DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 53 <-- 53 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski listhr. 1-2, CXXIV(2000), 51-56 UDK 630* 48 (Abies alba. Guercus robni; Fagus silvatica) STANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA U REPUBLICI HRVATSKOJ 1998. GODINE CROWN CONDITION OF FORESTS IN CROATIA IN 1998 Nenad POTOČIĆ*, Ivan SELETKOVIĆ** SAŽETAK: U Hrvatskoj se od 1987. godine provodi procjena oštećenosti šuma po metodologiji i u suradnji s Međunarodnim programom za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests). U radu su prikazani rezultati procjene oštećenosti obavljene 1998. godine. Posebno su obrađeni podaci o oštećenosti krošanja za naše gospodarski najvažnije vrste, te dana usporedba s prosječnim vrijednostima u Europi. Grajički su prikazana kretanja značajne oštećenosti krošanja za te vrste na temelju podataka iz proteklih nekoliko godina. Ključne, riječi : Procjena oštećenosti krošanja, ICP Forests, osutost, bioindikacijske plohe, osnovne plohe, značajna oštećenost, obična jela, hrast lužnjak, obična bukva. UVOD - Introduction Tijekom 1998. godine deseti je put za redom provedena procjena oštećenosti stabala u Republici Hrvatskoj. Rezultati procjene obrađeni su i pohranjeni u bazi podataka Šumarskog instituta Jastrebarsko, te u jedinstvenoj Europskoj bazi podataka programa ICP Forests (Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume). Glavni zadatak programa koji se razvija od 1986. godine je prikupiti nove podatke o stanju šuma i njihovoj reakciji na čimbenike stresa, ponajprije zračnog zagađenja, na regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini (Uh liro- v a i drugi 1999). Procjena se obavlja prema jedinstvenoj metodi koju je propisao ICP Forests. Najvažniji elementi metode su sljedeći: opažanje se obavlja na točkama jednake međusobne udaljenosti Na području Republike Hrvatske u 1998. godini, na 87 bioindikacijskih i 95 osnovnih ploha obavljena je procjena osutosti krošanja, požutjelosti asimilacijskih * Nenad Potočić, dipl. ing., ** Ivan Scletković, dipl. ing.. Šumarski institut Jastrebarsko na svakoj točki ocjenjuje se 24 stabla - za svako stablo u uzorku procjenjuje se osutost, gubitak boje te lako prepoznatljivi uzroci štete Šumski pokrivač, prostorni raspored šuma, način uzgoja i šumarske tradicije razlikuju se u pojedinim Europskim zemljama, pa se i nacionalne mreže točaka za praćenje stanja šuma razlikuju: od 1x1 km (Nizozemska ) do 16x16 km ( Finska ). Na razini Europe dogovoren je razmak točaka 16x16 km. Prema podacima iz 1997. godine u Europi postoji 27798 točaka transnacionalne mreže (Ozo linč ij us 1999). U Hrvatskoj je 1998. godine pored 87 bioindikacijskih ploha ( plohe 16x16 km mreže ) obavljena procjena i na 95 osnovnih ploha (4x4 km mreža ). organa te lako prepoznatljivih uzroka štete. Procjenom je bilo obuhvaćeno 4428 stabala različitih vrsta drveća, od čega 4071 stablo bjelogorice i 357 stabala crnogo- rice. Prilikom procjene oštećenosti utvrđeno je 19,4 % značajno oštećenih stabala, gledano ukupno za sve OŠTEĆENOST KROŠANJA U HRVATSKOJ 1998. GODINE Crown condition in Croatia in 1998 51 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 54 <-- 54 --> PDF |
N. Potočić, I. Seletković: STANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA U REPUBLICI HRVATSKOJ 1998. GODINE Šumarski list br. I 2,C´XXIV(2000), 51-56 vrste, što predstavlja pad od 4,2 % u odnosu na 1997. godinu. Značajna oštećenost stabala dobivena je zbrajanjem postotaka zastupljenosti stabala u 2, 3. i 4. klasi osutosti krošanja. Općenito se može reći da razlike oštećenosti po klasama nisu velike u odnosu na 1997. godinu, a pad od 4,2 % značajno oštećenih stabala većim je dijelom uvjetovan smanjenjem broja stabala u stupnju oštećenja 26-60 %. Isto tako važno je primijetiti daje zabilježen mali porast udjela stabala nulte klase U ovom poglavlju obrađeni su rezultati procjene oštećenosti za tri vrste drveća: hrast lužnjak (Q. robur ), običnu jelu {A. alba ) i običnu bukvu (F. sylvatica). Po- oštećenja (0-10 %). Nasuprot tomu, postotak značajne oštećenosti stabala crnogorice u znatnom je porastu i (10,4%) u odnosu na 1997. godinu, što najvećim di- ; jelom možemo pripisati porastu broja stabala svrstanih u drugu klasu oštećenja (26-60%). Rezultati procjene i bjelogorice vrlo su slični rezultatima za sve vrste, stoje i i očekivano glede visokog udjela bjelogorice (91,9%) u ukupnom broju stabala (Tablica 1, Grafikon 1 ). stotak značajne oštećenosti stabala obične jele (Grafikon 2) i hrasta lužnjaka (Grafikon 3) nije se značajnije promijenio u odnosu na procjenu iz 1997. godine, dok Tablica 1 : Osutost stabala u Republici Hrvatskoj 1998. godine Defoliation of trees in the Republic of Croatia in 1998 KLASA OSUTOSTI BROJ STABALA ZNAČAJNO 0 1 2 3+4 BROJ STABALA OŠTEĆENO STUPANJ OSUTOSTI (2+3+4) 0-10% 11-25% 26-60 % >60 % N % BJELOGORICA 52.2 31.0 15.4 1.4 4071 16.8 CRNOGORICA 30.3 20.7 42.0 7.0 357 49.0 SVE VRSTE 50.5 30.1 17.5 1.9 4428 19.4 Grafikon 1 : Osutost stabala u Republici Hrvatskoj 1998. godine Defoliation of trees in the Republic of Croatia in 1998 OŠTEĆENOST KROŠANJA GOSPODARSKI NAJZNAČAJNIJIH VRSTA DRVEĆA U HRVATSKOJ Crown condition of the most prominent tree species in Croatia 52 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 55 <-- 55 --> PDF |
