DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 5     <-- 5 -->        PDF

PREGLEDNl ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1 2, CXXIV (2000),3-13


UDK 630* 377 + 461


KOLIKO SMO BLIZU EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI
MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU?


ENVIRONMENTALLY FRIENDLY USE OF MACHINERY IN
FORESTRY - A SOAP BUBBLE OR A NEAR FUTURE


Ivan MARTINIĆ*


SAŽETAK: Šumski su ekološki sustavi izloženi dugotrajnoj degradaciji
uslijed djelovanja strojeva kojima se mehaniziraju raznovrsni radovi u gospodarenju
šumama. Ovo je djelovanje ponajviše ograničeno na tlo, a tek kod nekih
radova i na vegetaciju. Postoji suglasnost o tome daje obavljanje šumskih
radova bez oštećivanja okoliša neprovedivo, bez obzira na sve mjere zaštite.
Zbog stalnog dodira s tlom te poglavito zbog kretanja po sastojim, najveća
oštećenja uzrokuju vozila. U radu se razmatraju negativni ekološki učinci
zbog oštećivanja sastojine, posebno ona djelovanja koja za posljedicu imaju
smanjenje prirasta šumske biomase, ali i kvalitete drva. Posebno se raspravlja
o metodama utvrđivanja veličine štetnog djelovanja i načinima iskaza
obujma oštećenja. S tim u vezi navode se rezultati istraživanja pri najvažnijim
šumskim radovima: sječi, izradi i privlačenju drva te pri gradnji šumskih prometnica.
Značajna se pozornost posvećuje mjerama za izbjegavanje ili smanjenje
oštećenja preporučenima od ECE/FAO/ILO/ grupe koja se bavi utjecajem
mehaniziranju šumskih radova na tlo. Iskazane mjere smanjenja oštećivanja
uključuju tehničko-tehnološke, radno-organizacijske, izobrazbene i ekonomske
čimbenike. U radu se raspravlja o temama koje bi trebale biti predmetima
daljnjih istraživanja. Pri tom se naglašeno očekuju rješenja koja se odnose
na mjere popravljanja oštećenoga tla, kriterije izbora odgovarajućih strojeva
i tehnike te razvoj tehnologije privlačenja drva prihvatljive sa stanovišta
okoliša. Od svih zadaća osobito se izdvajaju one o potrebnoj suglasnosti svih
interesnih strana — države, vlasnika šuma, djelatnika u šumarstvu, proizvođača
opreme i drugih - kako bi se oštećivanje i nepovoljni ekološki učinci ograničili
na okolišu prihvatljivu razinu i time se dugoročno osigurali ekonomski i
ekološki povoljni rezultati gospodarenja šumskim ekosustavima.


Ključne riječi: šumarstvo, šumski radovi, strojevi, ekologija, oštećivanje
šuma.


1. UVOD - Introduction


Šezdesetih godina ovoga stoljeća započela je značajnija
zamjena ručnoga rada i rada životinja u šumarskoj
djelatnosti radom strojeva. Razlozi za uočljivo


* Ivan Martinić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za organizaciju i ekonomiku u šumarstvu,
Svetošimunska c. 25, HR - 10 000 Zagreb, Hrvatska
i van.martinić® kr.tcl.hr


brzi razvoj mehaniziranih postupaka u šumarstvu bili
su brojni: npr. rad na otvorenom prostoru, značajan
utjecaj meteoroloških uvjeta na radne postupke, odlučan
utjecaj stanja tla na odvijanje radova, težak i opasan
rad u rokovima koji su ograničeni vremenski i tehnološki
zbog bioloških i drugih uvjeta i dr.


Dok je, npr., rasadnička proizvodnja gotovo u potpunosti
mehanizirana, sječa, izrada i transport drva


3




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 6     <-- 6 -->        PDF

I. Martinić: KOLIKO SMO BLIZU EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU? Šumarski liši br. 1 2, CXXIV (2000),3-13


značajno su mehanizirani na različitim razinama. Uzgajanje
šuma traži zbog svojih bioloških i drugih raznolikosti
znatno veći napor, ali i znanje sudionika u procesu
mehaniziranja. Mnoge norme, preporuke, razredbe-
ni prijedlozi, ispitne liste i drugi spisi olakšavaju strategije
izbora, uporabe, promicanja i davanja odrednica za
nove generacije strojeva.


Pokušaji ubrzane mehaniziranosti šumskih radova u
mnogo su slučajeva značili preuzimanje rizika uporabe
tehnike, čiji utjecaj nije bio poznat, bilo na radnika-ru-


kovatelja, bilo na okoliš. Kako to navodi Sever
(1997) "uz česti čovjekov strah pred nepoznatim, u
ovom slučaju tehnikom i inženjerstvom koje je svakodnevno
donosilo nova začuđujuća i moćnija radna
sredstva pogonjena sve snažnijim i bremenitijim (ma-
senijim) strojevima i uređajima, stvarala se nerijetko
odbojnost, pa i neprihvaćanje ponuđenih rješenja. Katkada
je to dovodilo do mnogih zaostajanja i kojeg desetljeća
u prihvaćanju ponuđenih rješenja mehaniziranih
postupaka!".


1.1. UTJECAJ MEHANIZIRANJA ŠUMSKIH RADOVA NA OKOLIŠ
Impact of mechanizing forest operations on environment


Kod uporabe mehanizacije pri šumskim radovima,
nekoliko je nepodijeljenih mišljenja:


1. Svaka primjena strojeva u mehaniziranim postupcima
zasigurno svojim djelovanjem opterećuje okoliš;
jednom je to emisija štetnih tvari u atmosferu
i/ili u tlo, gaženje i sabijanje tla, buka i vibracije, koje
osim na rukovatelja strojem djeluje i na faunu;


2. uvijek su moguće nesreće ili incidenti s teškim posljedicama
za radnike i okoliš i si.;


3. iako mehanizirani postupci i nisu onečistači koji bi
na šumske ekosustave djelovali u toj mjeri kao industrijski
ili urbani, obveza je šumara (i šumarstva)
trajno pratiti i izvještavati o ugrožavanju i mogućim
okolišnim promjenama uslijed mehaniziranja šumskih
poslova;


4. devedesete su godine donijele sve više zahtjeva za
ocjenom ekološke sastavnice šumskih postupaka,
radnih sredstava i drugih čimbenika, njihovim vrednovanjem
glede veće ili manje prihvatljivosti za
okoliš. Za strojeve s ekološki prihvatljivim učincima
na okoliš, u inozemnoj se stručnoj literaturi često
dodjeljuje atribut environmentally friendly ili nature
closely.


