DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 69 <-- 69 --> PDF |
ZAŠTO 20-GODISNJA GOSPODARSKA RAZDOBLJA I 10-GODISNJA GOSPODARSKA POLURAZDOBLJA NISU PRIMJERENO UREĐAJNO VRIJEME ZA ŠUME PREBORNOG UZGOJNOGA OBLIKA 1. Tijekom izrade osnova gospodarenja i rada u Komisijama na njihovom odobravanju uočili smo pri uređivanju prebornih šuma jedan - za preborne šume neprimjeren propis primjene temeljne uređajne komponente vrijeme. Uzrok tomu je neprilagođenost propisa o komponenti vrijeme u Zakonu o šumama (Narodne Novine 52/90) i važećem Pravilniku o uređivanju šuma (Narodne Novine 11/97), specifičnom ustroju i trendu razvoja prebornih šuma. U primjeni vremenske komponente pri uređivanju prebornih šuma pojavljuje se neusklađenost između razvoja preborne šume, odnosno prebornih sastojina kao vremenski trajnog (kontinuiranog) procesa sjedne i propisanih raspona vremena izrade redovitih revizija i obnova osnova gospodarenja s druge strane. Posljedice se zbog neprimjerenosti propisa mogu odraziti u prekidu kontinuiteta praćenja promjena razvoja šume u prirodnom kontinuumu prostor-vrijeme. Pritom je prividni dojam kontinuiteta skriven u pseu- dopotrajnom gospodarenju. Iz vrlo zanimljive i bogate retrospekcije povijesti postanka i primjene metoda za uređivanje visokih prebornih šuma proizlazi da su prve metode uređivanja prebornih šuma istovjetne s metodama visokih regularnih šuma. Metode su s više ili manje uspjeha - uz razne pokušaje prilagodbi -jednostavno kalemljene na šumu, po konstituciji i ostalim obilježjima različitu od šume za koju su bile konstruirane. S vremenom se uvidjelo da se apsolutna starost, dobni razredi i ophodnja, kao osnovni uređajni elementi postojećih metoda za uređivanje visokih regularnih šuma ne mogu srazmjerno primijeniti pri uređivanju šuma s kojima se preborno gospodari. U svrhu postizanja prihvatljivih rezultata trebalo je navedene vremenske elemente, u primjeni pri uređivanju prebornih šuma, zamijeniti drugim uredajnim elementima, koji će se moći izravno dovoljno točno izmjeriti i što bolje uskladiti sa specifičnim obilježjima preborne šume, kako bi uspješno nadomjestili navedene, za prebornu šumu neprihvatljive elemente vremena i izdvojili kompatibilne. Poslije niza pokušaja prilagodbi i primjene različitih taksacijskih elemenata i njihovih međuodnosa pri iznalaženju postupaka za uređivanje prebornih šuma, usvojene su metode koje se temelje na drvnoj zalihi i na njoj proizvedenom prirastu. Međutim, treća temeljna uređajna komponenta-vrijeme, iako je mjerljiva veličina, ostala je za preborni uzgojni oblik u primjeni i nadalje nedorečena. Uzrok je, kako spomenusmo, specifična konstitucija populacija (prebornih sastojina ili preborne šume) u kojima dob stabala i sastojina - kao nezavisne varijable izražene apsolutnim brojem godina - nisu primjenljive u široj praksi. Kao nezavisna varijabla usvojene su izravno mjerljive dimenzije stabala - prsni promjeri, jer bolje obilježje za nezavisnu varijablu do danas nije pronađeno. Zbog toga se pri uređivanju prebornih šuma još i danas susrećemo s pogrešnim poimanjem primjene jedne značajne inačice komponente vrijeme u gospodarenju prebornim šumama. Jedan takav slučaj potaknuo nas je da ukažemo na arhaično shvaćanje uloge uređajne komponente vrijeme pri uređivanju prebornih šuma, kao još jedan od zaostalih pokušaja kalemljenja uredajnih elemenata iz visokog regularnog uzgojnog oblika na preborni uzgojni oblik. U članku 32. Stavak 2. Zakona o šumama (Narodne Novine br. 52/90) donesen je jedinstven opći propis: "Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom donosi se za razdoblje od 10 godina (I polurazdoblje), ori- jentacijski za daljnjih 10 godina (II polurazdoblje) kao i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje) " Prema istom članku stavak 6., redovita revizija osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama obavlja se redovito svake desete a obnova osnova svake dvadesete godine. Na temelju citiranog Zakona o šumama doneseni su Pravilnici o uređivanju šuma (Narodne Novine br. 52/94 i 11/97). U oba Pravilnika propisi članka 71. stavak 2. su istovjetni: "Osnove i programi podliježu postupku: 1. revizije u desetoj godini važenja; 2. obnove u dvadesetoj godini važenja;" Odredbe o temeljnoj uređajnoj komponenti - vrijeme u vezi su s izradom osnova gospodarenja u pozitivnim propisima "a priori" unificirane tj. donesene su kao jedinstvene za sve šume u RH, bez obzira na razlike u konstituciji, uzgojnom obliku i načinu gospodarenja. Čimbenik vrijeme se glede načina kako je propisan ne može svrhovito primjenjivati u svim oblicima gospo- 67 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 70 <-- 70 --> PDF |
darenja, a posebice ne u propisanom obliku u šumama s kojima se preborno gospodari. Razlike u ustroju, strukturi osnovnih taksacijskih elemenata, trendu i vremenu trajanja razvoja, načinu prirodne obnove kao i drugim obilježjima između visoke regularne šume (koju tvori niz jednodobnih sastoji- na) i visoke preborne šume (sastavljene od niza raz- nodobnih sastojina) zahtijevaju da se u prebornoj šumi komponenta vrijeme primijenjuje sukladno s rasponom uređajnog vremena u prebornom gospodarenju. A ono u pravilu iznosi 1=10 godina. 5. Osnove gospodarenja za preborne šume se prema Zakonu o šumama detaljno sastavljaju i nakon usvajanja Komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva donose Riješenja o važenju istih za desetogodišnja po- lurazdoblja. Prema članku 32. istog Zakona to (prvo) desetogo- dište zovemo prvo gospodarsko polurazdoblje. Ono nosi oznaku I/l. U istoj osnovi gospodarenja iskazuju se orijentacijski podaci i načelne odrednice gospodarenja za sljedeće desetogodište tj. za drugo gospodarsko polurazdoblje od 10 god., koje nosi oznaku 1/2. Oba polurazdoblja (I/l +1/2) tvore prvo gospodarsko razdoblje od 20 godina. Ono nosi oznaku I. Nastavno na prvo gospodarsko razdoblje donose se i načelni propisi (brojčani i tekstualni) za drugo gospodarsko razdoblje od 20 godina. Ono nosi oznaku II. Propis je tako sročen daje stručna šumarska javnost uvjerena kako se njegovom primjenom u praksi postiže kontinuitet potrajnosti gospodarenja u prebornim šumama Republike Hrvatske. Dojam je pogrešan, jer se kontinuitet potrajnosti gospodarenja u tom slučaju poistovjećuje s kontinuitetom izrade osnova gospodarenja tj. s kontinuitetom potrajnosti uređivanja šuma, na koji se propis odnosi. Potrajnost uređivanja šuma uz ovaj propis ne jamči "a priori" i potrajnost pravilnog gospodarenja u prebornim šumama. Problem je u tome, što se oba načela (potrajnost uređivanja i potrajnost gospodarenja) odnose istodobno na iste jedinice prostorne razdiobe šume i zbog toga zamjenjuju odnosno pogrešno poistovjećuju. Ovdje se ne radi - kako to na prvi pogled izgleda - o igri riječi, već o dva u biti različita osnovna načela. Odgovor o mogućim uzrocima pojave pseudokon- tinuiteta potrajnosti kod prebornog gospodarenja potražit ćemo analizom primjene važećih propisa za komponentu vrijeme u Zakonu o šumama, iz kojeg smo prethodno citirali sporni članak 32. i na temelju toga Zakona donesenih Pravilnika o uređivanju šuma i ostalih podzakonskih akata. 