DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 9     <-- 9 -->        PDF

I. Maninić: KOLIKO SMO BLIZU KKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU´.´ Šumarski list br. I 2, CXXIV (2000)3-1 3


Prema istraživanjima Rebule (1991) u Sloveniji je se oko 2%. Na 1/3 oštećenih stabala su velike štete,


se zbog izgradnje traktorskih vlaka i privlačenja drva koje umanjuju uporabnu vrijednost takvih stabala,


oštećuje oko 15% stabala. Pritom se trajno gubi 2% do Stabla s velikim oštećenjima imaju manji debljinski


8% proizvodne površine, a vrijednost sastojine smanju- prirast.


Tablica 3. Obujam oštećivanja stabala pri najvažnijim šumskim radovima,
prema Martiniću 1993


Table 3. Volume of damage at most frequent forest operations,
by Martinić 1993


Vrsta šumskoga rada
Forest operations


Udio oštećenih stabala*
Portion of damaged trees, %


Sječa i izrada drva- Felling


3-5


Privlačenje drva traktorima - Skidding


5-15


Izgradnja traktorskih vlaka
Construction of tractor´s trails


3-27



* uključena varijabilnost radnih metoda i tehnika
include variations of work methods and techniques


3. EKOLOŠKA SASTAVNICA SUSTAVA VOZILO - TLO
Ecological frame of vehicle-soil system


Odnos stroja i stabla uz koje se kreće važan je radi
utvrđivanja povezanosti geometrije vozila, projektiranih
putova/vlaka, šteta na podzemnim dijelovima stabla,
prepoznatljivih šteta na tlu i vegetaciji. Pri tomu su
najčešće štete: gaženje tla, sabijanje tla, premještanje
površinskog sloja šumskoga tla, površinska erozija tla,
ispiranje hraniva u tlu, utjecaj na mikroorganizme u tlu,
promjene mikroreljefa, kemije i fizike tla, zagađivanje
tla, promjena ekosustava i dr.


Nekoliko je često ponavljanih činjenica koje se ističu
u vezi ekoloških učinaka pri mehaniziranju šumskih
radova:


strojevi sami po sebi ne oštećuju tlo; štete nastupaju
u određenoj tehnologiji i uvjetima rada,


mehaniziranje šumskih radova ne može se zaustaviti
niti pokrenuti u suprotnom smjeru, štete se pribrajaju;
ukoliko se ne mogu izbjeći, treba ograničiti površinu
na kojoj se koncentriraju,


zasada nema normiranih parametara za određenje
oštećenja tla, pa je otežano uspoređivanje znanstvenih
informacija,


čimbenici staništa (nosivost tla, sabijenost...) i radni
čimbenici (intenzitet prometa, dodirni tlakovi...) u
najvećoj mjeri određuju potencijalni gubitak prirasta
šumske vegetacije (stabala i pomlatka),


mehanička obrada tla može tek djelomično smanjiti
negativno djelovanje strojeva na tlo.
Kao posljedica kretanja vozila po šumskoj sastojini


razlikuju se dva osnovna pojma:
- gaženje tla, definirano kao površina po kojoj se kreće
vozilo u odnosu na ukupnu površinu sastojine i


Slika 3. Procjena sabijenosti šumskoga tla penetrometrom
Figure 3. Evaluation of soil compaction by means of penetrometer


7