Načela općeprihvaćene ideje potrajnog gospodarenja
šumom postavila su nove kriterije za ocjenu uspješnosti
radnih procesa u šumarstvu. Pri tomu se kao
najviši cilj postavlja uvjet minimalno mogućeg ili prihvatljivog
stupnja oštećenja ukupnosti šumskih sastoji-
na: tla, vode i vegetacije.


U ranim osamdesetim upozoravano je (npr. Matić
1983) kako daljnja uporaba novih tehnologija i strojeva
u šumi mora uzeti u obzir potencijalne negativne ekološke
učinke koje ta primjena izaziva, te ih usporediti s
ekonomskim pokazateljima. Nadalje pokazalo se daje
veličinu šteta iskazanu smanjenom proizvodnošću šuma
ili ugrožavanjem drugih koristi (npr. u zaštiti od erozije,
reguliranju vodnog režima i dr.) teško procijeniti,
dok posljedice šteta ostaju godinama pa i desetljećima.


Svugdje gdje se u šumarstvu uporabljuju strojevi i
oprema za pridobivanje drva ili druge radove kao stoje
npr. priprema staništa za pomlađivanje postoji znatan rizik
oštećenja šumkog ekosustava. Šumsko je stanište izloženo
ozbiljnoj dugotrajnoj degradaciji uslijed djelovanja
strojeva na tlo kojima se mehaniziraju šumski radovi.
Od svih strojeva kojima se mehaniziraju radovi u
šumarstvu, vozila zbog stalnog dodira s tlom te poglavito
zbog kretanja po sastojini, uzrokuju najveća oštećenja.
Ipak, ovo je djelovanje ponajviše ograničeno na tlo,
a tek kod nekih radova i na vegetaciju. Najkritičnijim se
drže oštećenja od mehanizacije u mladim šumama, gdje
više nego u starijim sastojinama utječu na daljnji razvoj
i trajnost ukupnih ekoloških funkcija šuma.


Negativni ekološki učinci zbog oštećivanja sastoji-
ne uporabom strojeva pri šumskim radovima predmet
su mnogobrojnih istraživanja, rasprava i različitih ocjenjivanja.
Isto su tako različita mišljenja, rezultati istraživanja
i mjere koje se poduzimaju u svrhu smanjenja
oštećenja.


Autori koji su proučavali navedenu problematiku
suglasni su da ne postoji mogućnost obavljanja šumskih
radova bez oštećivanja okoliša bez obzira na sve
mjere zaštite. Oštećivanje sastojine ovisi o nizu različitih
čimbenika, od kojih su najznačajniji radne metode,
vrste uporabljenih strojeva, njihove karakteristike i način
korištenja, značajke terena, sastojinske prilike te
odnos svih sudionika u šumarskoj proizvodnji prema
šumskim radovima i šumi.


Ozbiljnost problema raste s upozoravajućim spoznajama
o nerijetkim slučajevima gdje štete premašuju
troškove privlačenja drva, a u nekim slučajevima i vrijednost
dobivenog drva (Kulušić 1990). Oštećenja
preostalih stabala pri sječi u mladim sastojinama, zbog
većeg broja polomljenih i izvaljenih stabala imaju znatno
teže posljedice nego ona tijekom privlačenja drva
(Martinić 1992).


4




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 7     <-- 7 -->        PDF

I. Martinić: KOLIKO SMO BI.I/.U EKOLOŠKI PRIHVATLJIVO.) UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU1/ Šumarski list br. 1 2, CXX1V (2()00),3-l 3


2. VRSTE I OBUJAM NEPOVOLJNIH EKOLOŠKIH UČINAKA
Kind and extent of ecologically harmful impacts


Obujam oštećenja u uskoj je vezi s izborom radnih
sredstava (strojeva i opreme), kakvoćom organizacije
rada, pogodnošću radnih metoda konkretnim terenskim
uvjetima te kakvoćom radne tehnike izvoditelja šumskih
radova. Poznato je da kod privlačenja drva obujam
oštećivanja raste s većom snagom strojeva, većom me-
haniziranošću rada i većim duljinama privlačenih sorti-
menata. Manja i slabija sredstva privlačenja uzrokuju
manjeoštećivanje sastojine(Sishiuchi &Satomu-
ra, 1994;Martinić 1993).


Većina istraživača drži daje broj mehanički oštećenih
stabala dobar pokazatelj ukupnog oštećenja sasto-
jine. Takve se štete mogu razmjerno jednostavno i točno
odrediti. Isto tako su i posljedice poznatije u odnosu
na one pri oštećivanju pomlatka ili tla. Oštećivanje


Prema mnogim autorima (npr. Martinić 1992,
Sever 1997) odnos tla i vegetacije nasuprot strojevima
najčešće treba pratiti na najvrijednijem dijelu stabla,
deblu i korijenju uz panj. Da bi se ustanovio stupanj
utjecaja strojeva treba utvrditi broj oštećenih stabala
po hektaru, odnos oštećenja različitih vrsta drveća,
vrste oštećenja (oguljenost kore, ozljede debla, lom debla,
korijena, grane...). Važan je podatak veličina oštećenja
koja se iskazuje u razredima prema ploštini ošte-
ćenosti. Dubina oštećenja je važna zbog mogućih gubitaka
pri razvrstavanju sortimenata. Svakako je važno
mjesto oštećenja, npr. korijen, perač ili deblo. Izvor
oštećenja je važan čimbenik u svrhu uklanjanja uzroka,
npr. oštećenja pri sječi i izradi, privlačenju drva, krojenju
sortimenata, kresanju, koranju itd.


