prekrivaju tlo, indikator su velikih količina zračne vlage. To su predjeli iznad rijeka Gacke i Like, poznati po obilju magle, koja se tijekom vegetacije dugo zadržava upravo u ovim šumama, po čemu se razlikuju od ostalog dijela Like, stoga bi im trebalo dati specifično obilježje i definirati mikroklimatskim mjerilima. Ove šume pripadaju sklopu azonalnih zajednica u pojasu brdske bukve i šuma bukve - jele. U jugoistočnim dijelovima ove šume sa svojom donjom granicom 227 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Slika 2. Šuma jele s mahovinom Gosp. jcd. "Crno jezero - M. Rudine" spuštaju se u pojas šuma kitnjaka i graba (Epimedio Carpinetum betuli B. 1963.). Uz obilje mahovina (Pleurozio schreiben, Rhitidia- delphus trigeter, Dicranum seoparium, Polytrichum at- tnuatum), stalno je prisutna broćika (Galium scabrum) i aeidofilni indikatori (Sorbus aucuparia, Lusula pilo- sa iflavescens, Veronika officinalis). Od bazofllnih, neutrofilnih i slabo acidofilnih indikatora prisutne su: Omphalodes venia, Asperula odo- rata, Salvia glutinosa, Nephrodium filix mas, Cardami- ne bulbifera, Campanula trachelium, (Lamium orvala, Carex digitata i dr.). Teren je kamenit i to uglavnom preko 25% površine. Zajednica Pleurozio Schreiberi - Abietum dolazi na smeđim tlima, smeđe ilimeriziranim, na crnici i to uglavnom na vapnencima, u kompleksima ili pojedinačno. Reakcija tla je kisela do slabo kisela. Dominantni oblik humusa je mulmoder 1-2 cm debljine. Najpovoljniji sastojinski oblik je raznodobna mješovita sjemenjača, preborne distribucije, tipičnog stadija, normalnog stanja i grupimično prostornog rasporeda. Optimalni omjer smjese dat je u uređajnom razredu. Od crnogorice za uzgoj dolaze u obzir jela i smreka, a od bjelogorice bukva. Uzgojni radovi obuhvaćaju njegu mladog naraštaja i selektivne prorede. Kod optimalnog sastojinskog oblika može se očekivati prirast od 12,10 mVha od čega jele 10,9 m´/ha, a bukve 1,2 m´/ha. Promjer sječive zrelosti za jelu, smreku i bukvu utvrđen je sa 50 cm. Otvorenost ovih šuma je vrlo mala, svega 7 km/1000 ha, a trebala bi biti 17,6 km na 1000 ha, što ukazuje na nemogućnost intenzivnog gospodarenja. Cilj gospodarenja je proizvodnja deblje i tanje tehničke oblovine jele i celuloznog drveta jele i bukve. Cilj budućeg prebornog gospodarenja u ovom EGT-u I-C- 50 data je po uređajnim razredima (Novi sustav) i to: Slika 3. Sag mahovine u šumi jele s mahovinom 1. Uređajni razred raznodobne sjemenjače Jele - III Uz opći cilj gospodarenja, koji se odnosi na ispunjenje općekorisnih funkcija, osnovni cilj gospodarenja u ovom uređajnom razredu je proizvodnja što kvalitetnije tehničke oblovine te celuloznog drveta jele i bukve. Postignuće postavljenih ciljeva gospodarenja ovisit će o određivanju potencijalnih proizvodnih mogućnosti sas- tojina i načina gospodarenja te metode uređivanja šuma. Slika 4. Ponik jele u šumi jele s mahovinom Glede pripadnosti ovog uređajnog razreda EGT-u I-C-50 najpovoljniji sastojinski oblik su mješovite sas- tojine preborne strukture s grupimičnim načinom gospodarenja. Stablimičan način gospodarenja primjenjivat će se u djelovima sastojina s nagnutim i krševitim terenima s malo tla, gdje je nužna stalna zaštita tla od nepovoljnih abiotičkih čimbenika, koji se u ovoj šumskoj regiji javljaju često i u ekstremnim oblicima. 