N. Potočić, I. Seletković: STANJE OŠTEĆENOST1 ŠUMA U REPUBLICI HRVATSKOJ 1998, GODINE Šumarski list br. I -2, CXX1V(2000), 51-56 je kod obične bukve (Grafikon 4) zamijećen znatan pad vatskoj relativno niska, te je samo u 1997. godini prešla broja stabala u toj kategoriji oštećenosti. Pri tomu, treba prag od 10 % od ukupnog broja stabala, naglasiti daje značajna oštećenost obične bukve u Hr- Grafikon 2: Postotak značajno oštećenih stabala obične jele u Hrvatskoj (Percentage of moderately to severely damaged silver fir trees in Croatia) Grafikon 3: Postotak značajno oštećenih stabala hrasta lužnjaka u Hrvatskoj (Percentage of moderately to severely damaged common oak trees in Croatia) 53 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 56 <-- 56 --> PDF |
N. Potočić. [. Seletlcović: STANJE OŠTECENOSTI SUMA U REPUBLICI HRVATSKOJ 1998. GODINE Šumarski list br. 1 2. CXXIV(2000), 51-56 Grafikon 4: Postotak značajno oštećenih stabala obične bukve u Hrvatskoj (Percentage of moderately to severely damaged beech trees in Croatia) Zanimljivo je usporediti rezultate procjene ošteće- čan trend, oštećenost je znatno niža (Grafikon 6). Za nosti za Hrvatsku i Europu za ove tri vrste drveća. Dok hrast lužnjak sličnost u trendovima prestaje 1995. goje kod obične jele oštećenost u Hrvatskoj procijenjena dine kada je u Hrvatskoj započeo pad broja značajno nižom, ali uz trend usporediv s europskim (Grafikon 5), oštećenih stabala, dok je u Europi nastavljen trend rasta kod obične bukve situacija je suprotna: uz također sli- (Grafikon 7). Grafikon 5: Usporedba postotka značajne oštećcnosti ob. jele u I Irvatskoj i Europi Comparison of percentage of moderately to severely damaged silver fir trees in Croatia and Europe 54 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 57 <-- 57 --> PDF |
N. Potočić, I. Seletković: STANJE OSTECENOSTI SUMA U REPUBLICI HRVATSKOJ 1998. CiODINK Šumarski listbr. 1 -2, CXXIV(2000), 51-56 Grafikon 6: Usporedba postotka značajne oštećenosti obične bukve u Hrvatskoj i Europi Comparison of percentage of moderately to severely damaged beech trees in Croatia and Europe Grafikon 7: Usporedba postotka značajne oštećenosti h. lužnjaka u Hrvatskoj i Europi Comparison of percentage of severely damaged pedunculate oak trees: Croatia and Europe ZAKLJUČCI - Conclusions Na temelju iznešenih rezultata možemo donijeti zabilježen je manji pad postotka značajne ošteće- sljedeće zaključke i preporuke: nosti stabala bjelogorice 55 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 58 <-- 58 --> PDF |
N. Potočić, I. Seletković: STANJE OŠTEĆENOSTI SUMA U REPUBLICI HRVATSKOJ 1998. GODINE Šumarski list br. I 2, CXXIV(2000), 51-56 oštećenost krošanja crnogorice znatno je porasla u odnosu na 1997. godinu zbog utvrđivanja prostorno-vremenskih trendova u oštećenosti krošanja monitoring će se nastaviti potrebno je utvrditi razloge većih odstupanja procijenjene oštećenosti pojedinih vrsta drveća u odnosu na prosjek oštećenosti za te vrste u Europi, osobito kod vrsta kod kojih je utvrđen isti trend . LITERATURA References 1. Programme Coordinating Centre Hamburg, 1998.: ICP Forests Manual on methods and criteria for harmonized sampling, assessment, monitoring and analyisis of the effects of air pollution on forests 2. Forest Intensive Monitoring Coordinating Institute, 1999: Intensive Monitoring of Forest Ecosystems in Europe, Technical Report, EC-UN/ECE, Brussels, Geneva 3. Federal Research Centre for Forestry and Forest Products, 1997: Ten Years of Monitoring Forest Condition in Europe, EC-UN/ECE, Brussels, Geneva , Uhlirova, H. i dr. 1999: Forest Condition Monitoring in the Czech Republic, Annual Report ICP Forests 1999, Forestry and Game Management Research Institute Ozolinčij us, R., 1999: Monitoring of Forest Ecosystems in Lithuania, Lithuanian Forest Research Institute Potočić, N. &Seletković, I., 1999: Oštećenost šuma u Hrvatskoj 1998. godine, izvješće za JP "Hrvatske šume" SUMMARY: The assessment of crown condition in Croatia has been conducted since 1987, according to methods and in cooperation with the International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests (ICP Forests). In this paper the results of the 1998 assessment are shown. The crown condition data for our most important tree species is given separately, including the comparison with the results of European assessments. Based on the results of monitoring in the past years, the graphs were made showing the trends of crown damage in Croatia and Europe. Key words: Crown condition assessment, ICP Forests, defoliation, 16x16 km grid plots, 4x4 km grid plots, crown damage, Silver fir, Common oak, Beech. 56 |