DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 59 <-- 59 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 242 Šumarski list br. 1 2, CXXIV(2000), 57-59 "UTJECAJ STRUKTURE NA NJEGU SASTOJINA PRORJEDOM U SUMI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA" (Querco roboris - Carpinetum illyricum, Anić). THE ROLE OF STRUCTURE ON TENDING STANDS WITH THINNING IN FOREST OF PEDUNCULATE OAK AND COMMON HORNBEAM (Querco roboris - Carpinetum illyricum, Anić) (Rezultati zadnjih mjerenja na pokusnim plohama intenzivnih proreda prof. dr. Ive Dekanica, koje se nalaze na području Uprave šuma Vinkovci) Stjepan TUŠKAN* Šumarskoj javnosti je poznato daje pokojni profesor dr. Ivo D e k a n i ć osnovao pokusne plohe na kojima se intenzivno gospodarilo, a medu tim plohama su i plohe na području sadašnje Uprave šuma Vinkovci. Do sada su na tim plohama obavljena tri mjerenja (1987. godine treće mjerenje), koja su objavljena u izdanim brošurama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad Vinkovci. Radovi su objavljeni pod naslovom "Utjecaj strukture na njegu sastojina prorjedom u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba" (Querco roboris - Carpinetum illyricum, Anić). Brošure su izdane 1976, 1980 i 1991. godine. Godine 1997. izvršene su prorjede na svim pokusnim plohama i obavljena sva potrebna mjerenja. Doznaku na plohama izvršio je profesor Ivo D e k a n i ć, a mjerenja inženjeri na šumarijama gdje se plohe i nalaze. To su bila četvrta mjerenja od kada su plohe osnovane. Obradu podataka izvršio je Stjepan Tuš kan, dipl. ing. šum. iz Uprave šuma Vinkovci. Na osnovi zadnja tri mjerenja prof. Dekanić je donio neke zaključke. Na temelju tih zaključaka iznio bih sažetak četvrtog mjerenja, koja su obavljena na pokusnim plohama. U sastojinama, na svim pokusnim plohama rezultati istraživanja pokazuju - od mladih do starih sastojina - daje unutrašnja struktura sastojine ostala približno ista i daje nismo uzgojnim zahvatima narušili. U mladim sastojinama u šumskim predjelima Gra- barje, kod starosti sastojine 24 do 34 godine i Srnjače, starosti sastojine od 30 do 40 godina, na pokusnim plohama gdje je proveden uzgojni zahvat prorjedom (tri *Stjcpan Tuškan. dipl. ing. šum., savjetnik u uredu upravitelja Uprave šuma Vinkovci. prorjede u razdoblju od 10 godina), prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 15,8 mVha. Taj prirast proizveden je na temeljnoj masi od 78,87 mVha koja je ostala nakon prve prorjede. Od prirasta je posječeno prorjedom 49,5 % drvne mase, a iskorišteno je 90,5 % te drvne mase, debljine iznad 2 cm promjera. Ostali prirast od 7,9 mVha kumuliranje uglavnom na elitnim stablima. Na kontrolnim pokusnim plohama u tim sastojinama prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 15,9 mVha. Mortalitet stabala za razdoblje istraživanja iznosio je 9 % po drvnoj masi. Prosječna drvna masa nakon eliminiranja prirodno izdvojenih i odumrlih stabala u sastojini iznosila je 108,20 mVha. Taje drvna masa bila 27 % veća nego na prorjeđivanim sastojinama. Znači, gotovo za trećinu manja drvna masa na sastojinama uzgojno njegovanih proredom proizvela je praktički isti prosječni godišnji tečajni prirast. U srednjedobnim sastojinama šumski predjel Tri- zlovi, starosti sastojina u istraživanom razdoblju 42 do 52 godine, Čunjevci starosti u istom razdoblju od 47 do 57 godina i Južno Radiševo, starosti u istom razdoblju od 48 do 58 godina, prosječni godišnji tečajni prirast na pokusnim plohama koje smo njegovali prorjedom, iznosio je za desetogodišnje razdoblje 17 mVha. Taj prirast proizveden je na drvnoj masi ostaloj u sastojini nakon prorjeda, a prosječno je iznosila 286,33 mVha. U sastojinama na tim pokusnim plohama posječeno je 44,5 % prosječnog godišnjeg tečajnog prirasta, a 90 % bila je iskorištena drvna masa. U tim sastojinama ostalo je kumulirano 9,5 mVha toga prirasta, uglavnom na najboljim stablima. Na kontrolnim pokusnim plohama u tim sastojinama prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 17,2 mVha, a nastao je na temeljnoj drvnoj masi od 325,85 mVha. Prirodni mortalitet stabala tijekom istraživanja 57 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 60 <-- 60 --> PDF |