228 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Najpovoljniji omjer smjese je 80% jele i 20% bukve i ostale bjelogorice. Normalna drvna zaliha, te optimalna preborna struktura mješovitih sastojina ovog uređajnog razreda, utvrđena je po metodi uređivanja prebornih šuma, poznatoj kao "Novi sustav". Za jelu je određena kao najpovoljnija dimenzija tehničke zrelosti 65 cm, a za bukvu 50 cm. Na temelju definiranih dimenzija zrelosti, te utvrđene kvalitete staništa za je jelu i bukvu, koja odgovara III, odnosno 1II/IV bonitetu po S uri ću, spomenutom metodom utvrđena je mješovita normala Jela III, te Bukva III/IV. Ta normala predstavlja potencijalne proizvodne mogućnosti sastojina ovog uređajnog razreda, te hipotetski model prema kojemu ćemo nastojati izgospodariti ove sastojine. Tijekom vremena postojeću strukturu sastojina treba približiti zacrtanoj normali, primjenom odgovarajućih postupaka i načina gospodarenja. Ti se postupci ogledaju u sljedećem: Slika 5. Grupa jelova pomlatka u šumi jele s mahovinom, G.j. "Crnojezero-M. Rudine" Grafikon 1. Distribucija broja stabala u odjeiu 4. G.j. Crno jezero-MarkoviĆ Rudine Grafikon 2. Distribucija drvnih zaliha u odjelu 4. G.j. Crno jezero-Marković Rudine |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Postizanjem pravilne preborne strukture grupimič- nog prostornog rasporeda stabala, njegom mladog naraštaja, selektivnom proredom, sječom zrelih prihoda s propisanom dimenzijom zrelosti u funkciji što kvalitetnijeg prirodnog pomlađivanja, kvalitetnim i stručnim odabiranjem stabala za sječu jednakomjerno na cijeloj površini sastojine, s maksimalnim intenzitetom sječe od 25%. 2. Uređajni razred raznodobne sjemenjače Jela - IV Sto se tiče cilja i načina gospodarenja te metode uređivanja za ovaj uređajni razred, ne postoje značajne ra- Promjer sječive zrelosti u EGT-u "jele s mahovinom" određenje po "Novom sistemu" uređivanja šuma i to: 1. Uređajni razred raznodobne sjemenjače jele II/III s 80 cm, 2. Uređajni razred raznodobne sjemenjače jele III s 65 cm, 3. Uređajni razred sjemenjače jele IV s 60 cm. Primjenom formule "Novi sustav" Dz = 2,64 x H, mišljenja sam da ista daje prevelike dimenzije zrelosti po uređajnim razredima. U g.j. "Rastovka - Kutcrevske Kose" u uređajnom razredu II/III boniteta (Šurić) imamo dominantne visine stabala 3 1,5 m, te bi u tom slučaju sječiva zrelost iznosila 80 cm, stoje po mom osobnom mišljenju previše. To je i sjemenska baza jele i pitam se da li će ta stara jela uopće rađati sjemenom. Cestar, Hren, P c 1 c e r, K o v a č e v i ć, M a r t i n o - vic: Regionalni ekološko gospodarski tipovi šuma na području Š.G. "Lika" Gospić. Radovi Šumarski institut Jastrebarsko. V u k e I i ć, J., R a u š Đ., 1999: Šumarska fitocenologi- ja i šumske zajednice Hrvatske. Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. i- zlike u odnosu na prethodni uređajni razred. Razlike u i- ova dva uređajna razreda ogledaju se u kvaliteti stani- s šta, pa prema tomu i u potencijalnim mogućnostima :- proizvodnje. n Istom metodom uređivanja definirana je mješovita 11 preborna normala Jela IV, Bukva IV/V, dimenzijom te- e hničke zrelosti za jelu 60 cm, a za bukvu 50 cm. Opći i osnovni ciljevi gospodarenja bit će ostvareni privođenjem postojećeg stanja sastojina prema defini- !- ranoj normali i to gospodarskim postupcima na način kako je propisano po uređajnim razredima. Ranijim propisom u EGT-u (I-C-50) sječiva zrelost bila je propisana s 50 cm za sve bonitete jednako, što također ne smatram ispravnim. Istina je da su dominantne visine stabala različite po uređajnim razredima (20 do 32 m), ali je ipak faktor 2,64 previsok. Prisutan sam u ovom EGT-u skoro cijeli radni vijek i uvjerio sam se da su jele od 50 cm sječive zrelosti fiziološki stare, tj. dobivaju rodino gnijezdo, bivaju napadnute od crnogorične imele (Visciim laxum), te dolazi do stagnacije visinskog, debljinskog i volumnog prirasta pa i do samog sušenja jele. Na takvim stablima dolazi do pojave crvene truleži u korjenu, a što se i može vidjeti na prvom trupcu oborene jele. To su razlozi da je jela već kod 50 cm sječivo zrela, naravno na lošijim bonitetima. Na boljim bonitetima III ili II/III uređajnog razreda jele, kakvih je u ovim šumama malo, mogla bi se podići dimenzija sječive zrelosti do 60 cm. K 1 e p a c, D., 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Tekst i fotografije: Marko Vukelić, dipl. ing. šum., savjetnik upravitelja U. Š. Gospić ZAKLJUČAK LITERATURA: 230 |