DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Svoju brošuru o susretima s medvjedom autor zaključuje s mišlju da se na medvjeda s jedne strane ne smije gledati kao na dobroćudno i nikome opasno biće, a s druge strane ni kao na krvoločnu zvijer koja nastoji čovjeku nanijeti štetu na imanju, ugrožavajući mu i sam život. Ni jedno ni drugo ne odgovara stvarnosti. Kako se ovaj runjavi četveronožac po mnogo čemu razlikuje od čovjeka, suživot s njime moguć je samo ako ga pokušamo razumijeti i ne suditi mu po našim mjerilima, jer će samo tako susreti s medvjedom, koji su mogući danas, biti mogući i u budućnosti. Kako bi susreti čovjeka s medvjedom okončali bez posljedica, ponovit ćemo nekoliko općepoznatih savjeta kako se ponašati u staništu medvjeda:* 1. Medvjedi se osjećaju ugroženima kad su iznenađeni. Stoga, krećite se glasno, razgovarajte, pjevajte, kako bi ih upozorili na svoju prisutnost. To, međutim ne znači da galamite. Hodajte u grupi. Dobro je kretati se da vam vjetar puše u leda, da vas medvjed može "dobiti u nos". 2. Izbjegavajte boravak u šumi kasno navečer, noću ili rano ujutro kada su medvjedi najaktivniji. To vrijedi i za razdoblje parenja (VII-VIII mjesec). Američka iskustva uče da je opasnost medvjeđeg napada na žene povećana za vrijeme menstruacije. 3. Izbjegavajte šikare, guste šume i terene s ograničenom vidljivošću, kao i predjele gdje se medvjedi Frković, A. 1999.: Divite nam se, a i vodite o nama računa. Hrvatske šume 36, str. 28-29. Da bi obilježili na poseban način pola stoljeća publiciranja ovog časopisa, direkcija i odbor redakcije odlučili su predstaviti u ovom broju neke odabrane članke, od kojih su se neki pojavili i prije četrdeset godina. Jedan od razloga povratka unatrag je taj da se prisjetimo nekih od tadačnjih autora te da odamo poštovanje onima koji viče nisu medu nama. Osim toga oni su postavili kamen temeljac budućim istraživanjima i danas nakon toliko vremena se može vidjeti koliko su imali pravo u svojim pogledima i predviđanjima. Tu ocjenu najbolje će dati njihovi učenici i najmlađi čitatelji, koji su možda samo čuli za te "stare" autore. Uz svaki taj "stari"članak napisan je komentar s ocjenom aktualnosti tretiranja problematike i realnosti pogleda iz prošlosti. Ukratko dajemo osvrte na objavljene članke: prihranjuju (mečilišta). Znajte da osovljen na zadnje noge nije stav za napad medvjeda, već da vas bolje vidi. Nastojte se kretati po čistini. 4. Ne ulazite u šumske predjele gdje se medvjedi br- lože, kao ni u one gdje se medvjedi odstreljuju (pretežito dočekom na visokoj čeki uz postavljeni mamac). Ranjen medvjed sigurno napada. U šumi hodajte po markiranim stazama i putevima. 5. Susret s medvjedicom koja vodi ovogodišnje mlade može biti posebno opasan. Ako na vrijeme ugledate medvjeđu obitelj, nastojte neprimjetno udaljiti se. Nikad nemojte prilaziti medvjediću: medvjedica će sigurno napasti ako ocijeni da joj je mlado u opasnosti. 6. Sigurnosti radi nemojte voditi pse u medvjeđe stanište. Bježeći pred medvjedom njega će vaš kućni ljubimac dovesti pravo na vas. 7. Uz planinarsku ili lovačku kuću, nikada ne ostavljajte ostatke hrane ni smeće. Kao znani oportunist, koji uvijek bira najlakši put da zadovolji svoje hranidbene potrebe, već za koji dan sresti će ga na tim otpacima druga grupa posjetitelja. 8. Ako se susretnete s medvjedom na blizinu, sačuvajte mir i hladnokrvnost i ne bježite. Klonite se svih radnji koje bi navele medvjeda da se osjeti ugroženim (galame, bacanje kamenja), jer tada će sigurno napasti. Dajte mu prostora za uzmak. Alojzije Frković Lucio S u s m e 1 : Kuda ide šumarstvo? (članak objavljen 1970. g.), komentar: Umberto Bagnaresi Autor Lucio S u s m e 1 je napisao članak "Kuda ide šumarstvo" u povodu izlaska skupine članaka posvećenih "Tehničkom napretku u šumarstvu", objavljenih u "Revue forestiere française", poznatih francuskih autora: Bonneau, Bouvarel, Polge, Pourtet, Venet i posebno Cochet i Parde. Po francuskim šumarima potrebno je izabrati sjemenske šume, upotrijebiti gnojivo, mehanizaciju za inicijalne radove i ostalu tehniku, sve u svemu zaboraviti "tradicionalno šumarstvo" i okrenuti se praktički agrarnim mjerama u proizvodnji drveta da bi se po svaku cijenu povećala proizvodnja. Nije dovoljno proizvoditi više, potrebno je proizvoditi jeftinije, kažu MONTI E BOSCHI (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski ambijent) Broj 6, studeni-prosinac. 1999., posvećen 50-godišnjici izlaženja časopisa 91 |