DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 95 <-- 95 --> PDF |
3. Na neplodnim terenima panjače su produktivnije od visokih šuma. 4. Panjača omogućava kontinuirano zaposlenje radne snage. 5. Šume panjače čine sastavni dio seoskih gospodarstava. 6. Panjačama pogoduje mediteranska klima, otpornije su na požare, šteta od pašarenja i omogućuju bržu proizvodnju ogrijevnog drva. 7. Brži proizvodni ciklusi pogoduju privatnom vlasništvu. Stavovi autora A. Pavarie su i danas nakon gotovo pedeset godina po mišljenju O. Ciancia aktuelni i bez prigovora a posebice s biološkog stajališta. Cesare F i 111 a : Zaštita tla - zajednički problem (članak objavljen 1950. g.), komentar: Fiorenzo Manzini Problem zaštite tla bio je još prije pedeset godina tema kojoj je na ekonomskom i socijalnom planu dan veliki značaj. Zaštita tla u užem smislu podrazumijeva čuvanje poljoprivrednog zemljišta od osiromašenja i zagađivanja, a u širem smislu zaštitu od posljedica korištenja tla i voda u aktivnostima raznih sektora, kao što su: poljoprivreda, transport, rudarstvo, elektrotehnička postrojenja i dr. Autor u svom izlaganju obraduje stanje zaštite tla u Italiji s posebnim osvrtom na osjetljive zone planina, brežuljaka, obalnog područja i otočja. Nagovještava nove inicijative i potrebu za osnivanjem institucije pod nazivom: "Nacionalni centar za proučavanje tla". Pored situacije u Italiji u članku se navodi stanje zaštite tla u europskim zemljama i SAD, gdje već duže vremena djeluju institucije za zaštitu tla. U svom komentaru F. M a n c i n i daje usporedbu iz davne 1950. g. i danas. Prije svega dogodile su se značajne promjene u naseljenosti brdskih i planinskih područja, gdje je ostalo vrlo malo stanovništva. Smanjene su aktivnosti na području poljoprivrede i šumarstva, a povećao se interes za zimski i ljetni turizam. Unatoč tim promjenama problem zaštite tla ostaje i dalje od kontinuiranog i kompleksnog značenja. Nekoliko godina poslije objavljivanja članka utemeljenje u Italiji "Institut za proučavanje i zaštitu tla", čiju je potrebu C. Filla uporno isticao. Alberto H o fm a n n : Pašnjak i šuma, mogu li zajedno? (članak objavljen 1959. g.), komentar: Paolo Talamucci Koliko nepovoljno utječe postojanje pašnjaka u području šumskih kompleksa planina i brežuljaka pitanje je vrlo staro i složeno. To je borba čovjeka za preživlja vanje i borba za svakodnevni kruh. Potreba za uzgojem životinja uzrokuje s druge strane štete na šumi i stvara opasnost od erozije. Teško je tražiti razboritost od onoga tko trpi od gladi - navodi autor. U članku A. Hofmann detaljno obraduje oblike šteta koje se pašarenjem nanose šumarstvu. Te štete ovise o vrsti i broju stoke, o godišnjoj dobi, količini oborina, nadmorskoj visini, stanju šume itd. Nesporno je da se teško može uspostaviti prihvatljiv odnos u pašare- nju i gospodarenju šumama, osim možda u manjim privatnim posjedima. U svom komentaru P. Talamucci smatra da nakon četrdeset godina ova tema ne gubi na važnosti. Istina, situacija u većini područja Italije je značajno promijenjena. Broj stanovnika u brdskim i planinskim područjima je smanjen, stočni fond je za oko 15% manji i koncentriran u nešumskim područjima. Sve veća primjena mehanizacije i agrotehničkih mjera omogućuje intenzivnije stočarstvo. Nekada su pašnjaci održavali životinje, a danas bi se moglo reći da životinje održavaju pašnjake. U nekim zonama koje su zaštićene kao pašnjaci, potrebno je za njihovo održavanje dovoditi stoku kao prirodni regulator. U zonama koje su ugrožene od požara, posebice u mediteranu, povećana biomasa stvorila je velike i opasne zalihe zapaljivog materijala. Italija po broju požara zauzima jedno od prvih mjesta u Europi. Kada je A. H of m an pisao svoj članak problem požara nije bio naglašen. Svijet se mijenja, danas šumari ne gledaju u stoci "povijesne neprijatelje šuma", već potencijalne čuvare ravnoteže ambijenta. Giovanni Quattrocchi: Turizam i šuma u ekonomskoj perspektivi brdske Italije (članak objavljen 1963. g.), komentar: Athos Vianelli Od ukupne površine Italije koja iznosi 30 123 398 ha, 12 534 908 ha ili 41,6% otpada na brdska područja (planine 35,3%, ravnice 23,1%). Od ukupne površine brda i brežuljaka 9 904 637 ha je pokriveno poljoprivrednim površinama, a 1 990 429 ha ilil6% je pod šumskim kulturama, gdje prevladavaju šume panjače. Proizvodnja drvnih sortimenata je zbog specifičnosti terena nerentabilna čemu doprinosi i vrlo loša struktura sortimenata (ogrijev, drvo za ugalj). U razdoblju kad je napisan ovaj članak preseljavanje stanovništva iz brdskih i planinskih područja u urbane sredine je u završnoj fazi. Paralelno se rađaju ideje da šume brežuljaka i brda priobalnih i unutrašnjih postaju odredišta novog tipa naturalističkog turizma. Blizina urbanih sredina, povoljna klima i ljepota krajolika privlače poslovne ljude koji ne žele potrošiti vrijeme na duga putovanja. 93 |