6. Na kraju svakog desetogodišta odnosno prvog polurazdoblja momentalno važeće osnove gospodarenja sastavlja se i donosi nova za iduće desetogodište tj. za drugo gospodarsko polurazdoblje. U novo izrađenoj osnovi se drugo gospodarsko polurazdoblje tretira kao novo desetogodište njenog važenja, ali se naziva prvo gospodarsko polurazdoblje i ponovno nosi oznaku I/l. Ostali rasponi vremena nižu se istim slijedom i nose oznake kao u protekloj osnovi. Izradom i donošenjem novih osnova gospodarenja za iste jedinice prostorne razdiobe, postupci nizanja naziva i oznaka vremenskih raspona za gospodarska polurazdoblja i razdoblja se ponavljaju. Kada se člankom 32. propisani rasponi vremena prenose u cjelini i istim slijedom iz protekle u svaku novo izrađenu osnovu gospodarenja za istu višu jedinicu prostorne razdiobe šuma, nije teško dokučiti daje propisani redoslijed desetogodišnjih gospodarskih polurazdoblja i 20. godišnjih gospodarskih razdoblja u dosljednoj praktičnoj primjeni pogrešno šabloniziran. Ova učestala pojava pri izradi osnova gospodarenja očito dokazuje da citirani propis za vremensku komponentu nije oblikovan primjereno prebornom gospodarenju. Ako se prvo desetogodište u svakoj novoj osnovi gospodarenja naziva i tretira kao prvo gospodarsko polurazdoblje, tada se svaka momentalno važeća osnova gospodarenja može smatrati prvom osnovom gospodarenja za gospodarsku jedinicu koja se uređuje, bez obzira na dosadašnja uređivanja. Ovaj privid treba promjenom propisa eliminirati iz primjene u smislu ispravnog nizanja desetogodišta redom, kako će biti propisana. Gospodarenje po desetogodišnjim polurazdobljima koje u svakoj novoj osnovi gospodarenja započinje s prvim gospodarskim polurazdobljem, poznato je u struci kao prekidno gospodarenje. Prekidno je zbog toga što učestalo ponavljanje kratkoročnih prognoza razvoja od jednog do drugog uređivanja, bez njihove inkorporacije u znanstveno utemeljene srednjoročne i dugoročne prognoze, ne jamči kontinui- ranost primjene načela pravilnog potrajnog gospodarenja. Neizbježna posljedica primjene navedenog propisa je mogućnost pojave pseudopotrajnog gospodarenja, uz koje će se postupno i gotovo neprimjetno narušavati ekološka stabilnost, strukturna uravnoteženost, konti- nuiranost prirodne obnove i potrajnost pravilnog prebornog gospodarenja po načelima oponašanja prirode. Sa svrhom da se izbjegne mogući nepovoljni trend razvoja, neophodno je propise o komponenti vrijeme u svezi s izradom osnova gospodarenja za šume s kojima se preborno gospodari, prilagoditi tom uzgojnom obliku. 68 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 71 <-- 71 --> PDF |
7. Propisana primjena uredajne komponente vrijeme po gospodarskim polurazdobljima od 10 godina i njihov zbroj kao gospodarsko razdoblje od 20 godina, prilagođena je visokoj regularnoj šumi. Suma se ureduje na bazi dobnih razreda od 20 godina tako, da se nakon 10 godina važenja obavlja redovita revizija osnove gospodarenja, a nakon 20 godina njezina obnova. Uz navedeni propis upitno je kako nakon proteklog desetogodišta važenja osnove gospodarenja za prebor- nu šumu nazvati postupak izrade nove: redovita revizija ili obnova osnove, odnosno, kada upotrijebiti prvi, a kada drugi stručni naziv. Propisana 20-godišnja gospodarska razdoblja su ne- smisaoni, logički nespojivi elementi vremena s prebor- nim oblikom gospodarenja. Vremenskim rasponom i sadržajem se uopće ne uklapaju u uredajne modele pre- bornih šuma. Primjenjivana su zbog formalnog zadovoljenja