DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 97 <-- 97 --> PDF |
raspoznaje tamna karpalna mrlja. Razlika u boji perja mladih i starijih ptica je neznatna i teško uočljiva. Rep je poprečno isprugan s 10-12 tamnih i bjelkastih traka, s izraženom širokom trakom na vrhu repa. Raspon krila je oko 120 cm. Cesto jedri s blago savinutim krilima, kada se na po- krilju jasno izražava tamna karpalna mrlja. Kada opazi lovinu obrušava se koso prema tlu sa skupljenim krilima i neposredno iznad širi krila i ispruži panđe prema naprijed te njime hvata plijen, obično nekog glodavca. Lovi i izravno sa svoga osmatrališta (električni stup, stupovi ograde uz prometnice, soliterna stabla). Uzimajući u obzir da škanjac godišnje ulovi i 10 000 glodavaca, u nekim zemljama da bi zaštitili velika polja žitarica, postavljaju se niski stupovi u obliku slova T kao potencijalna osmatrališta. Treći način lova je hodanje po tlu, kada su najčešći plijen kukci ili gujavice. Škanjac ne može savladati plijen teži od 0,5 kg, jedino ako ga pronađe bolesnoga, ranjenog ili iznemoglog. Analizom prehrane ustanovljeno je da sisavci čine 89,1% plijena (70,7% miševi i voluharice, krtice, štakor, domaći miš, rovke, itd. ) 7,2% ptice (prepelica, fazan, kos) te ostatak gmazovi (razni gušteri, sljepici, pokoja bjelouška), kukci (skakavci, gusjenice, veći leptiri), kolutičavci (gliste). Hrani se lešinama. Gnijezdi se u šumi na drveću ili manjim šumarcima uz poljoprivredne površine. Prosječna visina gnjezda od tla je 16m, širina gnjezda 75-100 cm (150 cm). Parenje počinje krajem veljače ili početkom ožujka, kada parovi jedre satima uz povremena obrušavanja i glasanja. Ženke nose 2-4 (6) jaja. Škanjac živi gotovo u cijeloj Europi. Nakon gnjez- denja raspršuje se u raznim smjerovima u potrazi za hranom, tako da su u Hrvatskoj iste godine zabilježeni primjerci iz Finske koji su preletjeli više od 2000 km, a tamo su bili prstenovani kao čučavci. UMIROVLJENI ZNANSTVENICI Obljetnice su uvijek prigode za podsjećanja na određene događaje ili zbivanja iz života određenih ličnosti iz znanosti, kulture, povijesti i si. 1 ovaj je članak potaknut jednom takvom obljetnicom - 66. godinom života i odlaskom u mirovinu prof. dr. sc. Ive Trinajstića, donedavno redovitoga sveučilišnog profesora Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tim mu povodom iskazujemo veliku počast i priznanje za ukupni do- Jastreb ima u prvoj godini života tamnosmeđa leđa, dok je boja odozdo prošarana smeđim uzdužno duguljastim pjegama. Starije jedinke su odozdo jednolično poprečno sivkasto isprugane. Mužjak ima sivosmeđa leda, dok ženka ima smeđa, Razlike u boji mladih i starih ptica su velike, pa se nekada smatralo da su to dvije vrste. Rep je duži nego u škanjca i poprečno isprugan s 4-5 dobro uočljivih traka. Raspon krila je i do 165 cm. Plijen lovi najčešće iz zasjede, nastojeći se neopažen približiti brzim zamasima krila. Tijekom lova leti često vrlo nisko, s naglim i neočekivanim promjenama smjera sljedeći plijen. Plijen hvata u zraku, na zemlji i vodi, u grmlju i krošnjama drveća. Jednom prilikom prolazeći kraj odvodnog meliorativnog kanala u polju, čije su obale obrasle grmolikom vegetacijom, "podigao" sam fazana koji je poletio prema obližnjem šumarku, kada se najednom pred ulaskom u šumu na njega strmoglavio jastreb, vjerojatno vrebajući u nekoj krošnji. Odmah sam počeo s vikom, jer sam se osjećao suodgovornim za njegov ulov, fazan je otišao i nadam se preživio eventualno zadobivene rane. Lovi najčešće sisavce (vjeverice, kuniće, miševe te pokoju domaću mačku i vrlo rijetko zeca), lasicu, štakora. Od ptica često lovi sojke, svrake, drozdove, čvorke, domaće golubove, prepelice, jarebice, fazane, itd. Gnijezdi se u šumi na drveću. Prosječna visina gnijezda od tla iznosi 17 m, širina gnijezda je oko 100 cm. Parenje počinje u ožujku. Ženka snese 3-4 (1-6) jaja. Jastreb je rasprostranjen gotovo u cijeloj Europi. U Hrvatskoj su škanjac i jastreb zaštićeni zakonom. Tekst i fotografije: Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. sadašnji rad, kojim je dao veliki doprinos hrvatskoj geobotanici i botaničkoj znanosti uopće. Prof. dr. sc. I. Trinajstić potječe iz službeničke obitelji podrijetlom iz Vrbnika s otoka Krka. Rođenje u Sisku 27. listopada 1933. godine, osnovnu školu polazio je u Petrinji, Varaždinu i Gredi kraj Siska, gimnaziju u Varaždinu, Krku i Novom Vinodolu, a maturirao je u Varaždinu 1952. godine. Akademske godine 1952/53 upisao Prof. dr. sc. IVO TRINAJSTIĆ - HRVATSKI BOTANIČAR (povodom 66. godine života i odlaska u mirovinu) 95 |