U opsežnim istraživanjima oštećivanja stabala pri
sječi, izradi i privlačenju drva u proredama mladih sas-
toj ina Martinić (1991) je primijenio metodu koja je
omogućila analizu strukturnih obilježja oštećenja. To je
uključilo: gospodarsku važnost i lokaciju oštećenih stabala,
uzrok, vrstu i mjesto oštećenja, veličina oštećenja
kore i stanje oštećenoga stabla. Za utvrđivanje oštećenja
u sastojini su izlučene i trajno obilježene primjerne
plohe (50 x 50 m), čija je ukupna površina činila približno
10% ukupne površine. Oštećenja su na stablima
utvrđena nakon završenog rušenja, izrade i privlačenja
drva. U navedenim istraživanjima sječa i izrada drva
obavljena je motornim pilama lančanicama Stihl 038
AVE i Echo 650 EVL, snage motora 3 kW, duljine vodilice
40 cm i mase od 6 do 7,5 kg, a privlačenje drva


pomlatka smatra se ipak manje važnim, a određivanje
obujma oštećenja i sagledavanje posljedica oštećivanja
tla povezano je s brojnim teškoćama i nepoznanicama
(Južnić 1984,Tomanić i dr. 1989,Zdjelar 1990,
Martinić 1991.


Pri utvrđivanju obujma oštećivanja sastojine uporabom
mehanizacije pri određenome šumskom radu,
najčešće su postavljeni sljedeći ciljevi:


1) utvrditi ukupno oštećivanje sastojine iskazano postotkom
oštećenih stabala,


2) analizirati strukturna obilježja nastalih oštećenja,


3) uočiti radnje i postupke koji uzrokuju oštećivanje,


4) dati ocjenu primjerenosti radne metode i uporablje-
nih radnih sredstava s obzirom na veličinu i strukturu
oštećivanja.


Slika 1. Oštećenje stojećeg stabla kod privlačenja drva traktorom
Figure 1. Damage of a standing tree inllietcd by machinery during
skidding


2.1. NEKI REZULTATI OŠTEĆIVANJA STANIŠTA PRI ŠUMSKIM RADOVIMA
Some results of damaging forest stands at forest operations


5




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 8     <-- 8 -->        PDF

I. Martinić: KOLIKO SMO BI.I/U EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU´.´ Šumarski list br. I 2, CXXIV (2()00).3-13


adaptiranim velikoserijskim traktorom Zetor 6945,
snage motora 47,5 kW i ukupne mase približno 3650
kg. Traktor je bio opremljen naletnom daskom i dvobu-
banjskim vitlom Igland Compact 5000/2H. Za vrijeme
privlačenja traktori nisu imali na kotačima lance. Nalaz
je pokazao daje pri sječi, izradi i privlačenju drva bilo
je oštećeno 8,2% preostalih stabala ili svako 12. stablo.
Najčešća oštećenja bila su prignječena ili oguljena kora
stabla (tablica 1 i 2).


Tablica 1. Vrste oštećenja na stablu, prema Martiniću 1992
Table 1. Kind of damage on the tree, by Martinić, 1992


Vrsta oštećenja - Kind of damage


%


Oguljena kora - Peelled bark


48


Zgnječena kora - Crushed bark


37


Lom i/ili izvala stabla - Overturned tree


13


Lom grana - Broken branches


2


Ukupno - Total


100



Privlačenje drva bilo je nešto češći uzrok oštećiva-
nja (53,2%) nego sječa i izrada drva (46,8%). Testiranjem
Z-testom utvrđeno je da takva razlika u pogledu
uzroka oštećenja nije statistički značajna. Velik broj
oštećenih stabala uzrokovan sječom i izradom (46,8%)
posljedica je velikoga broja zapelih stabala. 53,2% svih
oštećenja bilo je uzrokovano sredstvom privlačenja,
vučnom užadi ili vučenim teretom.


Tablica 2. Mjesta oštećenja na stablu, prema Martiniću 1992
Table 2. Position of damage on the tree, by Martinić, 1992


Mjesto oštećenja - Position of damage


%


Žilištc- Root collar


71


Deblo - Stem


20


Krošnja - Crown


5


Korijen-Root


4


Ukupno - Total


100



Isti autor zaključuje da pri zadanoj radnoj tehnologiji
veličina štete i struktura oštećenja ovise ponajprije
o tome da lije i koliko radnik osposobljen i motiviran
da pri radu što manje oštećuje stabla, pomladak i šumsko
tlo. Podsjeća se da sjekač kroz obuku svladava tehniku
usmjerenog obaranja kojom se smanjuje broj zapelih
i oštećenih stabala, dok traktorist može izborom
smjera privlačenja vitlom i pažljivom vožnjom pri vuči
drvnih sortimenata izbjeći brojna oštećenja.


Kod privlačenja adaptiranim velikoserijskim traktorom
IMT 558 u šumi bukve starosti 30-60 godina


Slika 2. Lakša degradacija tla na traktorskoj vlaki
Figure 2. Minor soil degradation on skidding roads


utvrđenje udio oštećenih stabala u iznosu 9,4% pri sor-
timentnoj metodi i 22,8 % pri debalnoj metodi (Juž-
nić 1984).


Pri sječi i privlačenju drva u proredama sastojina
utvrđeno je 7% oštećenih stabala pri privlačenju adaptiranim
velikoserijskim traktorom IMT 558; 6,9% adaptiranim
velikoserijskim traktorom IMT 535; 8,7-9,6%
s Timberjackom 205; 10,4% s Kockumom 821; 7%,
oštećenih stabala pri privlačenju konjskom spregom
(Krivec 1975). Isti je autor pri sječi, izradi i privlačenju
drva na Pohorju u bukovim sastojinama starosti
50-60 godina utvrdio 15% oštećenih stabala kod privlačenja
s konjskom spregom; 25,9% s adaptiranim traktorom
i 14,5% sa zglobnim traktorom.


Istraživanje šteta na pomlatku kod izvlačenja debala
zglobnim traktorom s hidrauličnim kliještima (engl.
clam bunk skidder) Osa 260 obavljeno je u nizinskim
šumama hrasta lužnjaka i poljskog jasena (Kulaš
1979). Nakon provedenih mjerenja na primjernim prugama
utvrđeno je kako uporaba ovoga stroja u dvije
inačice, po paralelnim vlakama i slobodnim kretanjem
sječinom, ne uzrokuje značajnije štete na pomlatku.


