DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 6 <-- 6 --> PDF |
I. Martinić: KOLIKO SMO BLIZU EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU? Šumarski liši br. 1 2, CXXIV (2000),3-13 značajno su mehanizirani na različitim razinama. Uzgajanje šuma traži zbog svojih bioloških i drugih raznolikosti znatno veći napor, ali i znanje sudionika u procesu mehaniziranja. Mnoge norme, preporuke, razredbe- ni prijedlozi, ispitne liste i drugi spisi olakšavaju strategije izbora, uporabe, promicanja i davanja odrednica za nove generacije strojeva. Pokušaji ubrzane mehaniziranosti šumskih radova u mnogo su slučajeva značili preuzimanje rizika uporabe tehnike, čiji utjecaj nije bio poznat, bilo na radnika-ru- kovatelja, bilo na okoliš. Kako to navodi Sever (1997) "uz česti čovjekov strah pred nepoznatim, u ovom slučaju tehnikom i inženjerstvom koje je svakodnevno donosilo nova začuđujuća i moćnija radna sredstva pogonjena sve snažnijim i bremenitijim (ma- senijim) strojevima i uređajima, stvarala se nerijetko odbojnost, pa i neprihvaćanje ponuđenih rješenja. Katkada je to dovodilo do mnogih zaostajanja i kojeg desetljeća u prihvaćanju ponuđenih rješenja mehaniziranih postupaka!". 1.1. UTJECAJ MEHANIZIRANJA ŠUMSKIH RADOVA NA OKOLIŠ Impact of mechanizing forest operations on environment Kod uporabe mehanizacije pri šumskim radovima, nekoliko je nepodijeljenih mišljenja: 1. Svaka primjena strojeva u mehaniziranim postupcima zasigurno svojim djelovanjem opterećuje okoliš; jednom je to emisija štetnih tvari u atmosferu i/ili u tlo, gaženje i sabijanje tla, buka i vibracije, koje osim na rukovatelja strojem djeluje i na faunu; 2. uvijek su moguće nesreće ili incidenti s teškim posljedicama za radnike i okoliš i si.; 3. iako mehanizirani postupci i nisu onečistači koji bi na šumske ekosustave djelovali u toj mjeri kao industrijski ili urbani, obveza je šumara (i šumarstva) trajno pratiti i izvještavati o ugrožavanju i mogućim okolišnim promjenama uslijed mehaniziranja šumskih poslova; 4. devedesete su godine donijele sve više zahtjeva za ocjenom ekološke sastavnice šumskih postupaka, radnih sredstava i drugih čimbenika, njihovim vrednovanjem glede veće ili manje prihvatljivosti za okoliš. Za strojeve s ekološki prihvatljivim učincima na okoliš, u inozemnoj se stručnoj literaturi često dodjeljuje atribut environmentally friendly ili nature closely. Načela općeprihvaćene ideje potrajnog gospodarenja šumom postavila su nove kriterije za ocjenu uspješnosti radnih procesa u šumarstvu. Pri tomu se kao najviši cilj postavlja uvjet minimalno mogućeg ili prihvatljivog stupnja oštećenja ukupnosti šumskih sastoji- na: tla, vode i vegetacije. U ranim osamdesetim upozoravano je (npr. Matić 1983) kako daljnja uporaba novih tehnologija i strojeva u šumi mora uzeti u obzir potencijalne negativne ekološke učinke koje ta primjena izaziva, te ih usporediti s ekonomskim pokazateljima. Nadalje pokazalo se daje veličinu šteta iskazanu smanjenom proizvodnošću šuma ili ugrožavanjem drugih koristi (npr. u zaštiti od erozije, reguliranju vodnog režima i dr.) teško procijeniti, dok posljedice šteta ostaju godinama pa i desetljećima. Svugdje gdje se u šumarstvu uporabljuju strojevi i oprema za pridobivanje drva ili druge radove kao stoje npr. priprema staništa za pomlađivanje postoji znatan rizik oštećenja šumkog ekosustava. Šumsko je stanište izloženo ozbiljnoj dugotrajnoj degradaciji uslijed djelovanja strojeva na tlo kojima se mehaniziraju šumski radovi. Od svih strojeva kojima se mehaniziraju radovi u šumarstvu, vozila zbog stalnog dodira s tlom te poglavito zbog kretanja po sastojini, uzrokuju najveća oštećenja. Ipak, ovo je djelovanje ponajviše ograničeno na tlo, a tek kod nekih radova i na vegetaciju. Najkritičnijim se drže oštećenja od mehanizacije u mladim šumama, gdje više nego u starijim sastojinama utječu na daljnji razvoj i trajnost ukupnih ekoloških funkcija šuma. Negativni ekološki učinci zbog oštećivanja sastoji- ne uporabom strojeva pri šumskim radovima predmet su mnogobrojnih istraživanja, rasprava i različitih ocjenjivanja. Isto su tako različita mišljenja, rezultati istraživanja i mjere koje se poduzimaju u svrhu smanjenja oštećenja. Autori koji su proučavali navedenu problematiku suglasni su da ne postoji mogućnost obavljanja šumskih radova bez oštećivanja okoliša bez obzira na sve mjere zaštite. Oštećivanje sastojine ovisi o nizu različitih čimbenika, od kojih su najznačajniji radne metode, vrste uporabljenih strojeva, njihove karakteristike i način korištenja, značajke terena, sastojinske prilike te odnos svih sudionika u šumarskoj proizvodnji prema šumskim radovima i šumi. Ozbiljnost problema raste s upozoravajućim spoznajama o nerijetkim slučajevima gdje štete premašuju troškove privlačenja drva, a u nekim slučajevima i vrijednost dobivenog drva (Kulušić 1990). Oštećenja preostalih stabala pri sječi u mladim sastojinama, zbog većeg broja polomljenih i izvaljenih stabala imaju znatno teže posljedice nego ona tijekom privlačenja drva (Martinić 1992). 4 |