DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 65 <-- 65 --> PDF |
KOLIKO JE POSTOJEĆI PROGRAM RAZVOJA (1991-2025) DUGOROČNO STABILNA ODREDNICA ŠUMARSTVA HRVATSKE? Dugoročni program razvoja šumarstva Hrvatske, kao obveza iz Zakona o šumama članak 22. točka 1., u životu mora biti daleko više od samo zakonske obveze. On mora, sa svim svojim odrednicama biti dugoročno stabilna politička i znanstveno-stručna podloga razvoju šumarstva Hrvatske. Prirodno je i nužno da se tijekom provedbe tako dugoročnog programa razvoja, stalno događaju izmjene putova i metoda, no ciljevi bi u istinu dugoročno morali biti stabilni. Postojeći Program razvoja (1991-2025), kojeg su u jeku Domovinskog rata izradili stručnjaci "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb, od Komisije Znanstveno nastavnog vijeća Šumarskog fakulteta iz Zagreba, ocijenjen je kao značajan doprinos i realna projekcija razvoja šumarstva te ukupnog boljitka Hrvatske države. Program nije donijeo Hrvatski državni Sabor, iako je to zakonska obveza. Već sada, jasno se prepoznaje nužnost izmjena i dopuna te dakako značajna proširenja Programa. O čemu se zapravo radi? Novi Zakon o šumama (Izmjene i dopune NN 41/90) koji je stupio na snagu 16. listopada 1990., nakon brojnih i do tada najčešće nesvrhovitih reorganizacija šumarstva, osnivanjem jednog javnog poduzeća u djelatnosti šumarstva stvorio je u istinu samo pretpostavke za uspješan razvoj šumarstva Hrvatske. Tek je u provedbi zakona postalo jasno kolike su razlike u pogledima, shvaćanjima, mentalitetu, navikama i napose istinskoj želji da se jedno šumarsko poduzeće kvalitetno ustroji na razini države, da se iskorijeni u šumarstvu, neprihvatljiv regionalizam te da su šumarski interesi cjeline prioritetniji od interesa lokalnih zajednica ili regija. Sve ove odrednice izvodljive su samo pod vrlo jasnim, zajedničkim i posebice međusobno čistim računima. Od svih tih krupnih razlika, do uhodavanja i prvih koraka jedinstvenog šumarskog organizma u državi, vrlo je dug put. Sigurno je rat i spora transformacija zakonske regulative usporavala brzinu hoda prema zakonom zacrtanom cilju. Što je rekao Program razvoja? Nakon opširne analize postojećeg stanja (str. 1-98), kroz poglavlja: Osnovne značajke šuma Hrvatske - Problematika stanja šuma i izvođenja radova - Lovstvo - Pomoćne i prateće djelatnosti, Program je (na str. 100-160), utvrdio razvojne ciljeve i mjere za njihovo ostvarenje pod motom: "Moć poboljšanja ne smije propasti na nemoći da se postojeća rješenja poprave". Upravo pod tim motom moramo prići izmjenama i značajnim dopunama postojećeg Pro grama razvoja kako budućnost šumarstva Hrvatske ne bi dočekivali nego sustavno gradili. Vrijeme u kojem živimo vrijeme je promjena, ono zahtijeva ozbiljne zahvate u programiranju naše budućnosti, no više od svega ono zahtijeva promjene u nama samima. U poglavljima: - Osnovne djelatnosti - Prateće i pomoćne djelatnosti Program restrukturirania-prcustrojstva i obnove, Program se je ukratko ali nedvojbeno i vrlo jasno odredio ovako: Uređivanje šuma a) U uređivanju šuma, jasno se utvrđuje kako je osnova područja; osnovica razvoja. b) Revirni sustav i revir postaju osnove za gotovo sav terenski posao u uređivanju šuma, a odjel za uređivanje šuma, obavljao bi obradu podataka i utvrđivao smjernice budućeg gospodarenja. U tom pogledu, do sada je učinjeno vrlo malo. Činjenica, kako je šumarija najniža organizacijska jedinica, ne isključuje mogućnost i obvezu da se unutar šumarije prati, dohodovno motivira i stimulira svaki revir posebno. c) U Programu je jasno prepoznato kako je razvoj uređivanja šuma ograničen postojećim Pravilnikom o uređivanju šuma. Činjenice kroz protekle dvije godine govore u prilog vrlo značajnih napora struke na izradi prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika o uređivanju šuma, koje su sada pred donošenjem. Dinamika događanja i promjena u šumi, vrlo jasno ukazuje na nužnost odmaka od krutih a dugoročno vrlo preciznih propisa i upućuje prema tako zvanom ki- bernetskom uređivanju šuma. d) Najavljena je ali i ostvarena zakonska mogućnost izvršenja uređivačkih radova sa vanjskom uslugom. Tržišna konkurencija nužno će dovesti do modernizacije i racionalizacije uređajnih radova, a stručno 63 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 66 <-- 66 --> PDF |