Za određivanje veličine šteta pri četiri metode gradnje
traktorskih vlaka Z d j e 1 ar ( 1990) je utvrdio postotak
oštećenih stabala za pojedine metode gradnje po
kategorijama terena i zonama udaljenosti od vlake
(dvije zone uz padinu i 6 zona niz padinu). Širina pojedine
zone bila je 5 m, a zone su se pružale lijevo i desno
paralelno s osi vlake. Obujam oštećivanja u pojedinoj
zoni izračunat je kao omjer broja oštećenih stabala i
ukupnog broja stabala. Pri tomu su zbrojena sva oštećena
stabla u istoj zoni, bez obzira na težinu i oblik oštećenja.
Pokazalo se da se tijekom gradnje traktorskih
vlaka oštećuje, ovisno o primijenjenoj tehnologiji od
2% do 27% stabala (tablica 3). Kao pokazatelj obujma
oštećenja izračunat je broj oštećenih stabala na 100 m
vlake. Broj oštećenih stabala ovisio je o metodi gradnje
i o broju stabala po 1 ha.


6




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 9     <-- 9 -->        PDF

I. Maninić: KOLIKO SMO BLIZU KKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU´.´ Šumarski list br. I 2, CXXIV (2000)3-1 3


Prema istraživanjima Rebule (1991) u Sloveniji je se oko 2%. Na 1/3 oštećenih stabala su velike štete,


se zbog izgradnje traktorskih vlaka i privlačenja drva koje umanjuju uporabnu vrijednost takvih stabala,


oštećuje oko 15% stabala. Pritom se trajno gubi 2% do Stabla s velikim oštećenjima imaju manji debljinski


8% proizvodne površine, a vrijednost sastojine smanju- prirast.


Tablica 3. Obujam oštećivanja stabala pri najvažnijim šumskim radovima,
prema Martiniću 1993


Table 3. Volume of damage at most frequent forest operations,
by Martinić 1993


Vrsta šumskoga rada
Forest operations


Udio oštećenih stabala*
Portion of damaged trees, %


Sječa i izrada drva- Felling


3-5


Privlačenje drva traktorima - Skidding


5-15


Izgradnja traktorskih vlaka
Construction of tractor´s trails


3-27



* uključena varijabilnost radnih metoda i tehnika
include variations of work methods and techniques


3. EKOLOŠKA SASTAVNICA SUSTAVA VOZILO - TLO
Ecological frame of vehicle-soil system


Odnos stroja i stabla uz koje se kreće važan je radi
utvrđivanja povezanosti geometrije vozila, projektiranih
putova/vlaka, šteta na podzemnim dijelovima stabla,
prepoznatljivih šteta na tlu i vegetaciji. Pri tomu su
najčešće štete: gaženje tla, sabijanje tla, premještanje
površinskog sloja šumskoga tla, površinska erozija tla,
ispiranje hraniva u tlu, utjecaj na mikroorganizme u tlu,
promjene mikroreljefa, kemije i fizike tla, zagađivanje
tla, promjena ekosustava i dr.


Nekoliko je često ponavljanih činjenica koje se ističu
u vezi ekoloških učinaka pri mehaniziranju šumskih
radova:


strojevi sami po sebi ne oštećuju tlo; štete nastupaju
u određenoj tehnologiji i uvjetima rada,


mehaniziranje šumskih radova ne može se zaustaviti
niti pokrenuti u suprotnom smjeru, štete se pribrajaju;
ukoliko se ne mogu izbjeći, treba ograničiti površinu
na kojoj se koncentriraju,


zasada nema normiranih parametara za određenje
oštećenja tla, pa je otežano uspoređivanje znanstvenih
informacija,


čimbenici staništa (nosivost tla, sabijenost...) i radni
čimbenici (intenzitet prometa, dodirni tlakovi...) u
najvećoj mjeri određuju potencijalni gubitak prirasta
šumske vegetacije (stabala i pomlatka),


mehanička obrada tla može tek djelomično smanjiti
negativno djelovanje strojeva na tlo.
Kao posljedica kretanja vozila po šumskoj sastojini


razlikuju se dva osnovna pojma:
- gaženje tla, definirano kao površina po kojoj se kreće
vozilo u odnosu na ukupnu površinu sastojine i


Slika 3. Procjena sabijenosti šumskoga tla penetrometrom
Figure 3. Evaluation of soil compaction by means of penetrometer


7




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 10     <-- 10 -->        PDF

I. Martinić: KOLIKO SMO BLIZU EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MLHAN1ZAC1JH U ŠUMARSTVU? Šumarski list br. I 2,CXXIV(200H),3-13


sabijanje tla, određeno kao njegova obujamna deformacija
(Gam eda i dr. 1987, H or vat 1994).
Osim uobičajenog sabijanja tla prolaskom vozila
šumskim tlom nastaju i druga djelovanja: premještanje
tla, utjecaj na eroziju, gubitak naslaga te oštećenje stabala
i pomlatka.


Poznata su neka djelovanja deformacija tla na vegetaciju
i vodni režim:


posljedica sabijanja tla je smanjenje prirasta šumske
biomase, ali i kvalitete drva,


rast drveća na tlu obnovljene vlake doseže 80% rasta
na nedirnutom staništu,


klizanje kotača važan je čimbenik u povećanju negativnog
djelovanja vozila na tlo.


Dok se na gaženja tla, osim nekim značajkama vozila,
najviše može utjecati pripremom rada i drugim
organizacijskim mjerama, na sabijanje tla odlučujući
utjecaj imaju upravo značajke vozila i stanje tla.


Svi su istraživači ove problematike suglasni o postojanju
izražene ovisnosti između veličine štete od sabijanja
tla i težine (mase) vozila. No, i mnogi drugi čimbenici
djeluju na veličinu štete, bilo u pozitivnom ili negativnom
smislu, uključujući čimbenike staništa poput
savitljivosti i čvrstoće tla pri određenim vremenskim
uvjetima, proizvodnih čimbenika kao što su intenzitet
prometa, tlaka uporabljene opreme na podlogu, oblik
strojeva i radne metode. Provedena su mnoga vrijedna
istraživanja s mnogih stajališta u raznim zemljama, od
strane pedologa, šumara ili stručnjaka drugih struka.


Osnovna su pitanja koja se proučavaju u svrhu istraživanja
vozila na tlo (Fro eh 1 ich 1989):


1 ) kod koje razine oštećenja dolazi do smanjenja prirasta
drveća,


2) koje se promjene događaju u tlu određene mokrine
pri prolasku nekog vozila,


3) koje mogućnosti postoje za povećanje proizvodnosti
oštećenoga tla,


4) koje su značajke vozila najvažnije za oštećivanje tla
te kako konstruirati šumsko vozilo da bi se smanjilo
to oštećivanje,


5) kolike su gospodarske posljedice oštećivanja.


