DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Slika 1. Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić - Nulla dies sine linea (Foto: D. Kajba) je Poljoprivredni odsjek tadašnjega Poljoprivrcdno-šu- marskog fakulteta u Zagrebu, gdje je 22. siječnja 1958. godine diplomirao. Od rujna 1959. godine radio je kao srednjoškolski profesor na Vrtlarskoj školi u Vinici kraj Varaždina, gdje je predavao botaniku, kemiju, pedologiju, cvjećarstvo i zaštitu bilja. U listopadu 1960. godine izabran je i postavljen za asistenta iz predmeta Botanika na Šumarskom fakultetu. Akademske godine 1962/63 upisao je poslijediplomski studij na tadašnjem Biološkom odjelu Prirodo- slovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu iz predmeta Botanika - sistematsko-ekološki smjer, ali. prosinca 1964. godine obranio je magistarski rad pod naslovom "Vegetacija obalnoga područja rijeke Drave u široj okolici Varaždina". Također je na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu u Zagrebu 2. prosinca 1965. godine obranio doktorsku disertaciju pod naslovom "Vegetacija otoka Krka" i postigao stupanj doktora bioloških znanosti. Dana 16. veljače 1970. godine habilitirao je iz predmeta Botanika na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i stekao stupanj naslovnoga docenta, a 1. prosinca 1971. godine izabran je u zvanje docenta iz predmeta Botanika. Od 1976-1981. godine radio je u statusu izvanrednoga, a od 1981. godine do umirovljenja 30. rujna 1999. godine u svojstvu redovitoga sveučilišnog profesora. Nastavna djelatnost Prof dr. sc. I. Trinajstić je od 1960. do 1999. godine bio zaposlen na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je radio u svojstvu od asistenta do redovitoga profesora u obavljanju dodiplomske nastave iz predmeta Botanika, koja se sastoji od predavanja, laboratorijskih i terenskih vježbi i terenske nastave (3+2, 2+1). Za potrebe studenata izradio je odgovarajuće skripte (Botanika za šumare) sastavljene od četiri dijela (Anatomija bilja, Fiziologija bilja, Sistematika bilja I /Opći dio, gljive/ i Sistematika II /Embriobyonta/). Na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i nastavnih područja u Splitu za razdoblje 1989-1994. održavao je terensku nastavu iz predmeta Morfologija bilja, a od 1994. godine predaje predmet Ekologija s geobo- tanikom za studente IV. godine smjera biologija-kemija, za koje je, također, izradio odgovarajuće skripte. Na poslijediplomskom međufakultetskom studiju na Šumarskom fakultetu predaje dva kolegija "Jednogodišnje i perensko ukrasno bilje" (10+10) u sklopu smjera "Oblikovanje prirodnih rekreacijskih površina" i "Taksonomija unutarvrsne diferencijacije" (10+0) u sklopu smjera "Oplemenjivanje šumskog drveća". U sklopu poslijediplomskoga studija Prirodnih znanosti (Biologija-Ekologija) u Zagrebu predavao je do 1992. godine kolegij "Osnove biljne taksonomije" (10+10), a od tada kolegij "Metode sistematike bilja" (10+10). Stručna djelatnost Prof. dr. se. Ivo Trinajstić član je, a u razdoblju od 1993. do 1997. godine i predsjednik Međunarodnoga istočnoalpsko-dinarskog društva za istraživanje vegetacije, sudjeluje na gotovo svim skupovima, a i organizator je Simpozija održanih u Hrvatskoj. Član je Amicale internationale de phytosociologie (Paris), Organization for the Phyto-Taxonomic Investigations of the Mediteranean Area - OPTIMA (Berlin), Committee for mapping the Flora of Europe - Atlas Florae Europaeae AFE (Helsinki), Redakcije Vegetationskarte Europas 1:2,5 mio. (Bonn), Redakcije časopisa Hladnikia (Ljubljana), Redakcije časopisa Periodicum Biologorum (Zagreb), Hrvatskoga ekološkog društva i Hrvatskoga biološkog društva. Kao član navedenih društava sudjelovao je u svojstvu organizatora i člana organizacijskih odbora na velikom broju skupova u zemlji i inozemstvu (oko 80), te na dva Međunarodna botanička kongresa (Edinburgh 1964, Lenjingrad 1975). Međunarodna suradnja Tijekom akademske godine 1989/90. držao je predavanja na Universita della Calabria u Cosenzi pod naslovom "Vegetacija Balkanskog poluotoka u usporedbi s Apeninskim i problemi njene zaštite", u trajanju od 20 sati. Na međunarodnim kongresima u Lecceu (1984), Cagliariu (1986, 1989), L´Aquili (1988) i Padovi (1993) održao je referate na poziv o fitocenološko-sin- taksonomskim i fitogeografskim značajkama pojedinih oblika vegetacije Mediterana s posebnim osvrtom na jadranski bazen. 96 |