DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 9 <-- 9 --> PDF |
I. Maninić: KOLIKO SMO BLIZU KKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU´.´ Šumarski list br. I 2, CXXIV (2000)3-1 3 Prema istraživanjima Rebule (1991) u Sloveniji je se oko 2%. Na 1/3 oštećenih stabala su velike štete, se zbog izgradnje traktorskih vlaka i privlačenja drva koje umanjuju uporabnu vrijednost takvih stabala, oštećuje oko 15% stabala. Pritom se trajno gubi 2% do Stabla s velikim oštećenjima imaju manji debljinski 8% proizvodne površine, a vrijednost sastojine smanju- prirast. Tablica 3. Obujam oštećivanja stabala pri najvažnijim šumskim radovima, prema Martiniću 1993 Table 3. Volume of damage at most frequent forest operations, by Martinić 1993 Vrsta šumskoga rada Forest operations Udio oštećenih stabala* Portion of damaged trees, % Sječa i izrada drva- Felling 3-5 Privlačenje drva traktorima - Skidding 5-15 Izgradnja traktorskih vlaka Construction of tractor´s trails 3-27 * uključena varijabilnost radnih metoda i tehnika include variations of work methods and techniques 3. EKOLOŠKA SASTAVNICA SUSTAVA VOZILO - TLO Ecological frame of vehicle-soil system Odnos stroja i stabla uz koje se kreće važan je radi utvrđivanja povezanosti geometrije vozila, projektiranih putova/vlaka, šteta na podzemnim dijelovima stabla, prepoznatljivih šteta na tlu i vegetaciji. Pri tomu su najčešće štete: gaženje tla, sabijanje tla, premještanje površinskog sloja šumskoga tla, površinska erozija tla, ispiranje hraniva u tlu, utjecaj na mikroorganizme u tlu, promjene mikroreljefa, kemije i fizike tla, zagađivanje tla, promjena ekosustava i dr. Nekoliko je često ponavljanih činjenica koje se ističu u vezi ekoloških učinaka pri mehaniziranju šumskih radova: strojevi sami po sebi ne oštećuju tlo; štete nastupaju u određenoj tehnologiji i uvjetima rada, mehaniziranje šumskih radova ne može se zaustaviti niti pokrenuti u suprotnom smjeru, štete se pribrajaju; ukoliko se ne mogu izbjeći, treba ograničiti površinu na kojoj se koncentriraju, zasada nema normiranih parametara za određenje oštećenja tla, pa je otežano uspoređivanje znanstvenih informacija, čimbenici staništa (nosivost tla, sabijenost...) i radni čimbenici (intenzitet prometa, dodirni tlakovi...) u najvećoj mjeri određuju potencijalni gubitak prirasta šumske vegetacije (stabala i pomlatka), mehanička obrada tla može tek djelomično smanjiti negativno djelovanje strojeva na tlo. Kao posljedica kretanja vozila po šumskoj sastojini razlikuju se dva osnovna pojma: - gaženje tla, definirano kao površina po kojoj se kreće vozilo u odnosu na ukupnu površinu sastojine i Slika 3. Procjena sabijenosti šumskoga tla penetrometrom Figure 3. Evaluation of soil compaction by means of penetrometer 7 |