Postoje pokušaji kvantificiranja graničnog oštećivanja
tla. Pri tomu se graničnim sabijanjem tla smatra
ono gdje je ukupni prostor pora smanjen zalO %. U istome
radu Froehlich (1989) zaključuje da povećanje
gustoće tla njegovim sabijanjem, dakle obujamna
deformacije tla, značajno utječe na rast biljaka.


Hunter ( 1991 ) iznosi da sabijanje tla ne smanjuje
prirast biljaka samo po sebi, već da zbog pogoršanoga
zračno-vodnog režima dolazi do smanjenja hranidbe
biljaka, a time i slabijeg prirasta.


Smith i dr. ( 1989) istraživali su posljedice primjene
strojeva na šumskim radovima u brdsko-planinskom


području. Procijenili su smanjenje prirasta po 1 ha na
10% bez udjela traktorskih izvoznih putova, ali pribro-
jivši štete zbog pripreme staništa i mehanizirane sadnje.
Isti autori iznose da je kod privlačenja na sloju
dubokoga snijega, oštećivanje tla bilo značajno manje.


Hildebrand (1989) je mjereći veličinu pora u tlu
nakon prolaska vozila kod privlačenja ustanovio daje
sabijanje tla veće ako je tlo bilo vlažnije te ako je vozilo
imalo uže gume i privlačilo veći teret. Isti autor naglašava
da bi povremeno smrzavanje tla bilo jedino djelotvorno
u procesu vraćanja tla u ranije stanje, ali u umjerenoj
zoni ovaj proces ne zahvaća tlo dovoljno duboko.
Bujanje i smanjenje obujma tla zbog promjena njegove
mokrine vrlo je ograničeno u tlima lagane i srednje grade,
uzrokujući da obnova konačno ovisi o biološkim
procesima u tlu. Polazeći od postavke da tip pneumatika
(gume) i njegov tlak neznatno utječu na sabijanje vlažnih
tala, inzistira se na smanjenju oštećenja ponajprije
kretanjem vozila po putovima i privlačnim vlakama.


Kairiukstis iSakunas (1989) su zamijetili veće
oštećivanje glinovitih vrsta tala na radu sa specijal-


Slika 4. Nepovratna degradacije tla na traktorskoj vlaci
Figure 4. Irreversible destruction of soil on skidding roads


8




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 11     <-- 11 -->        PDF

1. Marlinić: KOLIKO SMO BIJZU EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU´.´ Šumarski list br. I 2, CXXIV (2000)3-13


nim gusjeničnim šumarskim vozilima. Najveće se ošte-
ćivanje događa kod prvog prolaza vozila. Nakon višekratnog
prolaska traktora utvrđeno je bitno proširenje
traktorske vlake, tako da su na kraju vozila pregazila
gotovo 50% sastojinske površine.


Abels (1989) smatra da se u pristupu konstruiranju
novih specijalnih šumarskih vozila treba okrenuti
potpuno novim idejama, bez oslanjanja na izvornik -
poljoprivredni traktor.


Koolen (1989) predlaže uvođenje središnjeg sustava
punjenja guma kao jednu od mogućnosti za smanjenje
dodirnoga tlaka. Nadalje zamjećuje da su traktorski
putovi izgrađeni na suhome tlu znatno otporniji
na sabijanje od onih gdje vozilo prvotno prolazi u uvjetima
povećane mokrine.


Warkotc h i dr. ( 1994) zapažaju da oblik korijeno-
va sustava može značajno djelovati na utjecaj sabijanja
na prirast biljke.


Shishiuchi iSatomura (1994) zamjećuju daje
oporavak tla na "prirodnoj" vlaci brži nego na onoj gdje
su obavljeni zemljani radovi odnošenjem 0,3 do 2,0 m
površinskog sloja. U prvom slučaju je nakon 11-13 godina
utvrđen prirast biljaka 20% manji od kontrolnoga,
a u drugom slučaju 40% manji.


H o r v a t (1994) zaključuje da u granično nepovoljnim
uvjetima tla treba zaustaviti prometanje vozilima
ako im značajke ne odgovaraju trenutnim okolnostima.
Prema istom autoru granični kriterij kretanja vozila po
šumskome tlu sadržava veličinu sabijanja tla i nastanka
kolotraga, kao i uvjet granične energijske potrošnje.


Određivanje samoga oštećenja šumskog tla dosada
je u svijetu rijetko obavljano, jer je takva mjerenja teš-


Nakon što se spoznalo da je neprikladna primjena
strojeva u šumarstvu, više negoli samo mehaniziranje
šumskih radova po sebi, glavni uzrok oštećivanja šumskog
staništa, u zemljama razvijenog šumarstva provode
se mjere njegova smanjivanja.


Poznate su brojne mjere sprječavanja i smanjenja
obujma oštećivanja sastojine uzrokovanih strojevima,
npr. unapređivanjem njihove konstrukcije, promjenom
tehnologije i metoda rada i si. Postoje i načini vraćanja
proizvodnosti tla nakon njihova oštećenja. Opseg je ostvarivih
mjera ograničen s ekonomskom i tehničkom
stvarnošću šumskih radova.


Medu ostalima mogućnostima su i ograničenje mehaniziranih
operacija na jasno određene smjerove (tzv.
privlačne vlake), provođenje uputa u pogledu značajki
upotrebljene opreme, odlaganje radova za vrijeme nepovoljnih
vremenskih uvjeta i slično. Nadalje, smanjenje
rizika oštećenja moguće je postići prikladnom izo-


ko provesti i jer daju nesuglasne rezultate. Budući da ne
postoje uobičajeni vodiči i kriteriji za takve studije, rezultatima
istraživanja nedostaje usporedivost te je teško
izvesti punu korist iz razmjene informacija. Znanje o
tome koje sile strojeva može podnijeti šumski ekosustav
još je vrlo ograničeno. Nedostatak bitnih činjenica
na ovome području zahtijeva daljnja istraživanja.


Sever iHorvat (1981) drže daje, s obzirom na
vrlo složenu strukturu tla te na raznovrsna fizičko-me-
hanička svojstva, postavljanje teorijskog modela ponašanja
tla u dodiru s voznim sustavom vozila gotovo nemoguće.


