DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 66     <-- 66 -->        PDF

odgovorne i kompetentne komisije za ispitivanje osnova
gospodarenja, jamčit će njihovu kvalitetu i
provodljivost.


Program nije najavio ozbiljnije pomake u primjeni
novijih metoda i moderne opreme u izvršenju uređajnih


radova, koji uistinu moraju smanjiti troškove uređajnih
radova. Sada je jasno da se u tom dijelu Program mora
izmijeniti, najaviti racionalizacije i razvoj novih metoda
u izvođenju uređajnih radova.


Uzgajanje šuma


U Programu su jasno najavljeni sljedeći ciljevi:


a) Sanacija postojećih degradiranih šuma


b) Pošumljavanje neobraslih površina (5000ha/god.)


Na žalost, nepromijenjen intenzitet sušenja i propadanja
šuma i šumskih staništa, uvjetuje da radovi sanacija
moraju imati prioritet ispred svih ostalih uzgojnih
zahvata. Kako se količina radova sanacije ne može dugoročno
predviđati a redovni uzgojni radovi moraju izvršavati,
to jasno ukazuje da su radovi sanacije isto
tako i izvanplanski trošak, koji neminovno mora ići na
uštrb redovnih radova proširene biološke reprodukcije
šuma.


Temeljna odrednica postojećeg Programa u pogledu
proširene biološke reprodukcije šuma, određena kao
ulaganje na dugo vrijeme u pošumljavanje novih površina,
teško je ostvariva u ovim gospodarskim uvjetima.
Značajne površine prije spomenutih radova sanacije,
spori prelazak na tržišno poslovanje, ratna djelovanja i
nastale štete, neinvestiranje u proizvodnu opremu i
drugo, nameće nužnost revizije Programa u tom dijelu
uz jasne obveze države u pogledu donošenja stimulativnih
mjera za ostvarenje i značajno smanjenih zadataka
u odnosu na postojeći Program. Isto tako, Program
je, mogućnost izvršenja vrlo određeno vezao uz
izvršenje i provedbu sljedećih mjera:


sređenje katastra i gruntovnice,


izradu programa za privatne šume gdje to još nije
učinjeno,


izvršenje pripajanja novih površina za PBR-u,


izradu prostornih planova županija,


kontinuiranu izmjenu zakona i propisa koji osiguravaju
provedbu Programa.


c) Za bilo kakve ozbiljnije pomake u gospodarenju privatnim
šumama, Program ukazuje na nužne izmjene
ZOS-a, čl 68. i 69. te donošenje niza stimulirajućih
mjera za okrupnjavanje (udruživanje) privatnog


šumskog posjeda, njegovu sanaciju ili podizanje novih
šuma u privatnom posjedu,
d) U području šumskoga sjemenarstva i rasadničar-
stva, provedena je na razini Hrvatske sjemenska
rajonizacija za glavne vrste šumskog drveća. Pokret
osnivanja sjemenskih plantaža utvrđenje i nalazi se
u izvedbi. Pokrivenost svakog rajona odgovarajućim
proizvodnim kapacitetom sjemenskih plantaža,
osigurala bi količinski dostatno, a genetski vrhunsko
sjeme za nužnu rasadničku proizvodnju. To
podrazumjeva bitno intenzivniji pristup prirodnoj
obnovi na malim površinama, odnosno značajno
smanjenje potreba za sjemenom (pretežno žirom
hrasta lužnjaka), a nužne količine šumskog sadnog
materijala morale bi se u većem obujmu proizvoditi
u kontejnerima.
Iz svega ovoga
jasno proizlazi
kako je potrebno
revidirati
dio Programa u
proširenoj biološkoj
reprodukciji
u korist bitno
većih radova sanacije
postojećih
šuma, u kojim su
sušenjem i propadanjem,
ugrožena
najkvalitetnija
šumska staništa.
Obujam
radova na pošu-
mljavanju novih
površina mora
biti usuglašen s
izvorima financijskih
sredstava i programom stimulirajućih mjera države.


Sporedni šumski proizvodi i ostale djelatnosti


Područje sporednih šumskih proizvoda i ostalih djelatnosti,
prepoznato je u operativi kao neizbježna aktivnost
u razvoju Poduzeća i mogućnostima rasta prihoda,
pa onda i zapošljavanja. Poduzet je čitav niz operativ


nih mjera koje bi morale podstaknuti razvoj i na tom
planu. Ukratko, u reviziji Programa, sporedni prozvodi
i ostale djelatnosti Poduzeća moraju dobiti vrlo određene
i značajne funkcije, obveze organiziranja i provedbe,


64