DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 101 <-- 101 --> PDF |
plastikom. Koristi i stara gnijezda od vrana, koja samo dotjeruje i prilagodava svojim potrebama. Jedno te isto gnijezdo, ako se nalazi u mirnim predjelima šume bez sječe i ostalih šumskih radova, zadržat će kroz duži niz godina. Od sredine travnja do sredine svibnja ženka snese 1-3 (5) jaja u razmacima od po tri dana. Sjedenje traje 31-32 dana (po jajetu) ili ukupno oko 38 dana za prosječno leglo od 3 jajeta. Na jajima sjedi samo ženka, dok ptice hrane oba roditelja. Mladi su čučavci, koji gnijezdo definitivno napuštaju tek nakon pedesetak dana. Do pred kojih 20 godina, lunja crvenkasta bila je široko rasprostranjena na golemom prostoru od sjeverozapadne Afrike do juga Švedske i Kaspijskog mora, na Kapverdskim i Kanarskim otocima (J. Božič, 1983)." Procjenjuje se da u Francuskoj još živi samo oko 250 parova, u Luksemburgu 15 parova, u južnoj Švedskoj 90 parova. U Njemačkoj, koja je pokrenula zaštitu, brojnost joj se cijeni na oko 22.500 parova. Prema nešto strarijim podacima, ova danja grabljivica više ne gnijezdi u Austriji, Nizozemskoj, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji. Tujuje Poziv ravnatelja Javne ustanove Park prirode "Kopački rit" na masovnu ribičiju, pobudio je velik interes javnih medija (Radija, Televizije, novinstva), ali i oštru polarizaciju oko definiranja zaštite prirode u ovom Posebnom zoološkom rezervatu Hrvatske. Razlog za poziv u ribolov (ironično nazvan "spašavanjem ribe") bilo je nakupljanje ribe u bari ("jezeru") Za neupućene u ovu problematiku, podsjetili bi daje ribolovno područje srednjega Dunava, službeno prozvano Donjodravsko-dunavsko područje ili Dunav I, od davnine poznato po bogatstvu ribe (ribljih vrsta, 43 + 8) i vrlo povoljnih uvjeta mriješćenja i razvoja ribe. Za ilustraciju poslužit će nam evidencija godišnjih ulova ribe Ribolovne centrale iz Apatina, koja se sa manjim prekidima vodi od 1914. godine (tablica 1 ). Na primjer, 1924. godine ulovilo se više od 1.500 tona ribe. Posebno bogate godine ribolova (ulov iznad 1.000 tona) bile su još: 1925, 1926, 1931, 1948, 1955, 1956, 1966, moguće vidjeti samo izvan razdoblja parenja, u vrijeme proljetne i/ili jesenske seobe. U nas sejoš jedino gnijezdi u Slavoniji i bosanskom Posavlju, ali u malom broju. Dok su je neke zemlje uvrstile u "crvenu knjigu" ugroženih vrsta, u Hrvatskoj je crvenkasta lunja uvrštena u prvu prioritetnu skupinu akcijskog plana zaštite.´ Seobeni putevi nisu joj odveć dugi. Primjerci iz sjevernih zemalja Europe zimuju uz Sredozemlje, najviše u sjeverozapadnoj Africi, dok je za mnoge naše gnjez- darice moguće reći da nas ni zimi ne napuštaju. Ugroženost crvenkaste lunje proizlazi kao posljedica devastacije životnog prostora i neodgovornog odnosa čovjeka po prirodu i okoliš. Preferira mirna područja u kojima su šume i okolna poljoprivredna zemljišta pošteđeni pretjeranog iskorišćavanja, a lovni reviri lovnog turizma. Alojzije Frković ´ Božič, I.: Ptici Slovenije, Ljubljana 1983. " x x x : Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite, Zagreb 1999. Sakadaš i istoimenom kanalu u Kopačkom ritu. Naime, zbog izuzetno povoljnih ekoloških (hidroloških) prilika, ali također i zbog posljedica rata, bolje reći prisilne zabrane ribolova u podunavskom aquatoriju, broj ribljih jata znatno se uvećao, pa je zaprijetilo uginuće na mjestima većeg nakupljanja zbog pomanjkanja kisika. O tome je gotovo svakodnevno izvješćivao lokalni tisak. 1967. godina. Riba se razvozila podunavljem od Pešte do Beča pa i dalje. Zanimljiv je i podatak o ulovu ribe u prošlom stoljeću. Prema Payru (1824) na području Kopačkog jezera moglo se, sa 6 vlastelinskih mreža, u jednom danu uloviti 500-600 centi ribe (1 bečki cent = 56,0060 kg) ili oko 33,6 tona ribe, što se danas čini nevjerojatnim, pa pretpostavljamo da se radilo o polumjesečnom ulovu. Međutim, uzevši u obzir veličinu nekadašnjeg poplavnog područja, visoku kvalitetu vode i druge povoljne ekološke čimbenike, ulov od 33 tona mogao bi biti točan. SPAŠAVANJE RIBE ILI PUČKI VAŠAR U POSEBNOM ZOOLOŠKOM REZERVATU "KOPAČKI RIT" POD POKROVITELJSTVOM JAVNE USTANOVE Zakon o zaštiti prirode i Javna ustanova nisu odgovorili zadacima i načelima zaštite prirode Donjodravsko-dunavsko područje (Dunav I) najznačajnije prirodno mrijestilište i rastilište slatkovodne ribe 219 |