S. Tuškan: "UTJECAJ STRUKTURE NA NJEGU SASTOJINA PRORJEDOM U bio je 8 % po drvnoj masi. Drvna masa sastojina na kontrolnim pokusnim plohama bila je 12 % veća od drvne mase sastojina na tretiranim pokusnim plohama, a tečajni prirast bio je praktički isti, ali je proizvedena drvna masa kvalitetno daleko iznad one proizvedene u sastojinama na kontrolnim pokusnim plohama. U starijoj sastojini u šumskom predjelu Kunjevci, kod starosti sastojine 65 do 75 godina, prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 9,7 mVha na pokusnoj pio- * hi gdje je provedena proreda. Ta drvna masa proizvedena je na temeljnoj drvnoj masi od 290,92 mVha. Od ukupnog tečajnog prirasta posječeno je 61 % drvne mase, a iskorišteno je 91 %. Ostalo je u količini od 3,8 mVha kumulirano na elitnim stablima te sastojine. U sastojini na kontrolnoj plohi prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 7,6 mVha, a proizveden je na temeljnoj drvnoj masi od 323,38 mVha. Prirodni mortalitet stabala tijekom istraživanja bio je 3 %. Za 10 % manja drvna masa na tretiranoj pokusnoj plohi proizvela je 21,7 % veći godišnji tečajni prirast. U starim sastojinama šumskih predjela Južno Desi- ćevo, starosti sastojine od 78 do 88 godina i Sočna u dobi starosti sastojine od 80 do 90 godina, prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 10,9 mVha. Taj je prirast proizveden na drvnoj masi od 334,61 mVha. Od toga prirasta posječeno je proredom 73 % drvne mase, a iskorišteno je 92 %. Ostalo je kumulirano na elitnim stablima u količini od 5,9 mVha prosječnog godišnjeg tečajnog prirasta. U sastojinama na kontrolnim pokusnim plohama prosječni godišnji tečajni prirast u turnusu prorjeđiva- nja bio je 12,2 mVha. Temeljna drvna masa na kojoj je nastao taj prirast iznosila je 417,58 mVha. Prirodni mortalitet stabala bio je 1,5 % po drvnoj masi. Manja drvna masa na pokusnim plohama u sastojinama njegovanim proredom u relativnom iznosu od 19,9 % proizvela je samo 11,1 % manji prosječni godišnji tečajni prirast. U toj dobi sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba počinjemo s pripremama za prirodnu regeneraciju. To činimo s pojačanim intenzitetima prorjeda sve do progalne, odnosno svijetle prorjede, kod koje prekidamo sklop. Rezultati istraživanja pokazuju da se intenziviranjem njege sastojina prorjedom tečajni prirast neznatno umanjuje, ali se vrijednost drvne mase povećava, jer se prirast kumulira na visoko vrijednim (elitnim) stablima. Hrast lužnjak je drvo dugog vijeka i to svojstvo kao i svojstvo intenzivnog prirašćivanja u starim sastojinama trebali bismo iskoristiti pogotovo jer u starim sastojinama proizvodi drvo visoke kvalitete i vrijednosti. U nastavku izlaganja slijede podaci četvrtog mjerenja u 1997.god. Kako sam naprijed naveo, profesor De- Ml HRASTA LUŽNJAKA... Šumarski list br. 1 2. CXXIV(2000), 57-59 kanić izvršio je doznaku stabala, a šumarije sa svojim inženjerima izvršile su ostala potrebna mjerenja. Iznijet ću podatke o izmjerenoj drvnoj masi, prirastu i izvršenoj prorjedi na pokusnim i kontrolnim plohama. Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Ceranski lugovi", šumski predjel Grabarje, odjel 15 "a", starost 45 godina. Drvna masa prije prorjede iznosila je 227,20 mVha, a poslije prorjede ostalo je 174,84 mVha drvne mase. Intenzitet prorjedivanja je 23 % po drvnoj masi. Posječeno je 52,36 mVha, a izrađeno je 47,70 mVha. Iskoriš- ćenje iznosi 91 % od drvne mase promjera iznad 2 cm. Tehnike je izrađeno 57,7 % od iskorišćene drvne mase. Tečajni godišnji prirast iznosi 6,2 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 5,0 mVha. Kontrolna ploha u gospodarskoj jedinici "Ceranski lugovi", šumski predjel Grabarje, odjel 15 "a", starost 45 godina. Drvna masa iznosila je 229,32 mVha od koje je na sušce otpalo 16,82 nrVha ili 7 % od ukupne drvne mase. Ostala je drvna masa od 212,50 mVha. Tečajni godišnji prirast iznosi 1,5 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 5,0 mVha. Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Trste- nik", šumski predjel Srnjače, odjel 15 "b", starost je 51 godinu. Drvna masa prije prorjede iznosila je 260,72 mVha, a poslije prorjede ostalo je 187,96 mVha. Intenzitet prorjedivanja je 27 % po drvnoj masi. Posječeno je 72,76 mVha, od toga je iskorišćeno 66,90 mVha ili 91,9 % drvne mase iznad 2 cm promjera. Tehničkog drveta bilo je 21,9 % od iskorišćene drvne mase. Tečajni godišnji prirast iznosi 10,8 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 5,1 mVha. Kontrolna ploha u šumskom predjelu Srnjače, starost sastojine je 51 godina, odjel 15 "b". Ukupna drvna masa iznosila je 316,76 mVha, od čega je na sušce otpalo 26,14 mVha, ili 8 % od drvne mase. Drvna zaliha iznosi 290,62 mVha. Tečajni godišnji prirast iznosi 7,5 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 6,2 mVha. Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Trizlovi- Rastovo", šumski predjel Trizlovi, odjel 16 "e", starost 62 godine. Drvna masa prije prorjede iznosila je 486,90 mVha, a poslije prorjede drvna masa iznosi 407,94 mVha. Intenzitet prorjedivanja iznosilo % po drvnoj masi. Posječeno je 79,08 mVha, a od toga je iskorišćeno 75,50 mVha ili 95,5 % drvne mase iznad 2 cm promjera. Izrađeno je 61,46 mVha tehničkog drveta, što iznosi 81,40 % od ukupno izrađene drvne mase. Tečajni godišnji prirast iznosi 15,9 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 7,7 mVha. 58 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 61 <-- 61 --> PDF |
S. Tuškan: "UTJECAJ STRUKTURE NA NJEGU SASTOJINA PRORJEDOM U ŠUMI HRASTA LUŽNJAKA.. Šumarski list br. 1 2, CXXIV(2000). 57-59 Kontrolna ploha u gospodarskoj jedinici "Trizlo- vi-Rastovo", šumski predjel Trizlovi, odjel 16 "e", starost 62 godine. Drvna masa iznosi 473,42 mVha, od čega je na sušce otpalo 15,60 mVha ili 3 % od drvne mase. Tečajni godišnji prirast iznosi 11,7 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 7,6 mVha. Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Otočke šume", šumski predjel Čunjevci, odjel 1 "d". Starost 69 godina. Drvna masa prije prorjede iznosila je 379,76 mVha, a poslije porjede drvna masa iznosi 308,88 mVha. Intenzitet prorjedivanja je 19 % od drvne mase. Posječeno je 70,88 mVha, a od toga je iskorišćeno 67,78 mVha ili 95,6 % drvne mase iznad dva cm promjera. Izrađeno je 45,74 mVha tehničkog drveta, što iznosi 67,5 % od ukupno izrađene drvne mase. Tečajni godišnji prirast iznosi 10,9 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 5,5 mVha. Kontrolna ploha u gospodarskoj jedinici "Otočke šume", šumski predjel Čunjevci, odjel 1 "d", starost 69 godina. Drvna masa iznosi 434,20 mVha, od čega je na sušce otpalo 11,80 mVha ili 3% od ukupne drvne mase. Tečajni godišnji prirast na kontrolnoj plohi iznosi 5,6 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 5,9 mVha. Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Trizlovi- Rastovo", šumski predjel Južno Radiševo, odjel 4 "g", starost sastojine je 70 godina. Drvna masa prije prorjede iznosila je 374,44 mVha, a poslije prorjede 321,86 mVha. Intezitet prorjedivanja iznosi 14 % po drvnoj masi. Posječeno je ukupno 53,28 mVha, a od toga je iskorišćeno 51,56 mVha, ili 96,77 % drvne mase iznad 2 cm promjera. Od te posječene drvne mase izrađeno je 38,16 mVha tehničkog drveta, što iznosi 64 % od ukupno izrađene drvne mase. Tečajni godišnji prirast iznosi 11,0 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 5,4 mVha. Kontrolna ploha u gospodarskoj jedinici "Tri- zlovi-Rastovo", šumski predjel Južno Radiševo, odjel 4 "g", starost 70 godina. Drvna masa iznosi 387,06 mVha, od čega na sušce otpada 7,04 mVha ili 2 %. Tečajni godišnji prirast iznosi 3,2 mVha, a prosječni dobni prirast 5,5 mVha. Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Kunjev- ci", šumski predjel Kunjevci, odjel 30 "d", starost 87 godina. Drvna masa prije prorjede iznosila je 404,16 mVha, a poslije prorjede drvna masa iznosi 343,08 mVha. Posječeno je 61,08 mVha, a od toga je izrađeno 59,25 mVha što čini 97 % drvne mase iznad 2 cm promjera. Izrađeno je 37,92 mVha tehničkog drveta što, iznosi 64 % od ukupno izrađene drvne mase. Tečajni prirast iznosi 7,8 mVha, a prosječni dobni prirast 4,6 mVha. Kontrolna ploha u gospodarskoj jedinici "Kunjevci", šumski predjel Kunjevci, odjel 30 "d", starost 87 godina. Ukupna drvna masa iznosi 480,12 mVha, od čega na sušce otpada 14,0 mVha ili 3 % od ukupne dvne mase. Tečajni godišnji prirast iznosi 9,4 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 5,5 mVha. Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Desiće- vo", šumski predjel Južno Desićevo, odjel 17 "a", starost 99 godina. Drvna masa prije prorjede iznosila je 446,28 mVha, a poslije prorjedivanja 322,14 mVha. Intenzitet prorjedivanja je 28 % drvne mase. Posječeno je 124,14 mVha, a od toga je iskorišteno 94,28 mVha ili 75,9 % drvne mase iznad 2 cm promjera. Od te iskorištene drvne mase izrađeno je 77,5 mVha tehničkog drveta, što iznosi 82,2 % od iskorištene drvne mase. Tečajni prirast iznosi 8,8 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 4,5 mVha. Kontrolna ploha u gospodarskoj jedinici "Desićevo", šumski predjel Južno Desićevo, odsjek 17 "a", starost 99 godine. Drvna masa po hektaru iznosi 596,02 mVha, od čega na sušce otpada 15,60 mVha ili 3 % ukupne drvne mase. Tečajni godišnji prirast iznosi 10,7 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 6,0 mVha. Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici "Vr- banjske šume", šumski predjel Sočna, odjel 25 "d", starost 100 godina. Drvna masa prije prorjedivanja iznosila je 518,66 mVha, a poslije prorjede drvna masa iznosi 416,76 mVha. Intezitet prorjedivanja iznosio je 20 % po drvnoj masi. Posječeno je ukupno 101,90 mVha, a od toga je iskorišćeno 100,00 mVha ili 98 % drvne mase iznad 2 cm promjera. Od iskorišćene drvne mase na tehničko drvo otpada 89,82 mVha što iznosi 89,8 % od iskorišćene drvne mase. Tečajni godišnji prirast iznosi 10,0 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 5,1 mVha. Kontrolna ploha gospodarske jedinice "Vrbanj- ske šume", šumski predjel Sočna, odjel 25 "d", starost 100 godina. Drvna masa iznosi 648,22 mVha, od čega na sušce otpada 19,70 mVha ili 3 % od ukupne drvne mase. Tečajni godišnji prirast iznosi 8,3 mVha, a prosječni dobni prirast iznosi 6,4 mVha. Uočeno je da prirodni mortalitet kod mlađih sastoji- na iznosi 8 do 9 %, a kod starijih sastojina 2 do 3 % od ukupne drvne mase. 59 |