DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 103 <-- 103 --> PDF |
stalno zaposlenih u Ribarskoj centrali u Apatinu. Ostali "slobodnjaci" bili su ugovorom vezani s Općinom Beli Manastir koja im je propisivala uvjete ribarenja utemeljene Zakonom o- slatkovodnom ribarstvu (NN 18/86). No dok je broj profesionalnih ribara bivao sve manji, broj ribiča se udeseterostručio. Nezvanično, na cijelom baranjsko-bačkom ribolovnom području prije rata ribu je lovilo više od 10 tisuća ribiča2. Prema jednoj procjeni´ ribiči bi ulovili godišnje oko 150 tona ribe. Iako je tijekom rata došlo do značajnijih promjena u korištenju ribolovnih voda Dunava, do pojave bezvlaš- ća i bezakonja, do zloporabe sredstava ribolova (korištenja eksploziva), sve to nije bitno umanjilo brojnost i veličinu ribljih jata. Poznato je daje za uspješan mrijest ribe i uvećanje riblje populacije potrebna dugotrajna poplava. Između vremena trajanja poplave (u proljetno-ljetnim mjesecima) i uvećanja riblje mase postoji vrlo uvjerljiva kole- racijska veza. Godine dugotrajnih, neprekidanih visokih vodostaja u ritu (preko 100 dana) obično su bogate ulovima ribe. Dok traje poplava veći dio riblje populacije zadržava se na poplavnim površinama Kopačkog rita. U trenutku evakuacije vode, u kasno ljeto, riblja jata kao da se opredjeljuju, jedna za daljni boravak u najdubljim barama i kanalima Kopačkog rita, a druga za odlazak u maticu rijeka Dunava i Drave, koja im pruža sigurniju zaštitu, ali manje hrane i niže temperature vode. Koliko ribljih jata iz sveukupne riblje populacije napušta Kopački rit, a koliko ostaje u Kopačkom ritu nije poznato. Da li se ta opredjeljenja događaju slučajno ili postoji zakonitost? Vjerojatno je u pitanju fiziologija i ponašanje specifično za pojedine vrste ribe. Štuka je na primjer više ritska riba, koja voli pliće tople bare obrasle vodenim biljem, som i smuđ naprotiv radije se zadržavaju u mutnim dubokim limanama rijeka. Babuška - srebrni karaš, inače pridošlica iz "Zijev ribe" - prirodna pojava Prema radovima Istraživačkog razvojnog centra´ iz manjkanja kisika riba je prisiljena uzimati kisik iz zra- Zagreba, do pojave "zijeva" i uginuća ribe na Sakadašu ka pri čemu nam se čini kao da zijeva, pa otuda potječe dolazi zbog kasnoljetne homotermije u cijelom stupcu ime pojavi, vode i velikog broja potrošača kisika, ribe. Zbog po- Prilikom osnivanja Ribolovne centrale u Apatinu (191 l.g.) bilo je evidentirano 400 ribara. Do ukidanja ribolova u Kopačkom ritu 13.9. 1984. godine ribaranjem se bavilo 30 ribara. 15 u stalnom radnom odnosu, 15 kao povremeni sezonski ribari. Manje-više svi iz sela Kopačeva. ´ Podatak potječe od Meduopćinskog fonda za unapređenje ribarstva koje je 1971. godine združio sva ribolovna društva, saveze i zajednice s područja Osijeka, Baranje i bačkoga podunavlja; rasformiran je 1. listopada 1973. godine. 3 Prema Pinčir, S., Crvenčanin, A. (1965) u ukupnom ulovu ribe, ribari su 1965. sudjelovali sa 57,91 %, športski ribolovci sa 11,80%, ptice močvarice sa 25,57%, ribari ribolovnih stanica sa 0,79%. i ribokradice oko 3,93%. 4 Novi kanal ili kanal Sakadaš, u novije vrijeme prozvan i Osječki, nastao je prilikom izgradnje dionice (1967-1970) glavnoga obrambenoga nasipa "Drava-Dunav" ( 18,5 km), dugačak je 6,5 km. 5 R.O. Fakultet poljoprivednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, OOUR Istraživačko-razvojni centar za ribarstvo, Zagreb. Naslov Studije: Hidrološke značajke Specijalnoga zoološkog rezervata ´"Kopački rit" s posebnim osvrtom na ihtiofaunu. Autori: dr. se. Stjepan Mišctič, mr. sc. Dagmar Šurmanović i mr. se. Josip Popović, 1989.g. Slika 1. Profesionalni (privredni ) ribari nekadašnje OOUR- za ribarstvo "Kopačevo " - Bilje, na "mjeri" (manipulaciji) ribe na Sakadašu ulovljene u Kopačkom ritu. Nestankom kopačevskih ribara gasi se jedno umijeće ribarenja, zanat koji se prenosio s oca na sina, a porijeklo vuče iz dalekog Rheinlanda (Njemačka) s rijeke Rajne Sakadaš, 24. svibnja 1979/ Kine, bježeći pred brojnim kormoranima s Kopačkog jezera, također se rado sklanja u baru Sakadaš itd. O ranijim pojavama nakupljanja ribe na Sakadašu govore i podaci ulova nekadašnjeg OOUR-a za ribarstvo "Kopačevo". Od 150-200 tona ribe ulovljene u Kopačkom ritu (7.000 ha), gotovo 2/3 ulovilo se na Sakadašu (slika 1) i istoimenom kanalu (37,5 ha)4 Ribari bi svakodnevno od početka kolovoza pa do početka studenoga ispraćali kamione s punim bazenima riba. Ulovljena riba, pretežito babuška, odvozila se u Novi Sad i druga mjesta po Vojvodini i Srijemu. Očigledno da se do danas veličina ribljih jata nije bitno promjenila. Prema mnogim očevidcima ribe je u kolovozu i rujnu bilo posvuda. Na dijelu kanala Rénova (ušće Drave u Dunav) mogla se hvatati rukama. U takvim okolnostima "zijev" ribe je bio neizbježan. 221 |