DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 8     <-- 8 -->        PDF

I. Martinić: KOLIKO SMO BI.I/U EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU´.´ Šumarski list br. I 2, CXXIV (2()00).3-13


adaptiranim velikoserijskim traktorom Zetor 6945,
snage motora 47,5 kW i ukupne mase približno 3650
kg. Traktor je bio opremljen naletnom daskom i dvobu-
banjskim vitlom Igland Compact 5000/2H. Za vrijeme
privlačenja traktori nisu imali na kotačima lance. Nalaz
je pokazao daje pri sječi, izradi i privlačenju drva bilo
je oštećeno 8,2% preostalih stabala ili svako 12. stablo.
Najčešća oštećenja bila su prignječena ili oguljena kora
stabla (tablica 1 i 2).


Tablica 1. Vrste oštećenja na stablu, prema Martiniću 1992
Table 1. Kind of damage on the tree, by Martinić, 1992


Vrsta oštećenja - Kind of damage


%


Oguljena kora - Peelled bark


48


Zgnječena kora - Crushed bark


37


Lom i/ili izvala stabla - Overturned tree


13


Lom grana - Broken branches


2


Ukupno - Total


100



Privlačenje drva bilo je nešto češći uzrok oštećiva-
nja (53,2%) nego sječa i izrada drva (46,8%). Testiranjem
Z-testom utvrđeno je da takva razlika u pogledu
uzroka oštećenja nije statistički značajna. Velik broj
oštećenih stabala uzrokovan sječom i izradom (46,8%)
posljedica je velikoga broja zapelih stabala. 53,2% svih
oštećenja bilo je uzrokovano sredstvom privlačenja,
vučnom užadi ili vučenim teretom.


Tablica 2. Mjesta oštećenja na stablu, prema Martiniću 1992
Table 2. Position of damage on the tree, by Martinić, 1992


Mjesto oštećenja - Position of damage


%


Žilištc- Root collar


71


Deblo - Stem


20


Krošnja - Crown


5


Korijen-Root


4


Ukupno - Total


100



Isti autor zaključuje da pri zadanoj radnoj tehnologiji
veličina štete i struktura oštećenja ovise ponajprije
o tome da lije i koliko radnik osposobljen i motiviran
da pri radu što manje oštećuje stabla, pomladak i šumsko
tlo. Podsjeća se da sjekač kroz obuku svladava tehniku
usmjerenog obaranja kojom se smanjuje broj zapelih
i oštećenih stabala, dok traktorist može izborom
smjera privlačenja vitlom i pažljivom vožnjom pri vuči
drvnih sortimenata izbjeći brojna oštećenja.


Kod privlačenja adaptiranim velikoserijskim traktorom
IMT 558 u šumi bukve starosti 30-60 godina


Slika 2. Lakša degradacija tla na traktorskoj vlaki
Figure 2. Minor soil degradation on skidding roads


utvrđenje udio oštećenih stabala u iznosu 9,4% pri sor-
timentnoj metodi i 22,8 % pri debalnoj metodi (Juž-
nić 1984).


Pri sječi i privlačenju drva u proredama sastojina
utvrđeno je 7% oštećenih stabala pri privlačenju adaptiranim
velikoserijskim traktorom IMT 558; 6,9% adaptiranim
velikoserijskim traktorom IMT 535; 8,7-9,6%
s Timberjackom 205; 10,4% s Kockumom 821; 7%,
oštećenih stabala pri privlačenju konjskom spregom
(Krivec 1975). Isti je autor pri sječi, izradi i privlačenju
drva na Pohorju u bukovim sastojinama starosti
50-60 godina utvrdio 15% oštećenih stabala kod privlačenja
s konjskom spregom; 25,9% s adaptiranim traktorom
i 14,5% sa zglobnim traktorom.


Istraživanje šteta na pomlatku kod izvlačenja debala
zglobnim traktorom s hidrauličnim kliještima (engl.
clam bunk skidder) Osa 260 obavljeno je u nizinskim
šumama hrasta lužnjaka i poljskog jasena (Kulaš
1979). Nakon provedenih mjerenja na primjernim prugama
utvrđeno je kako uporaba ovoga stroja u dvije
inačice, po paralelnim vlakama i slobodnim kretanjem
sječinom, ne uzrokuje značajnije štete na pomlatku.


Za određivanje veličine šteta pri četiri metode gradnje
traktorskih vlaka Z d j e 1 ar ( 1990) je utvrdio postotak
oštećenih stabala za pojedine metode gradnje po
kategorijama terena i zonama udaljenosti od vlake
(dvije zone uz padinu i 6 zona niz padinu). Širina pojedine
zone bila je 5 m, a zone su se pružale lijevo i desno
paralelno s osi vlake. Obujam oštećivanja u pojedinoj
zoni izračunat je kao omjer broja oštećenih stabala i
ukupnog broja stabala. Pri tomu su zbrojena sva oštećena
stabla u istoj zoni, bez obzira na težinu i oblik oštećenja.
Pokazalo se da se tijekom gradnje traktorskih
vlaka oštećuje, ovisno o primijenjenoj tehnologiji od
2% do 27% stabala (tablica 3). Kao pokazatelj obujma
oštećenja izračunat je broj oštećenih stabala na 100 m
vlake. Broj oštećenih stabala ovisio je o metodi gradnje
i o broju stabala po 1 ha.


6