DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 63 <-- 63 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA STAV ŠUMARSKE STRUKE GLEDE ZAŠTITE PRIRODE S POSEBNIM NAGLASKOM NA ŠUMSKI KRAJOBRAZ, POVODOM OSNIVANJA NOVOG MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG PLANIRANJA (pismo upućeno 18. veljače 2000. godine gospodinu ministru Bozi Kovačeviću) MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA n/r gosp. ministra Bože Kovačevića Predmet: Očitovanje o problematici u provedbi programa zaštite prirode Povodom osnivanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, a glede dosadašnjih nesporazuma s politikom zaštite prirode od strane bivše Državne uprave zaštite prirode i okoliša, šumarska struka smatra potrebnim obratiti Vam se posebno zbog obostranog interesa i buduće suradnje na zaštiti prirode šumovitog krajobraza Republike Hrvatske. Već više od dvije godine svjedoci smo i akteri apsurdnih sukoba i nepotrebnih nesporazuma na relaciji bivše Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša i hrvatskog šumarstva ("Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Hrvatsko šumarsko društvo, Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet, Šumarski institut Jastrebarsko). Ovim pismom želimo Vas upoznati s problemima, našim gledištima i zamoliti za aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva i programa zaštite prirode, koji će osigurati upravljanje i dopustivio gospodarenje zaštićenim objektima prirode na osnovama znanstvenih iprovodljivih studija uz stručno kompetentnu kontrolu. Želimo Vas upoznati s činjenicama o hrvatskim šumama (80% su državne šume) koje se zanemaruju, a možda i prešućuju, iako su bitne za zaštitu šumovitog krajobraza, ali i za opću zaštitu prirode. Šume u Hrvatskoj su za razliku od onih u Europi prirodne, a znanstveno-stručnim postupcima koji se neprekidno unapređuju kroz zakone o šumama, osigurana je potrajnost (održivi razvoj), biološka raznolikost, stabilnost i proizvodnost. U dvjestogodišnjem djelovanju hrvatska šumarska struka dokazala se u očuvanju prirodne šume, pa gotovo sve hrvatske šume zadovoljavaju danas stroge kriterije za kategoriju parka prirode, a velik dio i za kategoriju nacionalnog parka. Hrvatska je tu u odnosu na Europu u velikoj prednosti jer daleko premašuje željeni postotak površine zaštićene prirode.. Prema suvremenim stajalištima zaštite prirode i okoliša (Agenda 21 iz Rio de Janeiro, skupovi u Helsinkiju, Portugalu i dr.), šume Zapadne Europe i SAD ne zadovoljavaju zaštitarske kriterije budući da se sastoje od neprirodnih monokultura, a primjerice Njemačka troši danas golema sredstva kako bi vratila makar mali dio uništene prirode. Europa nam ne može biti uzor u zaštiti prirode, a posebice ne u zaštiti šumovitog krajobraza. 61 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Suprotstavljamo se agresivnim akcijama bivše DUZPO na proglašenju zaštićenih objekata prirode (nacionalni parkovi, parkovi prirode) bez prostornih planova, znanstvenih studija i osiguranja kriterija provodljivosti, temeljenih, na žalost samo na deklarativnim postavkama o zaštiti prirode. Ovdje je potrebno spomenuti da redovito šumarsko gospodarenje u zaštićenim objektima, temeljeno na principima šumarske struke i znanosti ne ugrožava prirodnost, biološku raznolikost, stabilnost i ekološku ravnotežu šume. To dokazuje i dosadašnje gospodarenje gdje se zaštićuju šumski ekosustavi velike kakvoće, a rezultat su stoljetnoga redovitog stručnog šumarskog postupka. Upozoravamo na vrlo jasno predvidljive i negativne posljedice u pogledu održivog gospodarenja prirodom i njenim zaštićenim objektima. Isto tako ukazujemo na dobro stanje u smislu očuvanja prirodnosti izdvojenih i izuzetih iz gospodarenja 46.966 ha šuma s nemalo 12 milijuna m3 drvne zalihe i 235.000 m´ tečajnog godišnjeg prirasta u nacionalnim parkovima Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit, dok je samo u novo proglašenim parkovima prirode Kopački rit, Papuk, Zumberak i Učka pod poseban režim gospodarenja stavljeno 81.018 ha šuma s drvnom zalihom od 12 milijuna m3 i 3 74.000 m´ godišnjeg tečajnog prirasta. To će se zasigurno odraziti na šumskom gospodarstvu i preradi drva, jednoj od ekološki najčišćih industrija, a posebice na povećanju postotka nezaposlenih. Ukazujemo i na nepoštivanje Zakona o šumama i Zakona o zaštiti prirode prilikom izdvajanja šumskih površina navedenih nacionalnih parkova i parkova prirode. U novo proglašenim upravama parkova prirode Papuk, Zumberak, Učka i Kopački rit, nitko nije sagledao koliko je financijskih sredstava potrebno za funkcioniranje novo ustrojenih javnih ustanova, kod kojih se u slučajevima kad je pretežita površina zaštićenih objekata šuma, stvara nepotrebni i preskupi upravljački paralelizam. Predlažemo da pokrenete i osigurate otvorenu, stručno kompetentnu raspravu o projekcijama zaštite prirode i okoliša u skladu s Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i da upravljanje i postupanje s onim objektima prirode čiji je pretežiti fenomen šuma, prepustite "Hrvatskim šumama " p.o. Zagreb koje će svojom Službom za ekologiju osigurati najkompetentniju integralnu zaštitu, upravljanje i gospodarenje bez financijske podrške državnog proračuna. Uz iskrene čestitke na izboru za ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, nadajući se suradnji, srdačno Vas pozdravljamo! Hrvatsko šumarsko društvo Predsjednik prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r. Akademija šumarskih znanosti Glavni tajnik prof. dr. sc. Branimir Prpić, v.r. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Dekan prof. dr. sc. Joso Vukelić, v.r. Šumarski institut Jastrebarsko Ravnatelj dr. se. Joso Gračan, v.r. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb Ivan Tarnaj, dipl. ing., direktor, v.r. 62 |