odgovorne i kompetentne komisije za ispitivanje osnova gospodarenja, jamčit će njihovu kvalitetu i provodljivost. Program nije najavio ozbiljnije pomake u primjeni novijih metoda i moderne opreme u izvršenju uređajnih radova, koji uistinu moraju smanjiti troškove uređajnih radova. Sada je jasno da se u tom dijelu Program mora izmijeniti, najaviti racionalizacije i razvoj novih metoda u izvođenju uređajnih radova. Uzgajanje šuma U Programu su jasno najavljeni sljedeći ciljevi: a) Sanacija postojećih degradiranih šuma b) Pošumljavanje neobraslih površina (5000ha/god.) Na žalost, nepromijenjen intenzitet sušenja i propadanja šuma i šumskih staništa, uvjetuje da radovi sanacija moraju imati prioritet ispred svih ostalih uzgojnih zahvata. Kako se količina radova sanacije ne može dugoročno predviđati a redovni uzgojni radovi moraju izvršavati, to jasno ukazuje da su radovi sanacije isto tako i izvanplanski trošak, koji neminovno mora ići na uštrb redovnih radova proširene biološke reprodukcije šuma. Temeljna odrednica postojećeg Programa u pogledu proširene biološke reprodukcije šuma, određena kao ulaganje na dugo vrijeme u pošumljavanje novih površina, teško je ostvariva u ovim gospodarskim uvjetima. Značajne površine prije spomenutih radova sanacije, spori prelazak na tržišno poslovanje, ratna djelovanja i nastale štete, neinvestiranje u proizvodnu opremu i drugo, nameće nužnost revizije Programa u tom dijelu uz jasne obveze države u pogledu donošenja stimulativnih mjera za ostvarenje i značajno smanjenih zadataka u odnosu na postojeći Program. Isto tako, Program je, mogućnost izvršenja vrlo određeno vezao uz izvršenje i provedbu sljedećih mjera: sređenje katastra i gruntovnice, izradu programa za privatne šume gdje to još nije učinjeno, izvršenje pripajanja novih površina za PBR-u, izradu prostornih planova županija, kontinuiranu izmjenu zakona i propisa koji osiguravaju provedbu Programa. c) Za bilo kakve ozbiljnije pomake u gospodarenju privatnim šumama, Program ukazuje na nužne izmjene ZOS-a, čl 68. i 69. te donošenje niza stimulirajućih mjera za okrupnjavanje (udruživanje) privatnog šumskog posjeda, njegovu sanaciju ili podizanje novih šuma u privatnom posjedu, d) U području šumskoga sjemenarstva i rasadničar- stva, provedena je na razini Hrvatske sjemenska rajonizacija za glavne vrste šumskog drveća. Pokret osnivanja sjemenskih plantaža utvrđenje i nalazi se u izvedbi. Pokrivenost svakog rajona odgovarajućim proizvodnim kapacitetom sjemenskih plantaža, osigurala bi količinski dostatno, a genetski vrhunsko sjeme za nužnu rasadničku proizvodnju. To podrazumjeva bitno intenzivniji pristup prirodnoj obnovi na malim površinama, odnosno značajno smanjenje potreba za sjemenom (pretežno žirom hrasta lužnjaka), a nužne količine šumskog sadnog materijala morale bi se u većem obujmu proizvoditi u kontejnerima. Iz svega ovoga jasno proizlazi kako je potrebno revidirati dio Programa u proširenoj biološkoj reprodukciji u korist bitno većih radova sanacije postojećih šuma, u kojim su sušenjem i propadanjem, ugrožena najkvalitetnija šumska staništa. Obujam radova na pošu- mljavanju novih površina mora biti usuglašen s izvorima financijskih sredstava i programom stimulirajućih mjera države. Sporedni šumski proizvodi i ostale djelatnosti Područje sporednih šumskih proizvoda i ostalih djelatnosti, prepoznato je u operativi kao neizbježna aktivnost u razvoju Poduzeća i mogućnostima rasta prihoda, pa onda i zapošljavanja. Poduzet je čitav niz operativ nih mjera koje bi morale podstaknuti razvoj i na tom planu. Ukratko, u reviziji Programa, sporedni prozvodi i ostale djelatnosti Poduzeća moraju dobiti vrlo određene i značajne funkcije, obveze organiziranja i provedbe, 64 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 67 <-- 67 --> PDF |