Raspravljajući o oporavku oštećenoga šumskoga tla
H o r v a t (1995) navodi kako svaki ekosustav pa tako i
šumsko tlo ima sposobnost ustaljenja i prilagodljivosti.
Ako u njemu postoje ´sile za samooporavak´, tada će
doći do prirodnoga oporavka tla, a ljudsko je uplitanjc
nepotrebno. Pod tim ´silama´ smatraju se fizikalni procesi
u tlu izazvani vlaženjem i sušenjem, bujanjem i sti-
šnjavanjem, smrzavanjem i odmrzavanjem, isto kao i
djelovanje bioloških čimbenika - faunom šumskog tla,
djelovanjem sadnica i korijenja.


Höfle (1994) i cijeli niz drugih autora smatraju da
je prirodni oporavak sabijenog tla predugi proces te da
zbog toga treba obaviti mehaničku obnovu oštećenoga
tla.


Uz nepobitno djelovanje vozila tijekom privlačenja
na sabijanje tla, pa i na prirast biljaka treba iznijeti mi-
šljenje VV ä s t e r 1 u n d a (1989) da se dobrom organizacijom,
izborom odgovarajućeg stroja te dobrom obukom
rukovatelja, oštećenja mogu svesti na približno
5% u odnosu na ustanovljenih 10 do 15%.


brazbom i obukom na svim razinama, kao rukovoditelja
radova, tako i rukovatelja strojevima.


Vrlo se učinkovitom mjerom pokazalo kartiranje
šumskih sastojina s obzirom na pogodnost staništa za
primjenu pojedinog tipa mehanizacije koje je provedeno
u većini zemalja razvijenog šumarstva (skandinavske
zemlje, Češka, Njemačka).


Neke od preporuka ECE/FAO/ILO/ grupe koja se
bavi utjecajem mehaniziranja šumskih radova na tlo,
odnose se na sljedeće mjere za izbjegavanje ili smanjenje
oštećenja:


pravilan izbor strojeva za privlačenje drva. Pri tomu
su najznačajniji dimenzije, masa i snaga stroja, te
način korištenja stroja pri radu,


gdje god je to moguće, izbjegavati kretanje strojeva
unutar sastojine te planski graditi infrastrukturu za
privlačenje drva,


4. STRATEGIJA SPRJEČAVANJA I SMANJENJA OŠTEĆIVANJA
Strategy for avoiding and decreasing damage


9




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 12     <-- 12 -->        PDF

I. Martinić: KOLIKO SMO BLIZU EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU? Šumarski list br. 1 2, CXXIV (2000),3-13


Slika 5. Mnoge značajke suvremene mehanizacije usmjerene su
na smanjenje negativnih utjecaja


Figure 5. Many characteristics of contemporary machinery are designed
in such a fashion that decreases commonly harmful
impacts


dodatno se mora poboljšati rad s postojećom i dosad
razvijenom opremom,


ulaganje u obrazovanje i obuka svih sudionika u šumarskoj
proizvodnji: planera, voditelja radova, rukovatelja
strojeva dalekosežno je najučinkovitija
mjera za smanjenje oštećivanja,


manji kotači bili bi preporučljiviji za šumarske ski-
dere da ne postoji problem prepreka. Vozila s
takvim kotačima moraju obilaziti prepreke poput
stijena, panjeva i si., a ne prelaziti ih,


usporedbom različitih pogonskih sustava prednost
se daje izravnoj mehaničkoj transmisiji za pogon
vozila i hidrostatičnom pogonu agregata.


Nadalje se u uputama ECE/FAO/ILO/ grupe pre-
poruča istraživačkim institutima i istraživačima da
veću pozornost posvete razmjeni znanja i usmjeravanju
spoznaja i rezultata posebno prema šumarskoj praksi.
Povezano s tim istraživačke teme obuhvatile bi:


mjere popravljanja oštećenoga tla,


metode izbora odgovarajućih strojeva i tehnike, s
kojim će se njihov negativni utjecaj na šumsko tlo
držati na minimumu,


unapređenje uputa i kriterija za razvoj novih strojeva
s manje štetnim djelovanjem na okoliš,


Šuma je kao složeni ekološki sustav izložena ozbiljnoj
dugotrajnoj degradaciji zbog uporabe strojeva i
opreme kojima se u redovitom gospodarenju šumama
mehaniziraju raznovrsni radovi. Najkritičnijim se drže
ona oštećenja mehanizacije, koja najviše utječu na razvoj
i trajnost ekoloških funkcija šuma.


razvoj tehnologije privlačenja drva prihvatljivih sa


stanovišta okoliša.


Kao izraz potrebe za sustavnim prikupljanjem i razmjenom
informacija i iskustava na nacionalnoj i međunarodnoj
razini, značajnom među znanstvenicima,
proizvođačima opreme i praktičarima, ista je grupa
uzela u zadaću osnivanje interdisciplinarnoga tima specijalista
sa zadatkom da: (1) izradi pregled literature o
štetama od strojeva na šumsko tlo, te prikupi pojedinačne
rezultate, (2) utvrdi metode popravljanja tla poslije
oštećenja radom strojeva, trajno prikuplja različite informacije
o opremi i metodama za određenje sabijanja
tla i dinamičkih opterećenja strojeva na tlo.


Od nadležnih državnih institucija očekuje se potpora
u ostvarenju sljedećih mjera:


razvoj visoko kvalitetne opreme s manjim negativnim
utjecajem na šumske ekosustave, posebno na tlo,


poticanje istraživanja te uvođenja u praksu strojeva
i tehnologija podobnih kako s ekološkog i biološkog,
tako i ekonomskog i tehničkog gledišta,


međudisciplinarni pristup istraživanjima i rješavanju
problema,


obrazovanje i obuka na svim razinama usmjerene
smanjenju oštećenja tla,


ekonomski i socijalno prihvatljiv način stvaranja
veće odgovornosti za vrijednosti okoliša,


razvoj zemljopisno-informacijskog sustava (GIS -
Geographic Information System) kao pomoć planiranju
u upravljanju šumom, uključujući i šumske radove.


Bitna se uloga u istraživanjima i međunarodnoj razmjeni
rezultata pri rješavanju problema oštećenja tla
strojevima određuje IUFRO-u, međunarodnom savezu
šumarskih istraživačkih organizacija.


Da bi se prijedlozi mjera ostvarili, neophodna su
međustrukovna istraživanja te povezivanja bioloških i
tehničkih znanosti, dugoročno planiranje s predviđanjem
prilagodbe promjenama tehnike i tehnologije,
kao i biološkim spoznajama, stečena iskustva ugrađivati
u buduću praksu, stalnim nadzorom dopunjavati
postojeće stanje novim spoznajama, razvijati svijest o
opravdanosti poduzetih mjera pri provedbi strategije.