propisa. Eliminacija ovog oblika vremenske komponente iz propisa za preborne šume je neupitna. Dosadašnje poimanje i nazivlje desetogodišnjih gospodarskih polurazdoblja treba također iz temelja promijeniti. Za 10-god. gospodarska polurazdoblja nije dovoljno samo promijeniti naziv u gospodarska razdoblja, ako će se u osnovama gospodarenja i nadalje primjenjivati isti sustav nizanja desetogodišta kao do sada, uz šablonsko prenošenje sustava iz jedne u drugu osnovu gospodarenja, koje će u svakoj započinjati s prvim gospodarskim razdobljem. Promjenom "pro forma" samo naziva desetogodišta bez promjene sadržaja tj. sustava nizanja desetogodišta neće se postići svrha. Prešutno će se i nadalje podržavati pseudopo- trajno gospodarenje. Uzrok svih opisanih nelogičnosti je isti. Propis primjeren jednom uzgojnom obliku nakalemljen je na drugi uzgojni oblik, oprečnih obilježja od prvog. Ova i ostale dileme oko primjene komponente vrijeme i nazivlja vremenskih raspona u svezi s izradom osnova gospodarenja za šume s kojima se preborno gospodari, ukazuju na nužnost promjena. 8. Desetogodišta za koja se sastavljaju i donose osnove gospodarenja za preborne šume su cjeloviti rasponi vremena za koje se donose jedinstveni propisi i odrednice gospodarenja. Stoga nema razloga za cjelovito uređajno vrijeme od 10 godina upotrebljavati kod pre- bornog oblika gospodarenja stručni naziv gospodarsko polurazdoblje. Uređajno vrijeme za koje se sastavlja i donosi osnova gospodarenja treba imenovati primjerenim stručnim nazivom gospodarsko razdoblje i u primjenu uvesti odgovarajuće oznake za uzastopne desetogodišnje raspone vremena, prilagođene prebornom obliku gospodarenja. Desetogodišnja gospodarska razdoblja o kojima govorimo nisu "novum" u uređivanju šuma Republike Hrvatske. Ako se hoće dobiti uvid u razvoj znanstvenih spoznaja i njihovih promjena tijekom vremena u uređivanju šuma RH, a posebice u raspone vremena o kojima raspravljamo, dovoljno je kronološki proučiti Instrukcije, Uredbe, Naredbe, Upute, Pravilnike i dr. o uređivanju, gospodarenju i sastavljanju (izradi) osnova gospodarenja. Izdvajamo "Naredbu" o sastavu osnova gospodarenja za šume pod osobitim javnim nadzorom od 1903. godine. U toj su "Naredbi" za preborne šume bila propisana gospodarska razdoblja od 10 godina. Upitno je zašto su u Pravilniku od 1997. god. bezrazložno zapostavljeni rasponi vremena prilagođeni prebornom gospodarenju, poznati već gotovo stotinu godina i u praktičnoj primjeni dokazani, tim više, što se u obrazloženju nekih "značajnih odredbi" Pravilnika navodi Naredba od 1903. god. kao jedan od konzultiranih oslonaca pri njegovoj izradi. Prema obrascu "Opće porabne osnove" na str. 77 iste "Naredbe", etat je trebalo odrediti za tri gospodarska razdoblja po 10 godina. Prvo gospodarsko razdoblje nosi oznaku I, drugo II i treće III. Za prvo gospodarsko razdoblje je etat bio raspodijeljen na dva 5-godišnja polurazdoblja. Po tada važećim postupcima trebalo je pri obračunu etata dokazati točnost propisanih veličina drvne zalihe, temeljnice i broja stabala koji moraju - prema normalama - preostati na površini nakon sječe. Na tom načelu (minimalnim drvnim masama koje moraju ostati poslije sječe) izradio je S. Šurić metodu za uređivanje prebornih šuma (prilagođenu stanju šuma - nagomilane drvne zalihe), propisanu Instrukcijom od 1937. godine. Isto načelo upotrijebili smo kao aksiom i u našem prijedlogu primjene 10-godišnjih gospodarskih razdoblja pri uređivanju prebornih šuma, no prilagođenom novim spoznajama o komponenti vrijeme. 9. U "Naredbi" od 1903. godine vremenski rasponi gospodarskih razdoblja i njihove oznake (I, II, III) usuglašeni su bili s propisima na str. 48: "Revisija gospodarske osnove je dvovrsna: 1. obična revisija, koja se u pravilu obavlja svakih 10 godina; 2. glavna revisija, koja se obavlja nakon dva ili više desetgodišta." Redovite revizije osnova gospodarenja ("obične re- visije") obavljaju se i danas ali po desetogodištima 69 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 72 <-- 72 --> PDF |
