DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 60 <-- 60 --> PDF |
S. Tuškan: "UTJECAJ STRUKTURE NA NJEGU SASTOJINA PRORJEDOM U bio je 8 % po drvnoj masi. Drvna masa sastojina na kontrolnim pokusnim plohama bila je 12 % veća od drvne mase sastojina na tretiranim pokusnim plohama, a tečajni prirast bio je praktički isti, ali je proizvedena drvna masa kvalitetno daleko iznad one proizvedene u sastojinama na kontrolnim pokusnim plohama. U starijoj sastojini u šumskom predjelu Kunjevci, kod starosti sastojine 65 do 75 godina, prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 9,7 mVha na pokusnoj pio- * hi gdje je provedena proreda. Ta drvna masa proizvedena je na temeljnoj drvnoj masi od 290,92 mVha. Od ukupnog tečajnog prirasta posječeno je 61 % drvne mase, a iskorišteno je 91 %. Ostalo je u količini od 3,8 mVha kumulirano na elitnim stablima te sastojine. U sastojini na kontrolnoj plohi prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 7,6 mVha, a proizveden je na temeljnoj drvnoj masi od 323,38 mVha. Prirodni mortalitet stabala tijekom istraživanja bio je 3 %. Za 10 % manja drvna masa na tretiranoj pokusnoj plohi proizvela je 21,7 % veći godišnji tečajni prirast. U starim sastojinama šumskih predjela Južno Desi- ćevo, starosti sastojine od 78 do 88 godina i Sočna u dobi starosti sastojine od 80 do 90 godina, prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 10,9 mVha. Taj je prirast proizveden na drvnoj masi od 334,61 mVha. Od toga prirasta posječeno je proredom 73 % drvne mase, a iskorišteno je 92 %. Ostalo je kumulirano na elitnim stablima u količini od 5,9 mVha prosječnog godišnjeg tečajnog prirasta. U sastojinama na kontrolnim pokusnim plohama prosječni godišnji tečajni prirast u turnusu prorjeđiva- nja bio je 12,2 mVha. Temeljna drvna masa na kojoj je nastao taj prirast iznosila je 417,58 mVha. Prirodni mortalitet stabala bio je 1,5 % po drvnoj masi. Manja drvna masa na pokusnim plohama u sastojinama njegovanim proredom u relativnom iznosu od 19,9 % proizvela je samo 11,1 % manji prosječni godišnji tečajni prirast. U toj dobi sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba počinjemo s pripremama za prirodnu regeneraciju. To činimo s pojačanim intenzitetima prorjeda sve do progalne, odnosno svijetle prorjede, kod koje prekidamo sklop. Rezultati istraživanja pokazuju da se intenziviranjem njege sastojina prorjedom tečajni prirast neznatno umanjuje, ali se vrijednost drvne mase povećava, jer se prirast kumulira na visoko vrijednim (elitnim) stablima. Hrast lužnjak je drvo dugog vijeka i to svojstvo kao i svojstvo intenzivnog prirašćivanja u starim sastojinama trebali bismo iskoristiti pogotovo jer u starim sastojinama proizvodi drvo visoke kvalitete i vrijednosti. U nastavku izlaganja slijede podaci četvrtog mjerenja u 1997.god. Kako sam naprijed naveo, profesor De- Ml HRASTA LUŽNJAKA... Šumarski list br. 1 2. CXXIV(2000), 57-59 kanić izvršio je doznaku stabala, a šumarije sa svojim inženjerima izvršile su ostala potrebna mjerenja. Iznijet ću podatke o izmjerenoj drvnoj masi, prirastu i izvršenoj prorjedi na pokusnim i kontrolnim plohama. Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Ceranski lugovi", šumski predjel Grabarje, odjel 15 "a", starost 45 godina. Drvna masa prije prorjede iznosila je 227,20 mVha, a poslije prorjede ostalo je 174,84 mVha drvne mase. Intenzitet prorjedivanja je 23 % po drvnoj masi. Posječeno je 52,36 mVha, a izrađeno je 47,70 mVha. Iskoriš- ćenje iznosi 91 % od drvne mase promjera iznad 2 cm. Tehnike je izrađeno 57,7 % od iskorišćene drvne mase. Tečajni godišnji prirast iznosi 6,2 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 5,0 mVha. Kontrolna ploha u gospodarskoj jedinici "Ceranski lugovi", šumski predjel Grabarje, odjel 15 "a", starost 45 godina. Drvna masa iznosila je 229,32 mVha od koje je na sušce otpalo 16,82 nrVha ili 7 % od ukupne drvne mase. Ostala je drvna masa od 212,50 mVha. Tečajni godišnji prirast iznosi 1,5 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 5,0 mVha. Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Trste- nik", šumski predjel Srnjače, odjel 15 "b", starost je 51 godinu. Drvna masa prije prorjede iznosila je 260,72 mVha, a poslije prorjede ostalo je 187,96 mVha. Intenzitet prorjedivanja je 27 % po drvnoj masi. Posječeno je 72,76 mVha, od toga je iskorišćeno 66,90 mVha ili 91,9 % drvne mase iznad 2 cm promjera. Tehničkog drveta bilo je 21,9 % od iskorišćene drvne mase. Tečajni godišnji prirast iznosi 10,8 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 5,1 mVha. Kontrolna ploha u šumskom predjelu Srnjače, starost sastojine je 51 godina, odjel 15 "b". Ukupna drvna masa iznosila je 316,76 mVha, od čega je na sušce otpalo 26,14 mVha, ili 8 % od drvne mase. Drvna zaliha iznosi 290,62 mVha. Tečajni godišnji prirast iznosi 7,5 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 6,2 mVha. Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Trizlovi- Rastovo", šumski predjel Trizlovi, odjel 16 "e", starost 62 godine. Drvna masa prije prorjede iznosila je 486,90 mVha, a poslije prorjede drvna masa iznosi 407,94 mVha. Intenzitet prorjedivanja iznosilo % po drvnoj masi. Posječeno je 79,08 mVha, a od toga je iskorišćeno 75,50 mVha ili 95,5 % drvne mase iznad 2 cm promjera. Izrađeno je 61,46 mVha tehničkog drveta, što iznosi 81,40 % od ukupno izrađene drvne mase. Tečajni godišnji prirast iznosi 15,9 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 7,7 mVha. 58 |