sve u svrhu produktivnog zapošljavanja. To praktično znači, da se kod revizije svake osnove gospodarenja, za svaku gospodarsku jedinicu mora vrlo konkretno ispitati i propisati korištenje sporednih šumskih proizvoda. Postojeći šumarski kadrovi u uređivanju šuma, morati će se dopunski educirati i specijalizirati za nova područja u proizvodnji, kako bi se problem viška zaposlenika mogao preraspodjeliti na nove poslove i osigurati egzistenciju. Lovstvo U vrijeme izrade Programa, Zakon o lovu bio je i izradi i pred donošenjem. Činjenica je, kako su naknadno u provedbi uočeni značajni problemi, pa je Zakon o lovu već doživio dosta izmjena, no čini se da će relativno brzo doći vrijeme za izradu novog, za hrvatske uvjete primjerenijeg Zakona o lovstvu. Česte izmjene površine i broja lovišta, miniranost terena, značajan krivolov, nekorektno utvrđene veličine i granice postojećih lovišta, ne osiguravaju dugoračan i stabilan razvoj lovstva u "Hrvatskim šumama". Poduzeće je pred izradom dugoročnog programa razvoja lovstva, što će u cijelosti biti novi sadržaj revidiranog Programa razvoja. Ono što je imperativ vremena, je bitno intenzivniji pristup lovstvu, njegovo potvrđivanje na tržištu i stvaranju prihoda te osiguravanju novog zapošljavanja. Ekologija Obveze "Hrvatskih šuma" u pogledu programiranja i korištenja općekorisnih funkcija šuma koje proizlaze već iz postojećeg Pravilnika o uređivanju šuma, kao i one koje će proizaći iz izmjenjenog Pravilnika o uređivanju šuma, samo potvrđuju logiku da se šumarstvo ne može niti smije odreći skrbi o cijelom šumskom eko sustavu. Ovu konstataciju potkrepljuje Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/1999.) koji izrijekom određuje da se sve strategije, osnove, programi i drugi planski dokumenti, čija je obveza donošenja propisana zakonima i drugim propisima, moraju usklađivati s ovim Programom. Ono što vrijedi posebno 65 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 68 <-- 68 --> PDF |
istaknuti, obveza je iz točke 5-2, gdje se kao važno određuje obveza integralnog pristupa gospodarenju većim cjelinama, pri čemu osobitu važnost imaju i područja šuma. U tomu pogledu, učinjeni su u operativi neki značajni koraci i stalno se čine pa je nužno revizijom Programa razvoja, značajno mjesto osigurati za ovo područja aktivnosti struke i Poduzeća. Već u samom nazivu "prateće djelatnosti Poduzeća", u koje su nabrojene sljedeće djelatnosti; komerci- jala, informatika, knjigovodstvena, financijska služba i planiranje, jasno se nameće obveza posve novog dimenzioniranja i sasvim novog značaja ovim bitnim Prateće djelatnosti funkcijama za uspješnost poslovanja Poduzeća. Zbog toga je obveza revidiranog Programa, da ovim funkcijama odredi odgovarajući značaj i prostor, kao i vizije tako nužnog razvoja. Privatno poduzetništvo Program je vrlo dobro najavio razvoj vanjske usluge izraditi dugoročne odrednice u pogledu metoda i mjera i privatnog poduzetništva iz sastava "Hrvatskih šuma", koje mogu osigurati njegovu provedbu. Program mora stoje čini se i dalje nepromijenjeni cilj. Revidirani Pro- jasno predvidjeti čitav niz mjera koje će, uvažavajući gram, mora sada puno određenije i s puno više hrabrosti sve naše uvjete i posebnosti biti realno provodljiv. Unutarnja organiziranost Iskustva funkcioniranja u proteklih devet godina od osnivanja "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb do danas, nalažu neizostavni preustroj Poduzeća s ciljem decentralizacije. Zakonom nametnuto i osigurano jedinstvo šumskog gospodarstva Hrvatske, treba iskoristiti za vrlo prepoznatljive ciljeve jedinstva u šumarskoj politici, uređivanju šuma, razvoju, planiranju, tržištu, kadrovima i kontroli. Dohodovnu motivaciju, odgovornost za poslovanje, kreativnost u stjecanju pa onda i raspodjeli dohotka, nužno je spustiti do stručno i poslovno kontrolirane šumarije kao najniže organizacijske jedinice u Poduzeću. Sada, s puno više sigurnosti možemo ustvr- i program preustrojstva diti i pretpostaviti, kako će i ovaj najavljeni zaokret zahtijevati vrijeme, promjene u zakonskoj regulativi i konačno kadrovima koji će to provoditi. Zbog svega ovoga, u revidiranom Programu razvoja moramo se založiti za nedvojbenu i jasnu najavu, studioznu pripremu, izradu programa preustrojstva i imperativ iskoraka prema ukupno boljem i dohodovno motiviranijem obliku unutarnje organiziranosti. Tekst i fotografije: Tomislav Starčević 66 |