neprimjerenog nazivlja i pogrešno opetovanog nizanja. Obnova ("glavna revisija") osnova gospodarenja je ostala mrtvo slovo na papiru. Ne spominje se ni u jednoj osnovi gospodarenja za preborne šume, stoje očita potvrda neprimjenljivosti propisa. Do sada propisani rasponi vremena i nazivlja pri izradi osnova gospodarenja se uz nužne izmjene i dopune novim znanstvenim spoznajama mogu jednostavno uklopiti u postojeće metode za uređivanje prebornih šuma i u primjeni jamčiti objektivno srednjoročno planiranje u svrhu pravilnog ostvarenja načela potrajnosti u gospodarenju. 10. Za prebornu šumu je utvrđeno da se razvija "in con- tinuo" tj. trajno. Istovremeno, pojedina stabla koja je izgrađuju i posredstvom kojih pratimo promjene njenog razvoja - ne rastu trajno. Svako stablo ima svoj "životni vijek" razvoja. Prema tomu, razvoj šume je kontinuiran ali nije beskonačan. Stabla uzrasla na istoj površini se tijekom razvoja mijenjaju; novo uzrasla nadomještaju stabla koja su prirodnom ili umjetnom selekcijom uklonjena iz šume i s preostalim stablima na panju rastu u debljinu i prelaze iz jednog u drugi debljinski stupanj te tako neprekidno mijenjaju svoj položaj i status u prostoru sastojine. Stabla fizički ostaju na istome mjestu, no zbog specifične dinamike razvoja i raspore - denosti po površini stječe se dojam da se šuma ne mijenja. Dojam nepromjenljivosti najjasnije izražava sen- tenca g. akademika D. Klepca: "Svaka preborna sa- stojina je uvijek slična samo sebi." No, okularni dojam nepromjenljivosti je samo privid. Drvna zaliha šume se uslijed promjena uzrokovanih razvojem stabala također kontinuirano mijenja i u određenom rasponu vremena završi jedan cjelovit krug (ciklus) promjena u razvitku. Dugogodišnjim radom u prebornim šumama, tijekom praćenja trenda razvoja biološke komponente (drvne zalihe) utvrdili smo jedan, do sada neprimjenji- van raspon vremena, koji smo identificirali kao novu inačicu vremenske komponente uređivanja šuma. Za ovu inačicu uvodimo u stručno nazivlje novo atribu- tivno obilježje - ciklus. Ciklus je prema B. K1 a i ć u (str. 224-5) "skup raznih pojava, radova, procesa koji tvore zatvoren krug razvoja u toku nekog vremenskog razmaka". Atribut ciklus upotrijebili smo upravo zbog toga, što i biološka komponenta (drvna zaliha) tijekom određenih raspona vremena tvori cjelovite krugove (cikluse) razvoja. To nas je potaknulo da ovo područje uređivanja prebornih šuma dopunimo novim spoznajama o komponenti vrijeme, koje će omogućiti objektivno srednjoročno (pa i dugoročno) planiranje gospodarenja uz racionalno praćenje i evidentiranje promjena razvoja. Na pitanje, zašto smo naša istraživanja u kontinuumu razvoja preborne šume usmjerili na određivanje srednjoročnih vremenskih ciklusa uz već postojeće kratkoročne (10-godišnje)?,odgovor je: zbog toga, što se vremenski ciklusi razvoja kao značajne ekonomske komponente gospodarenja sigurno događaju, no do sada nisu na odgovarajući način obrađeni, a zbog nedostatka znanstvene određenosti nisu ni pravilno vrednovani. Neposredno određivanje vremena trajanja ciklusa razvoja drvne