DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 70     <-- 70 -->        PDF

darenja, a posebice ne u propisanom obliku u šumama s
kojima se preborno gospodari.


Razlike u ustroju, strukturi osnovnih taksacijskih
elemenata, trendu i vremenu trajanja razvoja, načinu
prirodne obnove kao i drugim obilježjima između visoke
regularne šume (koju tvori niz jednodobnih sastoji-
na) i visoke preborne šume (sastavljene od niza raz-
nodobnih sastojina) zahtijevaju da se u prebornoj šumi
komponenta vrijeme primijenjuje sukladno s rasponom
uređajnog vremena u prebornom gospodarenju. A
ono u pravilu iznosi 1=10 godina.


5.


Osnove gospodarenja za preborne šume se prema
Zakonu o šumama detaljno sastavljaju i nakon usvajanja
Komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
donose Riješenja o važenju istih za desetogodišnja po-
lurazdoblja.


Prema članku 32. istog Zakona to (prvo) desetogo-
dište zovemo prvo gospodarsko polurazdoblje. Ono


nosi oznaku I/l. U istoj osnovi gospodarenja iskazuju
se orijentacijski podaci i načelne odrednice gospodarenja
za sljedeće desetogodište tj. za drugo gospodarsko
polurazdoblje od 10 god., koje nosi oznaku 1/2.
Oba polurazdoblja (I/l +1/2) tvore prvo gospodarsko
razdoblje od 20 godina. Ono nosi oznaku I. Nastavno
na prvo gospodarsko razdoblje donose se i načelni propisi
(brojčani i tekstualni) za drugo gospodarsko razdoblje
od 20 godina. Ono nosi oznaku II.


Propis je tako sročen daje stručna šumarska javnost
uvjerena kako se njegovom primjenom u praksi postiže
kontinuitet potrajnosti gospodarenja u prebornim šumama
Republike Hrvatske. Dojam je pogrešan, jer se
kontinuitet potrajnosti gospodarenja u tom slučaju
poistovjećuje s kontinuitetom izrade osnova gospodarenja
tj. s kontinuitetom potrajnosti uređivanja šuma,
na koji se propis odnosi. Potrajnost uređivanja šuma
uz ovaj propis ne jamči "a priori" i potrajnost pravilnog
gospodarenja u prebornim šumama.


Problem je u tome, što se oba načela (potrajnost
uređivanja i potrajnost gospodarenja) odnose istodobno
na iste jedinice prostorne razdiobe šume i zbog toga
zamjenjuju odnosno pogrešno poistovjećuju. Ovdje
se ne radi - kako to na prvi pogled izgleda - o igri riječi,
već o dva u biti različita osnovna načela.


Odgovor o mogućim uzrocima pojave pseudokon-
tinuiteta potrajnosti kod prebornog gospodarenja potražit
ćemo analizom primjene važećih propisa za komponentu
vrijeme u Zakonu o šumama, iz kojeg smo
prethodno citirali sporni članak 32. i na temelju toga
Zakona donesenih Pravilnika o uređivanju šuma i ostalih
podzakonskih akata.


6.


Na kraju svakog desetogodišta odnosno prvog polurazdoblja
momentalno važeće osnove gospodarenja sastavlja
se i donosi nova za iduće desetogodište tj. za
drugo gospodarsko polurazdoblje. U novo izrađenoj
osnovi se drugo gospodarsko polurazdoblje tretira kao
novo desetogodište njenog važenja, ali se naziva prvo
gospodarsko polurazdoblje i ponovno nosi oznaku
I/l. Ostali rasponi vremena nižu se istim slijedom i nose
oznake kao u protekloj osnovi. Izradom i donošenjem
novih osnova gospodarenja za iste jedinice prostorne
razdiobe, postupci nizanja naziva i oznaka vremenskih
raspona za gospodarska polurazdoblja i razdoblja
se ponavljaju.


Kada se člankom 32. propisani rasponi vremena
prenose u cjelini i istim slijedom iz protekle u svaku novo
izrađenu osnovu gospodarenja za istu višu jedinicu
prostorne razdiobe šuma, nije teško dokučiti daje propisani
redoslijed desetogodišnjih gospodarskih polurazdoblja
i 20. godišnjih gospodarskih razdoblja u dosljednoj
praktičnoj primjeni pogrešno šabloniziran. Ova
učestala pojava pri izradi osnova gospodarenja očito
dokazuje da citirani propis za vremensku komponentu
nije oblikovan primjereno prebornom gospodarenju.


Ako se prvo desetogodište u svakoj novoj osnovi
gospodarenja naziva i tretira kao prvo gospodarsko polurazdoblje,
tada se svaka momentalno važeća osnova
gospodarenja može smatrati prvom osnovom
gospodarenja za gospodarsku jedinicu koja se uređuje,
bez obzira na dosadašnja uređivanja. Ovaj privid
treba promjenom propisa eliminirati iz primjene u
smislu ispravnog nizanja desetogodišta redom, kako
će biti propisana.


Gospodarenje po desetogodišnjim polurazdobljima
koje u svakoj novoj osnovi gospodarenja započinje s
prvim gospodarskim polurazdobljem, poznato je u struci
kao prekidno gospodarenje. Prekidno je zbog toga
što učestalo ponavljanje kratkoročnih prognoza
razvoja od jednog do drugog uređivanja, bez njihove
inkorporacije u znanstveno utemeljene srednjoročne
i dugoročne prognoze, ne jamči kontinui-
ranost primjene načela pravilnog potrajnog gospodarenja.


Neizbježna posljedica primjene navedenog propisa
je mogućnost pojave pseudopotrajnog gospodarenja,


uz koje će se postupno i gotovo neprimjetno narušavati
ekološka stabilnost, strukturna uravnoteženost, konti-
nuiranost prirodne obnove i potrajnost pravilnog prebornog
gospodarenja po načelima oponašanja prirode.


Sa svrhom da se izbjegne mogući nepovoljni trend
razvoja, neophodno je propise o komponenti vrijeme
u svezi s izradom osnova gospodarenja za šume s kojima
se preborno gospodari, prilagoditi tom uzgojnom
obliku.


68