DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 7 <-- 7 --> PDF |
I. Martinić: KOLIKO SMO BI.I/.U EKOLOŠKI PRIHVATLJIVO.) UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU1/ Šumarski list br. 1 2, CXX1V (2()00),3-l 3 2. VRSTE I OBUJAM NEPOVOLJNIH EKOLOŠKIH UČINAKA Kind and extent of ecologically harmful impacts Obujam oštećenja u uskoj je vezi s izborom radnih sredstava (strojeva i opreme), kakvoćom organizacije rada, pogodnošću radnih metoda konkretnim terenskim uvjetima te kakvoćom radne tehnike izvoditelja šumskih radova. Poznato je da kod privlačenja drva obujam oštećivanja raste s većom snagom strojeva, većom me- haniziranošću rada i većim duljinama privlačenih sorti- menata. Manja i slabija sredstva privlačenja uzrokuju manjeoštećivanje sastojine(Sishiuchi &Satomu- ra, 1994;Martinić 1993). Većina istraživača drži daje broj mehanički oštećenih stabala dobar pokazatelj ukupnog oštećenja sasto- jine. Takve se štete mogu razmjerno jednostavno i točno odrediti. Isto tako su i posljedice poznatije u odnosu na one pri oštećivanju pomlatka ili tla. Oštećivanje Prema mnogim autorima (npr. Martinić 1992, Sever 1997) odnos tla i vegetacije nasuprot strojevima najčešće treba pratiti na najvrijednijem dijelu stabla, deblu i korijenju uz panj. Da bi se ustanovio stupanj utjecaja strojeva treba utvrditi broj oštećenih stabala po hektaru, odnos oštećenja različitih vrsta drveća, vrste oštećenja (oguljenost kore, ozljede debla, lom debla, korijena, grane...). Važan je podatak veličina oštećenja koja se iskazuje u razredima prema ploštini ošte- ćenosti. Dubina oštećenja je važna zbog mogućih gubitaka pri razvrstavanju sortimenata. Svakako je važno mjesto oštećenja, npr. korijen, perač ili deblo. Izvor oštećenja je važan čimbenik u svrhu uklanjanja uzroka, npr. oštećenja pri sječi i izradi, privlačenju drva, krojenju sortimenata, kresanju, koranju itd. U opsežnim istraživanjima oštećivanja stabala pri sječi, izradi i privlačenju drva u proredama mladih sas- toj ina Martinić (1991) je primijenio metodu koja je omogućila analizu strukturnih obilježja oštećenja. To je uključilo: gospodarsku važnost i lokaciju oštećenih stabala, uzrok, vrstu i mjesto oštećenja, veličina oštećenja kore i stanje oštećenoga stabla. Za utvrđivanje oštećenja u sastojini su izlučene i trajno obilježene primjerne plohe (50 x 50 m), čija je ukupna površina činila približno 10% ukupne površine. Oštećenja su na stablima utvrđena nakon završenog rušenja, izrade i privlačenja drva. U navedenim istraživanjima sječa i izrada drva obavljena je motornim pilama lančanicama Stihl 038 AVE i Echo 650 EVL, snage motora 3 kW, duljine vodilice 40 cm i mase od 6 do 7,5 kg, a privlačenje drva pomlatka smatra se ipak manje važnim, a određivanje obujma oštećenja i sagledavanje posljedica oštećivanja tla povezano je s brojnim teškoćama i nepoznanicama (Južnić 1984,Tomanić i dr. 1989,Zdjelar 1990, Martinić 1991. Pri utvrđivanju obujma oštećivanja sastojine uporabom mehanizacije pri određenome šumskom radu, najčešće su postavljeni sljedeći ciljevi: 1) utvrditi ukupno oštećivanje sastojine iskazano postotkom oštećenih stabala, 2) analizirati strukturna obilježja nastalih oštećenja, 3) uočiti radnje i postupke koji uzrokuju oštećivanje, 4) dati ocjenu primjerenosti radne metode i uporablje- nih radnih sredstava s obzirom na veličinu i strukturu oštećivanja. Slika 1. Oštećenje stojećeg stabla kod privlačenja drva traktorom Figure 1. Damage of a standing tree inllietcd by machinery during skidding 2.1. NEKI REZULTATI OŠTEĆIVANJA STANIŠTA PRI ŠUMSKIM RADOVIMA Some results of damaging forest stands at forest operations 5 |