zalihe uz sustavni slijed nizanja 10-go- dišnjih gospodarskih razdoblja je u kontinuumu prostor - vrijeme moguće, jer je vrijeme jedna od triju ure- đajnih komponenata koja se može izmjeriti i u svezi s biološkom komponentom odgovarajuće primijeniti. Nove spoznaje o vremenskoj inačici - ciklus iznosimo ovdje kao nužno "ad hoc" prethodno priopćenje, a istovremeno i kao prijedlog za raspravu o primjeni pri uređivanju prebornih šuma, umjesto neprimjerenih raspona vremena i nazivlja propisanih Pravilnikom o uređivanju šuma od 1997. godine. 11. Radi pravilne primjene ciklusa kao cjelovitog raspona vremena, iz praktičnih razloga podijeljenog na 10-god. gospodarska razdoblja, nužne su u osnovama gospodarenja sljedeće promjene nazivlja i oznaka. Neprimjerena 20-god. gospodarska razdoblja treba napustiti, sustav nizanja i nazivlja desetogodišnjih gospodarskih razdoblja sadržajno promijeniti, a zbog uvođenja novog raspona vremena i naziva ciklus te preimenovanih desetogodišta, upotrebljavati sljedeće oznake: I = raspon vremena prvog ciklusa odnosno srednjoročnog plana gospodarenja; I/l = prva revizija osnove gospodarenja odnosno prvo 10-god. gospodarsko razdoblje; 1/2 = druga revizija odnosno drugo 10-god. gospodarsko razdoblje; kontinuirano slijede treća 1/3, četvrta 1/4 ...itd., ovisno o trajanju ciklusa. (Rimska brojka označuje ciklus a indeksi 1, 2, 3, 4... broj revizije odnosno 10-god. gospodarskog razdoblja u nizu). Desetogodišnja gospodarska razdoblja (I/l-1/2 -1/3 -...) o kojima je riječ ne mogu se nizati u nedogled kao do sada (polurazdoblja). Iako se deklarativno izjašnjavamo da primijenjenim gospodarskim postupcima oponašamo i kontinuirano pozitivno usmjeravamo prirodni razvoj šume ili drugim riječima, da pravilno potrajno gospodarimo, kod sastavljanja i donošenja osnova gospodarenja za preborne šume nismo do sada uzimali u obzir činjenicu, da niz gospodarskih razdoblja sastavljen od neko- 70 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 73 <-- 73 --> PDF |
liko uzastopnih desetogodišta tvori cjelovit vremenski ciklus, po dužini trajanja istovjetan sa ciklusom razvoja biološke komponente (drvne zalihe). Uz dosadašnje propise i nazivlja prisutna je također bila nepoznanica, da li slijed uzastopnih desetogodišnjih gospodarskih razdoblja tvori konačni ili beskonačni niz. Tijekom proučavanja komponente vrijeme u pre- bornim šumama utvrdili smo daje niz 10-god. gosp. razdoblja konačan. Zadnje desetogodišnje gospodarsko razdoblje u nizu je ono u kojem se zatvori krug prirodnog razvoja drvne zalihe (biološke uređajne komponente) izmjerene na početku prvog desetogodišta ciklusa (prve revizije osnove gospodarenja). Prema našim spoznajama, u gospodarskoj šumi, gdje je prirodni razvoj pozitivno utjecan pravilnim po- trajnim gospodarenjem po načelima oponašanja prirode, krug (ciklus) razvoja biološke komponente (drvne zalihe) tvori niz od 4-6 desetogodišnjih gospodarskih razdoblja. Završava u godini u kojoj se srednjoročnim planom gospodarenja propisani i ostvareni etat kao zbroj užitih prirasta izjednači s veličinom prvotno planirane i na kraju ciklusa izmjerene drvne zalihe na panju. Tijekom trajanja ciklusa razvoja biološke komponente ukupni etat će biti jednak prirastu samo uz početnu normalnu drvnu zalihu. U ostalim slučajevima, u težnji da do kraja ciklusa primjerenim stručnim postupcima izgospodarimo normalnu drvnu zalihu (u prvom ciklusu barem po veličini), prirast i etat će se razlikovati. Etat će biti manji ili veći od prirasta, ovisno o veličini razlike između prvotne konkretne i normalne drvne zalihe. Iz ove nesporne činjenice proizlazi, da će prirasni ciklus biti jednak etatnom ciklusu samo u normalnoj prebornoj šumi. U šumi različitoj od normalne, a posebice u prijelaznim oblicima, ciklusi će se razlikovati. Zbog usklađenja tih razlika neophodna je kontrola za svako petogodište. 