DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 73     <-- 73 -->        PDF

liko uzastopnih desetogodišta tvori cjelovit vremenski
ciklus, po dužini trajanja istovjetan sa ciklusom
razvoja biološke komponente (drvne zalihe).


Uz dosadašnje propise i nazivlja prisutna je također
bila nepoznanica, da li slijed uzastopnih desetogodišnjih
gospodarskih razdoblja tvori konačni ili beskonačni
niz.


Tijekom proučavanja komponente vrijeme u pre-
bornim šumama utvrdili smo daje niz 10-god. gosp.
razdoblja konačan. Zadnje desetogodišnje gospodarsko
razdoblje u nizu je ono u kojem se zatvori krug
prirodnog razvoja drvne zalihe (biološke uređajne
komponente) izmjerene na početku prvog desetogodišta
ciklusa (prve revizije osnove gospodarenja).


Prema našim spoznajama, u gospodarskoj šumi,
gdje je prirodni razvoj pozitivno utjecan pravilnim po-
trajnim gospodarenjem po načelima oponašanja prirode,
krug (ciklus) razvoja biološke komponente
(drvne zalihe) tvori niz od 4-6 desetogodišnjih gospodarskih
razdoblja. Završava u godini u kojoj se srednjoročnim
planom gospodarenja propisani i ostvareni
etat kao zbroj užitih prirasta izjednači s veličinom
prvotno planirane i na kraju ciklusa izmjerene
drvne zalihe na panju.


Tijekom trajanja ciklusa razvoja biološke komponente
ukupni etat će biti jednak prirastu samo uz početnu
normalnu drvnu zalihu. U ostalim slučajevima, u
težnji da do kraja ciklusa primjerenim stručnim postupcima
izgospodarimo normalnu drvnu zalihu (u prvom
ciklusu barem po veličini), prirast i etat će se razlikovati.
Etat će biti manji ili veći od prirasta, ovisno o
veličini razlike između prvotne konkretne i normalne
drvne zalihe.


Iz ove nesporne činjenice proizlazi, da će prirasni
ciklus biti jednak etatnom ciklusu samo u normalnoj
prebornoj šumi. U šumi različitoj od normalne, a
posebice u prijelaznim oblicima, ciklusi će se razlikovati.
Zbog usklađenja tih razlika neophodna je kontrola
za svako petogodište.


12.


Radi ispravnog poimanja i jednoobraznosti stručnog
nazivlja, krugu (ciklusu) razvoja biološke uređajne
komponente pridajemo u gospodarskoj prebornoj šumi
za praksu prihvatljiv atribut: gospodarski ciklus. Ovaj
naziv pokazuje da se ciklus odnosi na gospodarsku
šumu, da se trend prirodnog razvoja ostvaruje pod utjecajem
gospodarenja, a sam naziv je sukladan s nazivom
razdoblja.


Gospodarski ciklus svake preborne šume tvori niz
uzastopno ponavljanih srodnih stručnih postupaka, koji
se nakon određenog broja gospodarskih razdoblja (1/1-
I/2-I/3-I/4-...) završe istovremeno kad se zatvori krug


(ciklus) razvoja biološke komponente. Ciklus razvoja
biološke komponente se zatvara u godini u kojoj se završi
iskorišćenje cijele prvobitne drvne zalihe preborne
šume a istodobno druga drvna zaliha normalne veličine
ostaje u šumi na panju.


S gospodarskog stajališta, gospodarski ciklus je
raspon vremena tijekom kojeg će se, sukladno sa srednjoročnim
planom, pravilnim potrajnim gospodarenjem
po načelima oponašanja prirode užiti etat, ali tako
da na kraju ciklusa na panju ostane drvna zaliha po
veličini jednaka normalnoj (prema primijenjenoj nor-
mali), naravno poboljšane debljinske strukture, omjera
smjese vrsta i površinskog rasporeda stabala.


S uređajnog stajališta, gospodarski ciklus je raspon
vremena tijekom kojeg će se nastojati postići
uravnoteženost odnosa: drvna zaliha - prirast - etat,


kao jednog od temeljnih načela normaliteta preborne
šume i jamca višenamjenske potrajnosti.


Za svako desetogodišnje gospodarsko razdoblje za
koje se sastavlja osnova gospodarenja uvriježen je naziv
uređajno razdoblje. Ono određuje vrijeme važenja
osnove gopsodarenja. Sukladno s ovim atributivnim
obilježjem, predvidivi raspon vremena za koji će biti
izrađen srednjoročni plan gospodarenja za šume pre-
bornog uzgojnog oblika, zvat ćemo uređajni ciklus.


Uređajni ciklus preborne šume je cjelovit raspon
vremena za koji se uz osnove gospodarenja po 10-go-
dišnjim gospodarskim razdobljima izrađuje srednjoročna
prognoza trenda razvoja biološke komponente
šume u obliku srednjoročnog plana gospodarenja.
Primjenom propisa toga plana pravilnim se potrajnim
gospodarenjem hoće tijekom trajanja gospodarskog
ciklusa, na temelju objektivno određenog srednjoročnog
cilja gospodarenja, šumu postupno prevesti u
optimalno stanje definirano normalama.


Uvjereni smo, daje to dovoljno dugačak raspon vremena
za ostvarenje cilja gospodarenja definiranog srednjoročnim
planom u svrhu postizanja normaliteta. Pri tomu
se ni u jednom trenutku ne smije zaboraviti da su
propisi planova gospodarenja pojedinih desetogodišta
segmenti srednjoročnog plana i zbog toga moraju
biti usklađeni s propisima istoga, odnosno uključeni
u srednjoročni plan kao njegov sastavni dio.


Uspješnost gospodarenja ovisit će o usklađenosti
propisa osnova gospodarenja pojedinih desetogodišta s
propisima srednjoročnog plana, savjesnom provođenju
propisa osnova gospodarenja, doznaci visokokvalificiranog
stručnjaka koji će preferirati prirodnu obnovu i
pri tomu voditi računa o prirodnom plodoredu tj.
prirodnoj izmjeni glavnih vrsta, rigoroznoj evidenciji
sječa i ostalih uzgojnih radova te neizostavnoj kontroli
uspješnosti gospodarenja po petogodištima (5-godiš-
njim polurazdobljima).


71