DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 6     <-- 6 -->        PDF

I. Martinić: KOLIKO SMO BLIZU EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU? Šumarski liši br. 1 2, CXXIV (2000),3-13


značajno su mehanizirani na različitim razinama. Uzgajanje
šuma traži zbog svojih bioloških i drugih raznolikosti
znatno veći napor, ali i znanje sudionika u procesu
mehaniziranja. Mnoge norme, preporuke, razredbe-
ni prijedlozi, ispitne liste i drugi spisi olakšavaju strategije
izbora, uporabe, promicanja i davanja odrednica za
nove generacije strojeva.


Pokušaji ubrzane mehaniziranosti šumskih radova u
mnogo su slučajeva značili preuzimanje rizika uporabe
tehnike, čiji utjecaj nije bio poznat, bilo na radnika-ru-


kovatelja, bilo na okoliš. Kako to navodi Sever
(1997) "uz česti čovjekov strah pred nepoznatim, u
ovom slučaju tehnikom i inženjerstvom koje je svakodnevno
donosilo nova začuđujuća i moćnija radna
sredstva pogonjena sve snažnijim i bremenitijim (ma-
senijim) strojevima i uređajima, stvarala se nerijetko
odbojnost, pa i neprihvaćanje ponuđenih rješenja. Katkada
je to dovodilo do mnogih zaostajanja i kojeg desetljeća
u prihvaćanju ponuđenih rješenja mehaniziranih
postupaka!".


1.1. UTJECAJ MEHANIZIRANJA ŠUMSKIH RADOVA NA OKOLIŠ
Impact of mechanizing forest operations on environment


Kod uporabe mehanizacije pri šumskim radovima,
nekoliko je nepodijeljenih mišljenja:


1. Svaka primjena strojeva u mehaniziranim postupcima
zasigurno svojim djelovanjem opterećuje okoliš;
jednom je to emisija štetnih tvari u atmosferu
i/ili u tlo, gaženje i sabijanje tla, buka i vibracije, koje
osim na rukovatelja strojem djeluje i na faunu;


2. uvijek su moguće nesreće ili incidenti s teškim posljedicama
za radnike i okoliš i si.;


3. iako mehanizirani postupci i nisu onečistači koji bi
na šumske ekosustave djelovali u toj mjeri kao industrijski
ili urbani, obveza je šumara (i šumarstva)
trajno pratiti i izvještavati o ugrožavanju i mogućim
okolišnim promjenama uslijed mehaniziranja šumskih
poslova;


4. devedesete su godine donijele sve više zahtjeva za
ocjenom ekološke sastavnice šumskih postupaka,
radnih sredstava i drugih čimbenika, njihovim vrednovanjem
glede veće ili manje prihvatljivosti za
okoliš. Za strojeve s ekološki prihvatljivim učincima
na okoliš, u inozemnoj se stručnoj literaturi često
dodjeljuje atribut environmentally friendly ili nature
closely.


Načela općeprihvaćene ideje potrajnog gospodarenja
šumom postavila su nove kriterije za ocjenu uspješnosti
radnih procesa u šumarstvu. Pri tomu se kao
najviši cilj postavlja uvjet minimalno mogućeg ili prihvatljivog
stupnja oštećenja ukupnosti šumskih sastoji-
na: tla, vode i vegetacije.


U ranim osamdesetim upozoravano je (npr. Matić
1983) kako daljnja uporaba novih tehnologija i strojeva
u šumi mora uzeti u obzir potencijalne negativne ekološke
učinke koje ta primjena izaziva, te ih usporediti s
ekonomskim pokazateljima. Nadalje pokazalo se daje
veličinu šteta iskazanu smanjenom proizvodnošću šuma
ili ugrožavanjem drugih koristi (npr. u zaštiti od erozije,
reguliranju vodnog režima i dr.) teško procijeniti,
dok posljedice šteta ostaju godinama pa i desetljećima.


Svugdje gdje se u šumarstvu uporabljuju strojevi i
oprema za pridobivanje drva ili druge radove kao stoje
npr. priprema staništa za pomlađivanje postoji znatan rizik
oštećenja šumkog ekosustava. Šumsko je stanište izloženo
ozbiljnoj dugotrajnoj degradaciji uslijed djelovanja
strojeva na tlo kojima se mehaniziraju šumski radovi.
Od svih strojeva kojima se mehaniziraju radovi u
šumarstvu, vozila zbog stalnog dodira s tlom te poglavito
zbog kretanja po sastojini, uzrokuju najveća oštećenja.
Ipak, ovo je djelovanje ponajviše ograničeno na tlo,
a tek kod nekih radova i na vegetaciju. Najkritičnijim se
drže oštećenja od mehanizacije u mladim šumama, gdje
više nego u starijim sastojinama utječu na daljnji razvoj
i trajnost ukupnih ekoloških funkcija šuma.


Negativni ekološki učinci zbog oštećivanja sastoji-
ne uporabom strojeva pri šumskim radovima predmet
su mnogobrojnih istraživanja, rasprava i različitih ocjenjivanja.
Isto su tako različita mišljenja, rezultati istraživanja
i mjere koje se poduzimaju u svrhu smanjenja
oštećenja.


Autori koji su proučavali navedenu problematiku
suglasni su da ne postoji mogućnost obavljanja šumskih
radova bez oštećivanja okoliša bez obzira na sve
mjere zaštite. Oštećivanje sastojine ovisi o nizu različitih
čimbenika, od kojih su najznačajniji radne metode,
vrste uporabljenih strojeva, njihove karakteristike i način
korištenja, značajke terena, sastojinske prilike te
odnos svih sudionika u šumarskoj proizvodnji prema
šumskim radovima i šumi.


Ozbiljnost problema raste s upozoravajućim spoznajama
o nerijetkim slučajevima gdje štete premašuju
troškove privlačenja drva, a u nekim slučajevima i vrijednost
dobivenog drva (Kulušić 1990). Oštećenja
preostalih stabala pri sječi u mladim sastojinama, zbog
većeg broja polomljenih i izvaljenih stabala imaju znatno
teže posljedice nego ona tijekom privlačenja drva
(Martinić 1992).


4