12. Radi ispravnog poimanja i jednoobraznosti stručnog nazivlja, krugu (ciklusu) razvoja biološke uređajne komponente pridajemo u gospodarskoj prebornoj šumi za praksu prihvatljiv atribut: gospodarski ciklus. Ovaj naziv pokazuje da se ciklus odnosi na gospodarsku šumu, da se trend prirodnog razvoja ostvaruje pod utjecajem gospodarenja, a sam naziv je sukladan s nazivom razdoblja. Gospodarski ciklus svake preborne šume tvori niz uzastopno ponavljanih srodnih stručnih postupaka, koji se nakon određenog broja gospodarskih razdoblja (1/1- I/2-I/3-I/4-...) završe istovremeno kad se zatvori krug (ciklus) razvoja biološke komponente. Ciklus razvoja biološke komponente se zatvara u godini u kojoj se završi iskorišćenje cijele prvobitne drvne zalihe preborne šume a istodobno druga drvna zaliha normalne veličine ostaje u šumi na panju. S gospodarskog stajališta, gospodarski ciklus je raspon vremena tijekom kojeg će se, sukladno sa srednjoročnim planom, pravilnim potrajnim gospodarenjem po načelima oponašanja prirode užiti etat, ali tako da na kraju ciklusa na panju ostane drvna zaliha po veličini jednaka normalnoj (prema primijenjenoj nor- mali), naravno poboljšane debljinske strukture, omjera smjese vrsta i površinskog rasporeda stabala. S uređajnog stajališta, gospodarski ciklus je raspon vremena tijekom kojeg će se nastojati postići uravnoteženost odnosa: drvna zaliha - prirast - etat, kao jednog od temeljnih načela normaliteta preborne šume i jamca višenamjenske potrajnosti. Za svako desetogodišnje gospodarsko razdoblje za koje se sastavlja osnova gospodarenja uvriježen je naziv uređajno razdoblje. Ono određuje vrijeme važenja osnove gopsodarenja. Sukladno s ovim atributivnim obilježjem, predvidivi raspon vremena za koji će biti izrađen srednjoročni plan gospodarenja za šume pre- bornog uzgojnog oblika, zvat ćemo uređajni ciklus. Uređajni ciklus preborne šume je cjelovit raspon vremena za koji se uz osnove gospodarenja po 10-go- dišnjim gospodarskim razdobljima izrađuje srednjoročna prognoza trenda razvoja biološke komponente šume u obliku srednjoročnog plana gospodarenja. Primjenom propisa toga plana pravilnim se potrajnim gospodarenjem hoće tijekom trajanja gospodarskog ciklusa, na temelju objektivno određenog srednjoročnog cilja gospodarenja, šumu postupno prevesti u optimalno stanje definirano normalama. Uvjereni smo, daje to dovoljno dugačak raspon vremena za ostvarenje cilja gospodarenja definiranog srednjoročnim planom u svrhu postizanja normaliteta. Pri tomu se ni u jednom trenutku ne smije zaboraviti da su propisi planova gospodarenja pojedinih desetogodišta segmenti srednjoročnog plana i zbog toga moraju biti usklađeni s propisima istoga, odnosno uključeni u srednjoročni plan kao njegov sastavni dio. Uspješnost gospodarenja ovisit će o usklađenosti propisa osnova gospodarenja pojedinih desetogodišta s propisima srednjoročnog plana, savjesnom provođenju propisa osnova gospodarenja, doznaci visokokvalificiranog stručnjaka koji će preferirati prirodnu obnovu i pri tomu voditi računa o prirodnom plodoredu tj. prirodnoj izmjeni glavnih vrsta, rigoroznoj evidenciji sječa i ostalih uzgojnih radova te neizostavnoj kontroli uspješnosti gospodarenja po petogodištima (5-godiš- njim polurazdobljima). 71 |