DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Zakonska kodifikacija o sabiranju sjemena samo iz priznatih sastojina provodi se od 1938. godine, inovirana je bila 1965. godine, a u sadašnjem obliku vrijedi od 1985. godine. Priznate sastojine podijeljene su na zaštićene (priznate, II A) i na gospodarske (izabrane, II B). U cijeloj Slovačkoj registrirano je 7 832 ha kategorije II A i 20 277 ha kategorije II B sastojina crnogorice i 3 291 ha (IIA) i 28 145 (II B) sastojina bjelogorice. Pored toga, Zakon o sjemenarstvu dozvoljava sabiranje sjemena i s registriranih pojedinačnih - izabranih stabala. Tako je izabrano 1 028 stabala običnog bora, 981 stabala ariša, 355 stabala obične smreke, 326 staba- Stabilna sastojina s osiguranjem učinka funkcije kojoj je namijenjena, može se osigurati samo ispravnim načinom provođenja uzgojnih zahvata. U okviru toga, svakim postupkom njege mora se povećavati kvaliteta stabala u satojini, poboljšanje zdravstvenog stanja i higijene sastojine. Uzgojne koncepcije u šumama Slovačke od kraja 19. stoljeća mogu se nazvati "prirodi bliskom šumskom gospodarstvu", nastoji se održati prirodni karakter šume (raznodobna i mješovita iz autoktonih vrsta) i to jednako u državnim i privatnim šumama. Kod umjetne obnove znatno se upotrebljava sjetva sjemena. Prirodna obnova provodi se u sastojinama listača, provođenjem raznih varijanti oplodnih sječa. Nekada provođena oplodna sječa na velikim površinama, postupno je zamijenjena oplodnim sječama na malim površinama, koje se provode u prugama uz rub sastojine. Površina dovršnog sjeka ograničena je, a čiste sječe su zabranjene. Dugoročno djelovanje imisija, kao primarnog štetnog čimbenika, izaziva na mnogim mjestima u SR raspad šumskih ekosustava. Rezultati sedmogodišnjeg promatranja dokazuju da se prethodne tvrdnje ne odnose samo na šume u blizini izvora imisija, već i udaljenijih šuma više od 20 km. Kod ovakvog rasporeda onečišćivača, koji još ne posjeduju uređaje za filtriranje zraka, to znači onečišćenje šumskih ekosustava i njihovo propadanje na cijeloj površini SR. Daljinski prijenos štetnih tvari dolazi iz Poljske, Češke i Njemačke, jer strujanje zraka, vjetrova i promjene vremena dolazi la hrasta lužnjaka i kitnjaka, 196 stabala topola, 134 stabala crne johe, 661 ostalih vrsta, ili 3 681 svih pojedinačnih stabala. Veliki broj stabala nalazi se kao heterove- getativno potomstvo u klonskom arhivu, radi zaštite i ev. potrebe za oplemenjivanje u budućnosti. Sjemenske plantaže podignute su na površini od 196 ha. Sjemenarska rajonizacija napravljena je u skladu s provenijenčnim pokusima. Za sada je sačinjena za običnu smreku, jelu, ariš, obični bor, hrast lužnjak i kit- njak. Horizontalan prijenos dozvoljen je u okviru sjemenske oblasti u skladu sa smjernicama koje rajonizacija dozvoljava. Nekadašnje stereotipne prorjede čišćenjem mladi- ka, koljika s naglaskom na načelo redukcije broja stabala i odstranjivanja pripremnih vrsta (pionira), a u letvi- cima djelimično uklanjanje podstojne etaže, koje su vrijedile do 1950. god., zamijenjene su u novije doba čišćenjem po načelu selekcije i pozitivne prorjede. Ova koncepcija, ekološki jako orijentirana, ograničavala je slobodu uporabe teške mehanizacije u iskoriš- ćivanju drvnih sortimenata. Nakon donošenja navog Zakona, godine 1977., došlo je do radikalnih promjena u uzgojnim metodama. Čista sječa u prugama, koja ima smjer okomit na slojnice, širine 2 visine stabala, postaje univerzalna metoda obnove šuma. U razdoblju od 1977. do 1988. g. u Slovačkoj je zabilježeno razdoblje smanjenja uzgojnih radova u šumama. U tom vremenu nastaju i velike štete od vjetra, snijega, divljači i štetnika. U sadašnjosti se ponovno vraća na ekološke metode uzgoja šuma, povećava se prirodna obnova šuma, povećavaju se površine s prebornim načinom gospodarenja, posebice u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene. upravo iz smjerova navedenih država. Od tih imisija posebno su ugrožene šume i šumski ekosustavi u visokim planinama, na gornjoj granici šume. Monitoring je usklađen s metodama EU, bioindika- cijske točke su u presjecištima mreže 16x16 km, promatranje se obavlja svake godine. U razdoblju od 1987. do 1993. najjače su oštećene šumske vrste: obični bor, bagrem, hrast i grab. Od 1993. god. započelo se i sa fitozračnim monito- ringom, za što se upotrebljava adaptirani zrakoplov ZLIN43. Uzgajanje suma Monitoring zdravstvenog stanja suma 81 |