DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 65 <-- 65 --> PDF |
KOLIKO JE POSTOJEĆI PROGRAM RAZVOJA (1991-2025) DUGOROČNO STABILNA ODREDNICA ŠUMARSTVA HRVATSKE? Dugoročni program razvoja šumarstva Hrvatske, kao obveza iz Zakona o šumama članak 22. točka 1., u životu mora biti daleko više od samo zakonske obveze. On mora, sa svim svojim odrednicama biti dugoročno stabilna politička i znanstveno-stručna podloga razvoju šumarstva Hrvatske. Prirodno je i nužno da se tijekom provedbe tako dugoročnog programa razvoja, stalno događaju izmjene putova i metoda, no ciljevi bi u istinu dugoročno morali biti stabilni. Postojeći Program razvoja (1991-2025), kojeg su u jeku Domovinskog rata izradili stručnjaci "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb, od Komisije Znanstveno nastavnog vijeća Šumarskog fakulteta iz Zagreba, ocijenjen je kao značajan doprinos i realna projekcija razvoja šumarstva te ukupnog boljitka Hrvatske države. Program nije donijeo Hrvatski državni Sabor, iako je to zakonska obveza. Već sada, jasno se prepoznaje nužnost izmjena i dopuna te dakako značajna proširenja Programa. O čemu se zapravo radi? Novi Zakon o šumama (Izmjene i dopune NN 41/90) koji je stupio na snagu 16. listopada 1990., nakon brojnih i do tada najčešće nesvrhovitih reorganizacija šumarstva, osnivanjem jednog javnog poduzeća u djelatnosti šumarstva stvorio je u istinu samo pretpostavke za uspješan razvoj šumarstva Hrvatske. Tek je u provedbi zakona postalo jasno kolike su razlike u pogledima, shvaćanjima, mentalitetu, navikama i napose istinskoj želji da se jedno šumarsko poduzeće kvalitetno ustroji na razini države, da se iskorijeni u šumarstvu, neprihvatljiv regionalizam te da su šumarski interesi cjeline prioritetniji od interesa lokalnih zajednica ili regija. Sve ove odrednice izvodljive su samo pod vrlo jasnim, zajedničkim i posebice međusobno čistim računima. Od svih tih krupnih razlika, do uhodavanja i prvih koraka jedinstvenog šumarskog organizma u državi, vrlo je dug put. Sigurno je rat i spora transformacija zakonske regulative usporavala brzinu hoda prema zakonom zacrtanom cilju. Što je rekao Program razvoja? Nakon opširne analize postojećeg stanja (str. 1-98), kroz poglavlja: Osnovne značajke šuma Hrvatske - Problematika stanja šuma i izvođenja radova - Lovstvo - Pomoćne i prateće djelatnosti, Program je (na str. 100-160), utvrdio razvojne ciljeve i mjere za njihovo ostvarenje pod motom: "Moć poboljšanja ne smije propasti na nemoći da se postojeća rješenja poprave". Upravo pod tim motom moramo prići izmjenama i značajnim dopunama postojećeg Pro grama razvoja kako budućnost šumarstva Hrvatske ne bi dočekivali nego sustavno gradili. Vrijeme u kojem živimo vrijeme je promjena, ono zahtijeva ozbiljne zahvate u programiranju naše budućnosti, no više od svega ono zahtijeva promjene u nama samima. U poglavljima: - Osnovne djelatnosti - Prateće i pomoćne djelatnosti Program restrukturirania-prcustrojstva i obnove, Program se je ukratko ali nedvojbeno i vrlo jasno odredio ovako: Uređivanje šuma a) U uređivanju šuma, jasno se utvrđuje kako je osnova područja; osnovica razvoja. b) Revirni sustav i revir postaju osnove za gotovo sav terenski posao u uređivanju šuma, a odjel za uređivanje šuma, obavljao bi obradu podataka i utvrđivao smjernice budućeg gospodarenja. U tom pogledu, do sada je učinjeno vrlo malo. Činjenica, kako je šumarija najniža organizacijska jedinica, ne isključuje mogućnost i obvezu da se unutar šumarije prati, dohodovno motivira i stimulira svaki revir posebno. c) U Programu je jasno prepoznato kako je razvoj uređivanja šuma ograničen postojećim Pravilnikom o uređivanju šuma. Činjenice kroz protekle dvije godine govore u prilog vrlo značajnih napora struke na izradi prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika o uređivanju šuma, koje su sada pred donošenjem. Dinamika događanja i promjena u šumi, vrlo jasno ukazuje na nužnost odmaka od krutih a dugoročno vrlo preciznih propisa i upućuje prema tako zvanom ki- bernetskom uređivanju šuma. d) Najavljena je ali i ostvarena zakonska mogućnost izvršenja uređivačkih radova sa vanjskom uslugom. Tržišna konkurencija nužno će dovesti do modernizacije i racionalizacije uređajnih radova, a stručno 63 |