DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 72 <-- 72 --> PDF |
neprimjerenog nazivlja i pogrešno opetovanog nizanja. Obnova ("glavna revisija") osnova gospodarenja je ostala mrtvo slovo na papiru. Ne spominje se ni u jednoj osnovi gospodarenja za preborne šume, stoje očita potvrda neprimjenljivosti propisa. Do sada propisani rasponi vremena i nazivlja pri izradi osnova gospodarenja se uz nužne izmjene i dopune novim znanstvenim spoznajama mogu jednostavno uklopiti u postojeće metode za uređivanje prebornih šuma i u primjeni jamčiti objektivno srednjoročno planiranje u svrhu pravilnog ostvarenja načela potrajnosti u gospodarenju. 10. Za prebornu šumu je utvrđeno da se razvija "in con- tinuo" tj. trajno. Istovremeno, pojedina stabla koja je izgrađuju i posredstvom kojih pratimo promjene njenog razvoja - ne rastu trajno. Svako stablo ima svoj "životni vijek" razvoja. Prema tomu, razvoj šume je kontinuiran ali nije beskonačan. Stabla uzrasla na istoj površini se tijekom razvoja mijenjaju; novo uzrasla nadomještaju stabla koja su prirodnom ili umjetnom selekcijom uklonjena iz šume i s preostalim stablima na panju rastu u debljinu i prelaze iz jednog u drugi debljinski stupanj te tako neprekidno mijenjaju svoj položaj i status u prostoru sastojine. Stabla fizički ostaju na istome mjestu, no zbog specifične dinamike razvoja i raspore - denosti po površini stječe se dojam da se šuma ne mijenja. Dojam nepromjenljivosti najjasnije izražava sen- tenca g. akademika D. Klepca: "Svaka preborna sa- stojina je uvijek slična samo sebi." No, okularni dojam nepromjenljivosti je samo privid. Drvna zaliha šume se uslijed promjena uzrokovanih razvojem stabala također kontinuirano mijenja i u određenom rasponu vremena završi jedan cjelovit krug (ciklus) promjena u razvitku. Dugogodišnjim radom u prebornim šumama, tijekom praćenja trenda razvoja biološke komponente (drvne zalihe) utvrdili smo jedan, do sada neprimjenji- van raspon vremena, koji smo identificirali kao novu inačicu vremenske komponente uređivanja šuma. Za ovu inačicu uvodimo u stručno nazivlje novo atribu- tivno obilježje - ciklus. Ciklus je prema B. K1 a i ć u (str. 224-5) "skup raznih pojava, radova, procesa koji tvore zatvoren krug razvoja u toku nekog vremenskog razmaka". Atribut ciklus upotrijebili smo upravo zbog toga, što i biološka komponenta (drvna zaliha) tijekom određenih raspona vremena tvori cjelovite krugove (cikluse) razvoja. To nas je potaknulo da ovo područje uređivanja prebornih šuma dopunimo novim spoznajama o komponenti vrijeme, koje će omogućiti objektivno srednjoročno (pa i dugoročno) planiranje gospodarenja uz racionalno praćenje i evidentiranje promjena razvoja. Na pitanje, zašto smo naša istraživanja u kontinuumu razvoja preborne šume usmjerili na određivanje srednjoročnih vremenskih ciklusa uz već postojeće kratkoročne (10-godišnje)?,odgovor je: zbog toga, što se vremenski ciklusi razvoja kao značajne ekonomske komponente gospodarenja sigurno događaju, no do sada nisu na odgovarajući način obrađeni, a zbog nedostatka znanstvene određenosti nisu ni pravilno vrednovani. Neposredno određivanje vremena trajanja ciklusa razvoja drvne zalihe uz sustavni slijed nizanja 10-go- dišnjih gospodarskih razdoblja je u kontinuumu prostor - vrijeme moguće, jer je vrijeme jedna od triju ure- đajnih komponenata koja se može izmjeriti i u svezi s biološkom komponentom odgovarajuće primijeniti. Nove spoznaje o vremenskoj inačici - ciklus iznosimo ovdje kao nužno "ad hoc" prethodno priopćenje, a istovremeno i kao prijedlog za raspravu o primjeni pri uređivanju prebornih šuma, umjesto neprimjerenih raspona vremena i nazivlja propisanih Pravilnikom o uređivanju šuma od 1997. godine. 11. Radi pravilne primjene ciklusa kao cjelovitog raspona vremena, iz praktičnih razloga podijeljenog na 10-god. gospodarska razdoblja, nužne su u osnovama gospodarenja sljedeće promjene nazivlja i oznaka. Neprimjerena 20-god. gospodarska razdoblja treba napustiti, sustav nizanja i nazivlja desetogodišnjih gospodarskih razdoblja sadržajno promijeniti, a zbog uvođenja novog raspona vremena i naziva ciklus te preimenovanih desetogodišta, upotrebljavati sljedeće oznake: I = raspon vremena prvog ciklusa odnosno srednjoročnog plana gospodarenja; I/l = prva revizija osnove gospodarenja odnosno prvo 10-god. gospodarsko razdoblje; 1/2 = druga revizija odnosno drugo 10-god. gospodarsko razdoblje; kontinuirano slijede treća 1/3, četvrta 1/4 ...itd., ovisno o trajanju ciklusa. (Rimska brojka označuje ciklus a indeksi 1, 2, 3, 4... broj revizije odnosno 10-god. gospodarskog razdoblja u nizu). Desetogodišnja gospodarska razdoblja (I/l-1/2 -1/3 -...) o kojima je riječ ne mogu se nizati u nedogled kao do sada (polurazdoblja). Iako se deklarativno izjašnjavamo da primijenjenim gospodarskim postupcima oponašamo i kontinuirano pozitivno usmjeravamo prirodni razvoj šume ili drugim riječima, da pravilno potrajno gospodarimo, kod sastavljanja i donošenja osnova gospodarenja za preborne šume nismo do sada uzimali u obzir činjenicu, da niz gospodarskih razdoblja sastavljen od neko- 70 |