DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Osim toga, prema napisima iz novina, izgleda da se nije na vrijeme (čl. 32. i 33. Zakona o zaštiti prirode NN30/94) zatražila prethodna dozvola za odlov ribe? Nadalje, nije se poštivala odredba Statuta Javne ustanove Park prirode Kopački rit, čl. 10., st. 3, u kojem se govori o isključivom selektivnom ribolovu aloktonih vrsta (citiramo: "... organiziranje selektivnog ribolova strane riblje vrste radi zaštite autoktone vrste riba."). Dakle, izlov aloktone babuške radi zaštite autoktone štuke i konačno, zanemarila se preporuka Studije Fakulteta poljoprivrednih znanosti, kojom je također pre poručen izlov babuške, a zaštita autoktonih vrsta ribe. Malo tko u ovom kraju ne zna za dugogodišnje nesuglasice oko korištenja ribolovnih voda Dunava i Drave i ranije Kopačkog rita. Isto tako poznati su nesporazumi i teškoće oko usuglašavanja interesa lovaca, šumara i spomenutih ribara i ribiča sa zaštitom prirode. Cesto su ti nesporazumi u suprotnosti s odredbama mnogih međunarodnih konvencija o zaštiti prirode koje je potpisala Hrvatska. Za primjer ćemo navesti slučaj privrednoga ribolova u Kopačkom ritu. Osječko-baranjski ribiči utjecali na promjenu zakona Do proglašenja Kopački rit je imao status lovnog, šumskog i ribolovnog područja većeg gospodarstvenog značenja. U momentu predlaga- nja zakona nije bilo moguće dokinuti uobičajene aktivnosti šumara, lovaca, ribara koji su praktično živjeli od dobra Kopačkoga rita. U vrijeme proglašenja vrijedio je Zakon o zaštiti prirode iz 1965. godine (NN 34/65), koji je za takve slučajeve predvidio kategoriju upravljanoga prirodnoga rezervata. U upravljanom prirodnom rezervatu bio je dozvoljen (neometano) privredni ribolov, uzgojni odstrijel visoke divljači (jelena, srna, divljih svinja). U rubnim, šumom pokrivenim dijelovima Zoore- zervata, nastavilo se upravljati prema gospodarskim osnovama, uz uvjet da se u "užem" dijelu nakon dozrijevanja i sječe euroameričkih topola podigne šuma autoktonih vrsta topola i vrba. Zatim se nastavilo s čišćenjem i održavanjem važnijih kanala (Čonakut, Hulovo, Nadhat, Pustafok), a bila su dozvoljena znanstvena istraživanja i turizam. Ovim načinom gospodarenja jedino nisu bili zadovoljni osječki ribiči, jer im je bio uskraćen ribolov u Baranjskom podravlju (Dravski rit) i u Kopačkom ritu. Političkim utjecajem te javnim istupima, zatim brojnim napisima u tisku i prilozima u časopisima "Sportski ribolov", "Ribolovni godišnjak" te u prigodnim publika cijama permanentno su napadani privredni ribari optuženi za uzurpatorsko ponašanje i neprimjeren lov ribe. Svojim utjecajem čak su u Saboru uspjeli aktualizirati problem, koji je na kraju trebao razriješiti bivši Republički zavod za zaštitu prirode. Pokušaji LSG "Jelen" da kompromisom riješi sukob ribiča i privrednih ribara 223 |