DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 70 <-- 70 --> PDF |
darenja, a posebice ne u propisanom obliku u šumama s kojima se preborno gospodari. Razlike u ustroju, strukturi osnovnih taksacijskih elemenata, trendu i vremenu trajanja razvoja, načinu prirodne obnove kao i drugim obilježjima između visoke regularne šume (koju tvori niz jednodobnih sastoji- na) i visoke preborne šume (sastavljene od niza raz- nodobnih sastojina) zahtijevaju da se u prebornoj šumi komponenta vrijeme primijenjuje sukladno s rasponom uređajnog vremena u prebornom gospodarenju. A ono u pravilu iznosi 1=10 godina. 5. Osnove gospodarenja za preborne šume se prema Zakonu o šumama detaljno sastavljaju i nakon usvajanja Komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva donose Riješenja o važenju istih za desetogodišnja po- lurazdoblja. Prema članku 32. istog Zakona to (prvo) desetogo- dište zovemo prvo gospodarsko polurazdoblje. Ono nosi oznaku I/l. U istoj osnovi gospodarenja iskazuju se orijentacijski podaci i načelne odrednice gospodarenja za sljedeće desetogodište tj. za drugo gospodarsko polurazdoblje od 10 god., koje nosi oznaku 1/2. Oba polurazdoblja (I/l +1/2) tvore prvo gospodarsko razdoblje od 20 godina. Ono nosi oznaku I. Nastavno na prvo gospodarsko razdoblje donose se i načelni propisi (brojčani i tekstualni) za drugo gospodarsko razdoblje od 20 godina. Ono nosi oznaku II. Propis je tako sročen daje stručna šumarska javnost uvjerena kako se njegovom primjenom u praksi postiže kontinuitet potrajnosti gospodarenja u prebornim šumama Republike Hrvatske. Dojam je pogrešan, jer se kontinuitet potrajnosti gospodarenja u tom slučaju poistovjećuje s kontinuitetom izrade osnova gospodarenja tj. s kontinuitetom potrajnosti uređivanja šuma, na koji se propis odnosi. Potrajnost uređivanja šuma uz ovaj propis ne jamči "a priori" i potrajnost pravilnog gospodarenja u prebornim šumama. Problem je u tome, što se oba načela (potrajnost uređivanja i potrajnost gospodarenja) odnose istodobno na iste jedinice prostorne razdiobe šume i zbog toga zamjenjuju odnosno pogrešno poistovjećuju. Ovdje se ne radi - kako to na prvi pogled izgleda - o igri riječi, već o dva u biti različita osnovna načela. Odgovor o mogućim uzrocima pojave pseudokon- tinuiteta potrajnosti kod prebornog gospodarenja potražit ćemo analizom primjene važećih propisa za komponentu vrijeme u Zakonu o šumama, iz kojeg smo prethodno citirali sporni članak 32. i na temelju toga Zakona donesenih Pravilnika o uređivanju šuma i ostalih podzakonskih akata. 6. Na kraju svakog desetogodišta odnosno prvog polurazdoblja momentalno važeće osnove gospodarenja sastavlja se i donosi nova za iduće desetogodište tj. za drugo gospodarsko polurazdoblje. U novo izrađenoj osnovi se drugo gospodarsko polurazdoblje tretira kao novo desetogodište njenog važenja, ali se naziva prvo gospodarsko polurazdoblje i ponovno nosi oznaku I/l. Ostali rasponi vremena nižu se istim slijedom i nose oznake kao u protekloj osnovi. Izradom i donošenjem novih osnova gospodarenja za iste jedinice prostorne razdiobe, postupci nizanja naziva i oznaka vremenskih raspona za gospodarska polurazdoblja i razdoblja se ponavljaju. Kada se člankom 32. propisani rasponi vremena prenose u cjelini i istim slijedom iz protekle u svaku novo izrađenu osnovu gospodarenja za istu višu jedinicu prostorne razdiobe šuma, nije teško dokučiti daje propisani redoslijed desetogodišnjih gospodarskih polurazdoblja i 20. godišnjih gospodarskih razdoblja u dosljednoj praktičnoj primjeni pogrešno šabloniziran. Ova učestala pojava pri izradi osnova gospodarenja očito dokazuje da citirani propis za vremensku komponentu nije oblikovan primjereno prebornom gospodarenju. Ako se prvo desetogodište u svakoj novoj osnovi gospodarenja naziva i tretira kao prvo gospodarsko polurazdoblje, tada se svaka momentalno važeća osnova gospodarenja može smatrati prvom osnovom gospodarenja za gospodarsku jedinicu koja se uređuje, bez obzira na dosadašnja uređivanja. Ovaj privid treba promjenom propisa eliminirati iz primjene u smislu ispravnog nizanja desetogodišta redom, kako će biti propisana. Gospodarenje po desetogodišnjim polurazdobljima koje u svakoj novoj osnovi gospodarenja započinje s prvim gospodarskim polurazdobljem, poznato je u struci kao prekidno gospodarenje. Prekidno je zbog toga što učestalo ponavljanje kratkoročnih prognoza razvoja od jednog do drugog uređivanja, bez njihove inkorporacije u znanstveno utemeljene srednjoročne i dugoročne prognoze, ne jamči kontinui- ranost primjene načela pravilnog potrajnog gospodarenja. Neizbježna posljedica primjene navedenog propisa je mogućnost pojave pseudopotrajnog gospodarenja, uz koje će se postupno i gotovo neprimjetno narušavati ekološka stabilnost, strukturna uravnoteženost, konti- nuiranost prirodne obnove i potrajnost pravilnog prebornog gospodarenja po načelima oponašanja prirode. Sa svrhom da se izbjegne mogući nepovoljni trend razvoja, neophodno je propise o komponenti vrijeme u svezi s izradom osnova gospodarenja za šume s kojima se preborno gospodari, prilagoditi tom uzgojnom obliku. 68 |