Obujam oštećenja u uskoj je vezi s izborom strojeva
i opreme, stupnjem organizacije rada, pogodnošću radnih
metoda, kakvoćom radne tehnike izvoditelja šumskih
radova te naglašeno terenskim uvjetima. Kod privlačenja
drva obujam oštećivanja raste s većom snagom
strojeva, većom mehaniziranošću rada i većim du-


5. ZAKLJUČCI - Conclusion


10




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 13     <-- 13 -->        PDF

I. Martinić: KOLIKO SMO BLIZU EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU´.´


Šumarski list br. I 2, CXXIV (2000)3-13


ljinama privlačenih sortimenata. Manja i slabija sredstva
privlačenja uzrokuju manje oštećivanje sastojine.


Dosadašnja istraživanja obujma oštećivanja i ekoloških
učinaka pri uporabi šumske mehanizacije obuhvatila
su sječu, izradu i privlačenje drva te gradnju
šumskih cesta i traktorskih vlaka primjenom više radnih
tehnologija i metoda i u različitim terenskim uvjetima.
Uz mnoge pojedinačne rezultate u tim se istraživanjima
ističe:


mehaniziranje je radova pri šumskim radovima neizbježno
i nije suprotstavljeno načelima održivoga
razvoja šumskih resursa,


strojevi sami po sebi ne oštećuju tlo; štete nastupaju
u određenoj tehnologiji i uvjetima rada,


ukoliko se štete ne mogu izbjeći, treba ih raznovrsnim
mjerama svesti u prihvatljive okvire


vrlo se učinkovitom mjerom pokazalo kartiranje
šumskih sastojina s obzirom na pogodnost staništa
za primjenu pojedinog tipa mehanizacije,


u nedostatku normiranih pokazatelja oštećivanja i
transparentnih mjerila ekoloških učinaka, uspoređivanje
je znanstvenih informacija otežano,
Najvažnije mjere za sprječavanje i smanjenje obujma
oštećivanja uzrokovanih strojevima odnose se na:


unapređivanje konstrukcije strojeva,


pravilan odabir strojeva u pogledu vrste, dimenzija,
mase i snage, te način korištenja pri radu,


poboljšanje radnih tehnologija i metoda rada,


Ab eels, P. F. J., 1989: Forest machine design and soil
damage reduction. Proceedings of the ECE/-
FAO/1LO/1UFRO seminar on the Impact of mechanization
of forest operations to the soil, 195-
224, Louvain-la-Neuve 1989.


Froehlich, H. A., 1989: Soil damage, tree growth,
and mechanization of forest operations. Proceedings
of the ECE/FAO/ILO/IUFRO seminar on
the Impact of mechanization of forest operations
to the soil, 77-86, Louvain-la-Neuve 1989.


Gameda, S., Raghavan, G. S. V., McKeys, E.,
1987: Stress-density relationships under various
compactive loads. Proceedings of 9th ISTVS International
conference, Vol. 1, 119-126, Barcelona
1987.


Hildebrand, E. E., 1989: The influence of soil compaction
on soil functions in forest sites. Proceedings
of the ECE/FAO/ILO/IUFRO seminar on
the Impact of mechanization of forest operations
to the soil, 149-164, Louvain-la-Neuve 1989.


planska gradnja infrastrukture za privlačenje drva,


ograničenje mehaniziranih operacija na određene
smjerove


izbjegavanje kretanja strojeva unutar sastojine, posebno
na nenosivim tlima,


odlaganje radova za vrijeme nepovoljnih vremenskih
uvjeta


podizanje kakvoće rada s postojećim strojevima i
opremom,


dodatna izobrazba i obuka na svim razinama,


uključivanje strategije smanjivanja oštećivanja u ciljeve
upravljanja poduzećem.


Šumarski stručnjaci upućuju se na trajno obnavljanje
tla nakon nastanka šteta te jasnim zahtjevima tehno-
loga olakšati gradnju odgovarajuće mehanizacije.


Istraživačke se institute upućuje da veću pozornost
istraživanju: (1) mjera popravljanja oštećenoga tla, (2)
kriterijima izbora okolišu ´neškodljivih´ strojeva i tehnike,
razvoju tehnologije privlačenja drva prihvatljive
sa stanovišta okoliša.


Državna se potpora očekuje kroz poticanje: ( I ) me-
dudisciplinarnog pristupa istraživanjima i rješavanju
problema, (2) obrazovanja i obuke usmjerene smanjenju
oštećenja tla na svim razinama, (3) veće odgovornosti
za vrijednosti okoliša, (4) razvoja zemljopisnog
informacijskog sustava (GIS - Geographic Information
System) kao pomoć planiranju u upravljanju šumom,
uključujući i šumske radove.


Höfle, H. FL, 1994: Restoration of disturbed soil. Interactive
seminar and workshop "Soil, tree, machines
interaction", 1-21, Feldafing 1994.


Horvat, D., 1994: Penetrometar- mjerilo za procjenu
sabijenosti šumskoga tla. Meh. šumar. 19(1994)
3, 161-171.


Horvat, D., 1995: Prirodni oporavak šumskoga tla 10
godina nakon izvoženja drva forvarderom. Meh.
šumar. 20 (1995) 3, 129-135.


Hunter, A. G., 1991: Soil-vehicle interaction ICI.
Journal of Terramechanics, 28, (1991) 4, 297-
308.


Južnić, B., 1984: Poškodbe pri sečnji in spravilu lesa
v bukovih drogovnjakih. Biotehniška fakulteta,
VFOZD Gozdarstvo, str. 75, Ljubljana 1984.


Kairiukstis, L., Sakunas, Z., 1989: Impact on
soil of machinery used for cutting and reforestation.
Proceedings of the ECE/FAO/ILO/IUFRO
seminar on the Impact of mechanization of forest


LITERATURA Literature


II




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 14     <-- 14 -->        PDF

1. Martinić: KOLIKO SMO BLIZU LKOLOSKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MHHANI/ACTJL U ŠUMARSTVU?


Šumarski list br. I 2, CXXIV (2()()0),3-13


operations to the soil, 133-147, Louvain-la-Neu-
ve1989.


