DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 71 <-- 71 --> PDF |
7. Propisana primjena uredajne komponente vrijeme po gospodarskim polurazdobljima od 10 godina i njihov zbroj kao gospodarsko razdoblje od 20 godina, prilagođena je visokoj regularnoj šumi. Suma se ureduje na bazi dobnih razreda od 20 godina tako, da se nakon 10 godina važenja obavlja redovita revizija osnove gospodarenja, a nakon 20 godina njezina obnova. Uz navedeni propis upitno je kako nakon proteklog desetogodišta važenja osnove gospodarenja za prebor- nu šumu nazvati postupak izrade nove: redovita revizija ili obnova osnove, odnosno, kada upotrijebiti prvi, a kada drugi stručni naziv. Propisana 20-godišnja gospodarska razdoblja su ne- smisaoni, logički nespojivi elementi vremena s prebor- nim oblikom gospodarenja. Vremenskim rasponom i sadržajem se uopće ne uklapaju u uredajne modele pre- bornih šuma. Primjenjivana su zbog formalnog zadovoljenja propisa. Eliminacija ovog oblika vremenske komponente iz propisa za preborne šume je neupitna. Dosadašnje poimanje i nazivlje desetogodišnjih gospodarskih polurazdoblja treba također iz temelja promijeniti. Za 10-god. gospodarska polurazdoblja nije dovoljno samo promijeniti naziv u gospodarska razdoblja, ako će se u osnovama gospodarenja i nadalje primjenjivati isti sustav nizanja desetogodišta kao do sada, uz šablonsko prenošenje sustava iz jedne u drugu osnovu gospodarenja, koje će u svakoj započinjati s prvim gospodarskim razdobljem. Promjenom "pro forma" samo naziva desetogodišta bez promjene sadržaja tj. sustava nizanja desetogodišta neće se postići svrha. Prešutno će se i nadalje podržavati pseudopo- trajno gospodarenje. Uzrok svih opisanih nelogičnosti je isti. Propis primjeren jednom uzgojnom obliku nakalemljen je na drugi uzgojni oblik, oprečnih obilježja od prvog. Ova i ostale dileme oko primjene komponente vrijeme i nazivlja vremenskih raspona u svezi s izradom osnova gospodarenja za šume s kojima se preborno gospodari, ukazuju na nužnost promjena. 8. Desetogodišta za koja se sastavljaju i donose osnove gospodarenja za preborne šume su cjeloviti rasponi vremena za koje se donose jedinstveni propisi i odrednice gospodarenja. Stoga nema razloga za cjelovito uređajno vrijeme od 10 godina upotrebljavati kod pre- bornog oblika gospodarenja stručni naziv gospodarsko polurazdoblje. Uređajno vrijeme za koje se sastavlja i donosi osnova gospodarenja treba imenovati primjerenim stručnim nazivom gospodarsko razdoblje i u primjenu uvesti odgovarajuće oznake za uzastopne desetogodišnje raspone vremena, prilagođene prebornom obliku gospodarenja. Desetogodišnja gospodarska razdoblja o kojima govorimo nisu "novum" u uređivanju šuma Republike Hrvatske. Ako se hoće dobiti uvid u razvoj znanstvenih spoznaja i njihovih promjena tijekom vremena u uređivanju šuma RH, a posebice u raspone vremena o kojima raspravljamo, dovoljno je kronološki proučiti Instrukcije, Uredbe, Naredbe, Upute, Pravilnike i dr. o uređivanju, gospodarenju i sastavljanju (izradi) osnova gospodarenja. Izdvajamo "Naredbu" o sastavu osnova gospodarenja za šume pod osobitim javnim nadzorom od 1903. godine. U toj su "Naredbi" za preborne šume bila propisana gospodarska razdoblja od 10 godina. Upitno je zašto su u Pravilniku od 1997. god. bezrazložno zapostavljeni rasponi vremena prilagođeni prebornom gospodarenju, poznati već gotovo stotinu godina i u praktičnoj primjeni dokazani, tim više, što se u obrazloženju nekih "značajnih odredbi" Pravilnika navodi Naredba od 1903. god. kao jedan od konzultiranih oslonaca pri njegovoj izradi. Prema obrascu "Opće porabne osnove" na str. 77 iste "Naredbe", etat je trebalo odrediti za tri gospodarska razdoblja po 10 godina. Prvo gospodarsko razdoblje nosi oznaku I, drugo II i treće III. Za prvo gospodarsko razdoblje je etat bio raspodijeljen na dva 5-godišnja polurazdoblja. Po tada važećim postupcima trebalo je pri obračunu etata dokazati točnost propisanih veličina drvne zalihe, temeljnice i broja stabala koji moraju - prema normalama - preostati na površini nakon sječe. Na tom načelu (minimalnim drvnim masama koje moraju ostati poslije sječe) izradio je S. Šurić metodu za uređivanje prebornih šuma (prilagođenu stanju šuma - nagomilane drvne zalihe), propisanu Instrukcijom od 1937. godine. Isto načelo upotrijebili smo kao aksiom i u našem prijedlogu primjene 10-godišnjih gospodarskih razdoblja pri uređivanju prebornih šuma, no prilagođenom novim spoznajama o komponenti vrijeme. 9. U "Naredbi" od 1903. godine vremenski rasponi gospodarskih razdoblja i njihove oznake (I, II, III) usuglašeni su bili s propisima na str. 48: "Revisija gospodarske osnove je dvovrsna: 1. obična revisija, koja se u pravilu obavlja svakih 10 godina; 2. glavna revisija, koja se obavlja nakon dva ili više desetgodišta." Redovite revizije osnova gospodarenja ("obične re- visije") obavljaju se i danas ali po desetogodištima 69 |