DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 53 <-- 53 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski listhr. 1-2, CXXIV(2000), 51-56 UDK 630* 48 (Abies alba. Guercus robni; Fagus silvatica) STANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA U REPUBLICI HRVATSKOJ 1998. GODINE CROWN CONDITION OF FORESTS IN CROATIA IN 1998 Nenad POTOČIĆ*, Ivan SELETKOVIĆ** SAŽETAK: U Hrvatskoj se od 1987. godine provodi procjena oštećenosti šuma po metodologiji i u suradnji s Međunarodnim programom za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests). U radu su prikazani rezultati procjene oštećenosti obavljene 1998. godine. Posebno su obrađeni podaci o oštećenosti krošanja za naše gospodarski najvažnije vrste, te dana usporedba s prosječnim vrijednostima u Europi. Grajički su prikazana kretanja značajne oštećenosti krošanja za te vrste na temelju podataka iz proteklih nekoliko godina. Ključne, riječi : Procjena oštećenosti krošanja, ICP Forests, osutost, bioindikacijske plohe, osnovne plohe, značajna oštećenost, obična jela, hrast lužnjak, obična bukva. UVOD - Introduction Tijekom 1998. godine deseti je put za redom provedena procjena oštećenosti stabala u Republici Hrvatskoj. Rezultati procjene obrađeni su i pohranjeni u bazi podataka Šumarskog instituta Jastrebarsko, te u jedinstvenoj Europskoj bazi podataka programa ICP Forests (Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume). Glavni zadatak programa koji se razvija od 1986. godine je prikupiti nove podatke o stanju šuma i njihovoj reakciji na čimbenike stresa, ponajprije zračnog zagađenja, na regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini (Uh liro- v a i drugi 1999). Procjena se obavlja prema jedinstvenoj metodi koju je propisao ICP Forests. Najvažniji elementi metode su sljedeći: opažanje se obavlja na točkama jednake međusobne udaljenosti Na području Republike Hrvatske u 1998. godini, na 87 bioindikacijskih i 95 osnovnih ploha obavljena je procjena osutosti krošanja, požutjelosti asimilacijskih * Nenad Potočić, dipl. ing., ** Ivan Scletković, dipl. ing.. Šumarski institut Jastrebarsko na svakoj točki ocjenjuje se 24 stabla - za svako stablo u uzorku procjenjuje se osutost, gubitak boje te lako prepoznatljivi uzroci štete Šumski pokrivač, prostorni raspored šuma, način uzgoja i šumarske tradicije razlikuju se u pojedinim Europskim zemljama, pa se i nacionalne mreže točaka za praćenje stanja šuma razlikuju: od 1x1 km (Nizozemska ) do 16x16 km ( Finska ). Na razini Europe dogovoren je razmak točaka 16x16 km. Prema podacima iz 1997. godine u Europi postoji 27798 točaka transnacionalne mreže (Ozo linč ij us 1999). U Hrvatskoj je 1998. godine pored 87 bioindikacijskih ploha ( plohe 16x16 km mreže ) obavljena procjena i na 95 osnovnih ploha (4x4 km mreža ). organa te lako prepoznatljivih uzroka štete. Procjenom je bilo obuhvaćeno 4428 stabala različitih vrsta drveća, od čega 4071 stablo bjelogorice i 357 stabala crnogo- rice. Prilikom procjene oštećenosti utvrđeno je 19,4 % značajno oštećenih stabala, gledano ukupno za sve OŠTEĆENOST KROŠANJA U HRVATSKOJ 1998. GODINE Crown condition in Croatia in 1998 51 |