DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Zaštita šuma Negativne promjene ekoloških uvjeta u šumskim ekosustavima izazvane su utjecajem čovjeka (naročito imisije) i biotskih i abiotskih utjecaja. Zbog toga je narušena stabilnost šumskih ekosustava i izazvano propadanje šuma na velikim površinama. Od štetnih abiotskih čimbenika svake godine propada šuma na velikim površinama. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva stoga je pristupilo izradi Programa sanacije šuma za cijelo područje SR, koji se počeo realizirati 1993. god. Zaštita od nepovoljnih utjecaja vjetra, snijega i drugih abiotskih čimbenika, očituje se u podizanju mješovitih šuma, uz ispravne uzgojne metode, odabir vrsta drveća po iskustvima iz provenijenčnih pokusa. Divljač godišnje uništi i do 32% umjetno podignutih šuma. Stoga se mora smanjiti brojnost divljači, obvezno upotrebljavati repelenti i obavljati mehaničku zaštitu trakama od folije i si. Najčešći štetnici koji izazivaju i najveće štete su: smrekov pisar (Ips typographus) na smreci, šesterozubi smrekov potkornjak (Pityogenes chalcographus) na smreci, borov srčikar (Tomicuspiniperdd) na boru, crno- gorični ljestvičar (Xyloterus lineatus) na crnogorici, hrastov bjeljikar (Scolytus intricatus) na hrastu, Hylastes cu- nicularius na sadnicama smreke u rasadnicima i u sadnji. Od bolesti šumskog drveća najznačajnija su gljivična oboljenja, zbog kojih se godišnje sječe oko 30 000 m´ dr- veta. Zbog toga održavanje higijene šuma zaslužuje posebnu pozornost. Iskorišćivanje šuma Godišnje se sječe oko 4 500 000 m3 , od čega je 3 300 00 m3 glavnog prihoda a 1 200 000 m3 prethodnog prihoda. Sječa i čišćenje debla od grana obavlja se motornim pilama. Za ovu operaciju prosječno je potrebno 1,01 h/m5. Privlačenje debala obavlja se traktorima, u 93% slučajeva. Žičarom se privlači oko 3%, konjima oko 4%. Izrada sortimenata obavlja se na pomoćnom stova- rištu, u količini oko 24%. Ostalo se izrađuje na stovari- štima kupca. U posljednje vrijeme započelo se s izradom cijepanog drveta na pomoćnom stovarištu, koje se zatim prevozi kupcu u kontejnerima, kapaciteta 25 m3. Sortimenti se prevoze kamionima nosivosti 12 t, a dugačka deblovina kamionima nosivosti 27 t. Utrošak vremena rada svih operacija sječe, privlačenja, uključujući i prijevoz kupcu je prosječno 3,64 h/ m3. U iskorišćivanju šuma upotrebljavaju se domaći strojevi, izuzev motornih pila. Najčešće se koriste specijalni šumski traktori LKT-81 TURBO, žičare LA- NOR, kamioni TATRA 815 i LIAZ 111.800. Otvorenost šuma iznosi 10,5 m na 1 ha, od čega je 4,7 m/ha tvrdih cesta, za cijelogodišnju upotrebu i 5,8 m/ha mekih cesta. Vlake su izgrađene po površini u razmaku 30 - 50 m/ha. Šuma i divljač Ptice i sisavci su integrativni dio šumskih ekosustava. Divljač ima svoje mjesto i u šumama s najintenzivnijim gospodarskim mjerama, naravno u takvoj brojnosti u kojoj ne čini prekomjerne štete na šumi. S druge strane, brojnost ne bi trebalo sniziti ispod granice, kada se još može racionalno gospodariti s divljači i učinkovito loviti. To je to napr. kod jelenske divljači oko 12-15 grla na 1000 ha. Izvršena je lovačka rajonizacija, koja je podijelila teritorij Slovačke na oblasti za uzgoj jelena, srne i sitne divljači. U okviru ovih oblasti su još i lokaliteti za uzgoj jelena lopatara i muflona. Jelenska divljač se uzgaja uglavnom u sjevernoj, srneća, jelen lopatar i muflon u srednjoj, a niska (uključ. i srneću) u južnoj Slovačkoj. Temeljna jedinica lovnog gospodarenja je lovački revir, kojem je minimalna površina 1000 ha, a u oblastima uzgoja jelena 2000 ha. Reviri su razdijeljeni u boni- tetne razrede za glavne vrste divljači, a u skladu s tim normirana su i matična stada. Za svaku godinu odobravaju se planovi uzgoja i odstrela putem šumarskih inspekcija (šumski ured). Brojnost jelenske divljači i brojnost divljih svinja je u proteklom desetljeću nevjerojatno porasla, te se pristupilo njihovoj redukciji. Kod muflona treba također izvršiti redukciju brojnosti, ali uz korištenje unosa novih gena češke provenijencije, povećati trofejnu vrijednost. Trofejna vrijednost jelena lopatara je u južnoj Slovačkoj znatno porasla, što treba dosegnuti i na ostalim lokalitetima. Brojnost srneće divljači treba povećati već i stoga, stoje u ekosustavima vrlo malobrojna niska divljač. Brojnost vidri, divljih mačaka, divokoza i tetra- onida u Visokim Tatrama je stalno u opadanju, uslijed negativnog antropogenog čimbenika. Međutim, medvjed, vuk i ris su se tako namnožili, daje njihova brojnost najveća u posljednjih 150 god. U pripremi je novi Zakon o lovu, koji treba biti moderniji i ekološki prihvatljiviji. Slovačka želi i u budućnosti biti lovačkim biserom, kako se to nekada u prošlosti navodilo. Skraćeni prikaz iz publikacije "Lesy Slovenska", Autorski kolektiv, Poly-Kontakt 1994. Priredio: mr. se. O. Lovas 82 |