DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 59 <-- 59 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 242 Šumarski list br. 1 2, CXXIV(2000), 57-59 "UTJECAJ STRUKTURE NA NJEGU SASTOJINA PRORJEDOM U SUMI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA" (Querco roboris - Carpinetum illyricum, Anić). THE ROLE OF STRUCTURE ON TENDING STANDS WITH THINNING IN FOREST OF PEDUNCULATE OAK AND COMMON HORNBEAM (Querco roboris - Carpinetum illyricum, Anić) (Rezultati zadnjih mjerenja na pokusnim plohama intenzivnih proreda prof. dr. Ive Dekanica, koje se nalaze na području Uprave šuma Vinkovci) Stjepan TUŠKAN* Šumarskoj javnosti je poznato daje pokojni profesor dr. Ivo D e k a n i ć osnovao pokusne plohe na kojima se intenzivno gospodarilo, a medu tim plohama su i plohe na području sadašnje Uprave šuma Vinkovci. Do sada su na tim plohama obavljena tri mjerenja (1987. godine treće mjerenje), koja su objavljena u izdanim brošurama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad Vinkovci. Radovi su objavljeni pod naslovom "Utjecaj strukture na njegu sastojina prorjedom u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba" (Querco roboris - Carpinetum illyricum, Anić). Brošure su izdane 1976, 1980 i 1991. godine. Godine 1997. izvršene su prorjede na svim pokusnim plohama i obavljena sva potrebna mjerenja. Doznaku na plohama izvršio je profesor Ivo D e k a n i ć, a mjerenja inženjeri na šumarijama gdje se plohe i nalaze. To su bila četvrta mjerenja od kada su plohe osnovane. Obradu podataka izvršio je Stjepan Tuš kan, dipl. ing. šum. iz Uprave šuma Vinkovci. Na osnovi zadnja tri mjerenja prof. Dekanić je donio neke zaključke. Na temelju tih zaključaka iznio bih sažetak četvrtog mjerenja, koja su obavljena na pokusnim plohama. U sastojinama, na svim pokusnim plohama rezultati istraživanja pokazuju - od mladih do starih sastojina - daje unutrašnja struktura sastojine ostala približno ista i daje nismo uzgojnim zahvatima narušili. U mladim sastojinama u šumskim predjelima Gra- barje, kod starosti sastojine 24 do 34 godine i Srnjače, starosti sastojine od 30 do 40 godina, na pokusnim plohama gdje je proveden uzgojni zahvat prorjedom (tri *Stjcpan Tuškan. dipl. ing. šum., savjetnik u uredu upravitelja Uprave šuma Vinkovci. prorjede u razdoblju od 10 godina), prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 15,8 mVha. Taj prirast proizveden je na temeljnoj masi od 78,87 mVha koja je ostala nakon prve prorjede. Od prirasta je posječeno prorjedom 49,5 % drvne mase, a iskorišteno je 90,5 % te drvne mase, debljine iznad 2 cm promjera. Ostali prirast od 7,9 mVha kumuliranje uglavnom na elitnim stablima. Na kontrolnim pokusnim plohama u tim sastojinama prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 15,9 mVha. Mortalitet stabala za razdoblje istraživanja iznosio je 9 % po drvnoj masi. Prosječna drvna masa nakon eliminiranja prirodno izdvojenih i odumrlih stabala u sastojini iznosila je 108,20 mVha. Taje drvna masa bila 27 % veća nego na prorjeđivanim sastojinama. Znači, gotovo za trećinu manja drvna masa na sastojinama uzgojno njegovanih proredom proizvela je praktički isti prosječni godišnji tečajni prirast. U srednjedobnim sastojinama šumski predjel Tri- zlovi, starosti sastojina u istraživanom razdoblju 42 do 52 godine, Čunjevci starosti u istom razdoblju od 47 do 57 godina i Južno Radiševo, starosti u istom razdoblju od 48 do 58 godina, prosječni godišnji tečajni prirast na pokusnim plohama koje smo njegovali prorjedom, iznosio je za desetogodišnje razdoblje 17 mVha. Taj prirast proizveden je na drvnoj masi ostaloj u sastojini nakon prorjeda, a prosječno je iznosila 286,33 mVha. U sastojinama na tim pokusnim plohama posječeno je 44,5 % prosječnog godišnjeg tečajnog prirasta, a 90 % bila je iskorištena drvna masa. U tim sastojinama ostalo je kumulirano 9,5 mVha toga prirasta, uglavnom na najboljim stablima. Na kontrolnim pokusnim plohama u tim sastojinama prosječni godišnji tečajni prirast iznosio je 17,2 mVha, a nastao je na temeljnoj drvnoj masi od 325,85 mVha. Prirodni mortalitet stabala tijekom istraživanja 57 |