K o o 1 e n, A. J., 1989: Strategies to avoid or to reduce
detrimental impacts: working techniques for
avoiding damage. Proceedings of the ECE/-
FAO/ILO/IUFRO seminar on the Impact of
mechanization of forest operations to the soil,
235-248, Louvain-la-Neuve 1989.


K r i v e c, A., 1975. Racionalizacija delovnih procesov
v sečnji in izdelavi ter spravljenju lesa odvisnosti
od delovnih pogojev in poškodb. Institut za goz-
dno in lesno gospodarstvo pri Biotehniški fakulteti,
str. 58, Ljubljana 1975.


Kulaš,.!., 1979: Štete na pomlatku kod izvlačenja de-
bala clam bunk skidderom Ösa 260. Meh. šumar.
3(1979)219-222.


K u 1 u š i ć, B., 1990: Karakteristike šumskih terena kao
indikatori izbora tehnologije privlačenja drveta.
Meh. šumar. 15(1990)3-4,63-68.


Martinić, I., 1991: Oštećenje sastojine pri obaranju
stabala, izradi i privlačenju drva. Sum. list CXV,
(1991) 1-2,33-47.


Martinić, I., 1992: Interakcije metoda rada, radnih
uvjeta i proizvodnosti rada pri sječi i izradi drva
u proredama sastojina. Glas. šum. pokuse, 28
(1992), 133-178.


Martinić, I. 1993: Neke činjenice u svezi sa šumskim
radovima. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje
4 (1993), 321-330.


M a t i ć, S., 1983 : Šuma i mehanizacija. Zbornik savjetovanja
"Šumarska mehanizacija u teoriji i praksi"
Opatija 1983, str. 37-46.


Rebula, E., 1991: Posljedice gradnje vlaka u šumi.
Meh. šumar. 16(1991)3, 161-171.


Rebula, E., 1999: Kašnjenje kod uvođenja visoke
tehnologije pri dobivanju sortimenata u Sloveniji
- uzroci kašnjenja te izgledi njihovoga otklanjanja
/ Delays in introducing high technology
into producing assortments in Slovenia - Reasons
for delay and chances for their removal.
Zbornik sažetaka IUFRO konferencije "Iskrsli
problemi iskorištavanja šuma i promjena tehno


logija na kraju stoljeća" / Emerging Harvesting
Issues and Technology Transition at the End of
the Century, Opatija.


Sever, S., Horvat, D., 1981: Utjecaj nekih karakteristika
tla na prohodnost vozila te prijedlog za
njihovo proučavanje kod izrade klasifikacije
šumskih terena. Meh. šumar. 6 (9-10): 287-299.


Sever, S., Goglia, V., Pičman, V., Horvat, D.,
R i s o v i ć, S., 1989: Osovinska opterećenja i dodirni
tlakovi vozila na privlačenju i prijevozu drva
iz proreda. Meh. šumar. 14 (5): 217-226.


Sishiuchi, M., Satomura, Y., 1994: Influence of
tractor logging on soil surface condition and the
growth of planted seedlings. Interactive seminar
and workshop "Soil, tree, machines interaction",
1-6, Feldafing 1994.


Smith, R. B., Krag, R. K., Senyk, J. P., 1989: Soil
disturbance and impacts on tree growth resulting
from forestry operations in mountain terrain.
Proceedings of the ECE/FAO/ILO/IUFRO seminar
on the Impact of mechanization of forest operations
to the soil, 113-132, Louvain-la-Neuve
1989.


Tomanić, S., Vondra, V., Martinić, I., 1989:
Oštećivanje sastojina pri šumskim radovima.
Meh. šumar. 14(1989) 3-4, 65-72.


Warkotch,P. W., Huysten,L. Van, Olsen, G. J.,
1994: Soil compaction damage, root growth,
yield losses in eucalyptus grandis plantations in
Zululand, South Africa. Interactive seminar and
workshop "Soil, tree, machines interaction", 1-
22, Feldafing 1994.


Wästerlund,L, 1989: Effect of damage on the newly
thinned stand due mechanized forest operations.
Proceedings of the ECE/FAO/ILO/IUFRO
seminar on the Impact of mechanization of forest
operations to the soil 1989, 165-177, Louvain-la-
Neuve 1989.


Zdjelar, M., 1990: Utjecaj metoda gradnje traktorskih
vlaka na proizvodnost i ekonomičnost rada,
oštećivanje stabala i naprezanje radnika. Meh.
šumar. 15(1990) 1-2,3-26.


SUMMARY: Forest ecosystems are exposed to longterm degradation due
to forest machinery used in various operations in forest management.
Meritory subjects agree on the fact that performing forest operations without
inflicting damage to environment is not conductible, being so even when all
imaginabile safety precautions are applied. On account of constant pressure
on soil structure and principally because of machinery movement in forest
stands, predominant damage is done by vehicles. This impact is mainly re-


12




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 15     <-- 15 -->        PDF

I. Martirije: KOLIKO SMO BLIZU EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU? Šumarski liši br. I 2, CXXIV (2000)3-13


stricted to soil, and only randomly related to vegetation. In paper are discussed
adverse environmental impacts of damaged forest stands on vegetation
and water balance, the consequence ofthat damage being the decrease of forest
biomass production as well as quality ofthat biomass (i.e. wood). Paper
particularly deals with methods of establishing the extent of various deteriorating
impacts and (also with) ways of damage degree expression. In that
light, some results of research on most important forest operations (felling,
bucking, skidding, forest roads construction) are quoted. Precaution measures
and measures for reducing the degree of damage to forest stands encompass
technical-technological, work-organizational and economic factors. Respectable
attention is given over to /dedicated to measures for avoiding or decreasing
damage recommended by ECE/FAO/1LO group that deals with impact
of forest mechanization on soil structure. Paper confers on topics that
should be subjected to fürther examination. However, solutions that relate to
measures for retrieving devastated soil, criteria of adequate machinery choice
and technique as well as development of skidding technology that are environmentally
acceptable are eagerly expected. Particularly accentuated are these
tasks dealing with /concerning consent of all interested parties (state, forest
owners, forest workers, equipment manufacturers and others) in order to reduce
damaging and harmful ecological impacts to environmentally acceptable
level and thus provide for / ensure long-term economic and ecologically
favourable results of forest ecosystem management.


Keywords : forestry, forest operations, machines, ecology, forest damage,
soil damage.


13