DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 104 <-- 104 --> PDF |
"Zijev ribe" je manje - više redovita pojava u Kopačkom ritu. U godinama obilnih dugotrajnih poplava, ribe će biti znatno više, stoga će i više uginuti. Time se neće ništa bitno promijeniti u ekosustavu, osim što će organska materija (ili energija ekosustava) promijeniti oblik. Potpuno je relevantno da li će ribu pojesti ptice, sisavci, bakterije ili gljive. Doduše uginula će riba za neko vrijeme onečistiti zrak, ali do bitnih promjena u ekosustavu neće doći. Štaviše i poznata ekološka katastrofa iz 1984. godine, kada se u Sakadaš izlio amonijev eflucnt Svinjogojske farme iz Darde, prouzročivši pri tomu strahoviti pomor ribe (slika 2) nije bitno ugrozio životinjski (i biljni) svijet Kopačkoga rita i šire okolice." Prema tome "zijev" ribe nije se mogao spriječiti. Iskustvo nas uči daje do "zijeva"ribe dolazilo i ranijih godina unatoč svakodnevnim izlovima ribe. Ribari su pojedinih godina rukama lovili omamljene smudeve koji su na cijeni (kod ugostitelja) u ovom kraju. Pojava omamljenih smuđeva (težine od 0,5 do 3 i više kg) izazvala je čuđenje biologa (ihtiologa). Tvrdilo se, da smuđ (Stizostedion lucioperca Linn., 1758) ne može živjeti u jezeru Sakadaš i Novom kanalu, glede pogoršanih ekoloških prilika zbog dotoka onečišćenih voda iz Stare biljske Drave. Slika 2. (Tcksl uzet iz časopisa Priroda br. 9-10 iz 1984. godine): "U Sakadaš, najlijepše jezero Zoorezervata sručila se 5. ožujka 1984. godine lavina onečišćene vode i za kratko vrijeme pretvorila jezero i okolne vodotoke u fekalnu taložnieu iz koje se okolinom širio smrad,... amonijak u vodi porastao je na 39 mg./litru,... drugi dan 6. 3. 1984. već je uginulo mnogo ribe, ... na I m: površine vode moglo se izbrojati 250-300 primjeraka ribe, ... zbog visoke konccntraeije amonijaka riba je izbezumljeno iskakala na obalu, stoje nepoznato u ovom kraju... Prema jednoj procjeni uginulo je 20-30 tona ribe". Godinu dana kasnije, nakon obilne poplave i uspješnog mrijesta ribe gotovo se zaboravilo na ovu ekološku katastrofu. Za vrijeme "zijeva ribe" nisu potrebne nikakve intervencije, o čemu, uostalom jasno govori čl. 7. Zakona o zaštiti prirode. Tko je zapravo i s kojim razlogom unio u Pravilnik odredbu spašavanja i ribolova ribe nije poznato, no u svakom slučaju je pogriješio. Naše ponašanje, potreba spašavanja ribe, dokazuje da nismo shvatili smisao kategorije posebnog zoološkog rezervata, da se ne možemo pomiriti s činjenicom i osjećajem ne miješanja u prirodu i njene raznorodne manifestacije. Često se zgražamo nad masovnim ugi- nućem losova u dalekim vodama Kanade, a još više nas pogađa bešćutje snimatelja National Geographie So- ciety-a koji hladnokrvno promatraju i snimaju agoniju ribe, krokodila, pavijana i drugih životinja u borbi za goli život, za opstanak u gotovo presušenim barama - riječnim koritima nekih afričkih rijeka. Zgražamo se nad "ubojstvima" lavova, leoparda, hijena, divljih pasa, domorodaca koji hladnokrvno ubijaju posljednje gorile u Nacionalnom parku Kahuzi - Biega (Zairo). No, da li smo u pravu i koliko je upitno mjeriti i osuđivati prirodne pojave i domoroce bez poznavanja lokalnih prilika. Pravilnikom o unutarnjem redu Park prirode "Kopački rit" (NN 84/98., čl. 28. st.2.) nije pobliže pojašnjena odredba koja govori o spašavanju ribe i ribolovu. (Citiramo: "Iznimno na području Posebnog zoološkog rezervata Kopački rit dozvoljava se ribolov i spašavanje ribe u slučaju masovnoga ugibanja uz uvjet koji utvrđuje Državna uprava."). Nije objašnjeno kojim će se načinom i sredstvima loviti riba, jer se ona može loviti: mrežama (vrškama, alovom, setkom, kecom, buvarom, maražom, sačmaricom), starinskim reketzom, udičarskim strukom, udicom, električnim agregatom, itd., a zašto ne i eksplozivom? Konačno i ovaj je rat pokazao da se na eksploziv, kao sredstvo (krivo) ribolova nije zaboravilo ni u Kopačkom ritu. U konkretnom slučaju Javna ustanova je poistovjetila spašavanje ribe s udičarenjem. Namjerno ili slučajno zanemario se veznik "i", jer je jedno ribolov zbog re- kreacaije, a drugo je stvarno spašavanje koje se ne može obaviti niti udicom, niti udicom-haklom, niti strujnim agregatom, a ni eksplozivom, već samo odgovarajućom vučnom mrežom, eventualno vrškama. " U Prostornom planu Kopački rit 1980; nalazimo podatak (vjerojatno potječe od prof. Gucunski) da se broj oligosaprobnih indikatora od 5% iz 1970.godine, smanjio na0% u I977.g. kao i broj fitoplanktonskih vrsta od 231 (u 1970.) pao je na 96 (u 1977.). Moguće da postoje i drugi podaei koji daju potpuniju sliku uzroka i posljedice trovanja jezera Sakadaš. 222 |