DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 48 <-- 48 --> PDF |
J.Zelić: TISA (Taxus baccata 1-.), RIJETKA VRSTA PRVRĆA POŽCŠKOOA GORJA Šumarski lislbr. 1-2, CXX1V(2000), 41-49 platanus, Acer platanoides, Fraxinus excelsior Ulmus glabra, u sloju grmlja; Fagus sylvatica, Acer pseudo- platanus Sambucus racemosa, Daphne mesereum, Ulmus glabra, Fraxinus excelsior, Acer platanoides, u sloju prizemnog bilja; Athiryum filix femina, Dryiopte- ris filix mas, Galium odoratum Senecio nemorensis Acer pseudoplatanus, Mycelis muralis, Lamiastratum galeobdolon, Cardamine bulbifera Polysticum aculea- tum, Pulmonaria officinalis, Salvia glutinosa, Carex sylvatica, Euphorbia amygdaloides, Viola reichenba- chiana, Paris quadrifolia, Sclophularia nodosa, Poly- gonatum multiflorum, Sanicula europea, Actaea spica- ta, Asarum euopeum, Glechoma hirsuta, Campanula trachelium, Geranium robertianum, Epilobium monta- num, Acer platanoides, Brachipodium sylvaticum, Sambucus racemosa, Fraxinus excelsior, Melica uni- flora, Milium effusum, Fagus sylvatica, Alliaria petio- lata, Stachys sylvatica. Vrste iz razreda Querco - Fagetea, a koje se nalaze u ovoj šumskoj zajednici jesu: u sloju drveća Carpinus betulus, u podstojnoj etaži; Corylus avellana, Carpinus betulus, Prunus avium, a u etaži prizemnog rašća; Anemone nemorosa, Hedera helix, Circea lutetiana, Melit- tis melissophyllum, Carpinus betulus. Ostale vrste koje su zastupljene u šumskoj zajednici Abieti - Fagetum pannonicum, u sloju drveća su: Abies alba. Quervus petrea, Betula pendula, Poulus tremula. U podstojnoj etaži nalaze se wrste:Abies alba, Fragaria vesca, oxalis acetosella, Gentiana asclepiadea, Festu- ca gigantea, Rubus sp., Pteridium aquilinum, Solidago virgaaurea, Urtica dioica, Ajuga repens, Rubus idaeus, Calamagrostis arundincea, Polytrichum commune, Di- cranum scoparium. Kako se iz nabrojenoga vidi, u opisu šumske zajednice bukve i jele na Papuku nije spomenuta tisa. Zbog male zatupljenosti u flori Papuka nepotrebno je definirati neku subasocijaciju bukve i jele s tisom, već je valja istaknuti samo kao raritet. TISA KAO PARKOVNA VRSTA - Yew, as a gardens plant Zbog dekorativnosti, lakog razmnožavanja i velikog broja varijeteta, tisa se rado koristi kao dendrološka vrsta u parkovnim nasadima. U mnogim parkovima iz doba baroka i romantizma osamnaestog i devetnaestog stoljeća, na plemićkim imanjima, uz dvorce i kurije , tisa je bila nezaobilazna parkovna drvenasta vrsta. Zbog otpornosti na gradska zagađenja i smog, uzgaja se u gradskim uvjetima. Kao posebne lijepe primjerke izdvojit ćemo stara i impozantna stabla tise u parku baruna Trenka u Trenkovu, parku veleposjednika Turko- vića u Kutjevu12, parku grofa Pejačevića u Našicama i parku lječilišta Lipik. Sve su to stari parkovi čija povijest seže preko dvjesto godina. Tisa se nalazi u parkovima, perivojima, uz kurije i dvorce Hrvatskog zagorja, pokupskog i samoborskog kraja, čini se daje bila omiljena šumska i parkovna vrsta obitelji Draskovic, te se obilato uzgaja u parku Trakošćan, osobito na stjenovitom terenu oko velebnog dvorca Trakošćan. Tisa lako podnosi orezivanje te se može uzgajati u živim ogradama ili koristiti u parkovnom arhitektonskom oblikovanju zanimljivih figura. Tisa je sastavni dio talijanskih renesansnih vrtova i nalazi se na popisu dendroflore parkovnih vrsta u petnaestom i šesnaestom stoljeću13. Mnoge hortikulturne forme, tise pod stručnim nazivom kultivari, nalaze se u našim parkovima. Razlikuju se po obliku habitusa, koji je najčešće stupolik, čunjast i intermedijaran, po boji iglica, po inserciji i položaju grana i postranih izbojaka, po patuljastom i horizontalnom, puzavom obliku14. U mnogim svjetskim priručnicima i knjigama koje obrađuju biljke perivoja, vrtova i parkova nalazimo informacije o sve većem broju kulti- vara raznog hortikulturnog bilja, posebice onog koje je sklono hibridizaciji i lako se reproducira generativnim ili vegetativnim putem15 U šumskom rasadniku "Hajderovac", Šumarije Ku- tjevo uzgaja se neoliko kultivara tise, kao što su stupoli- ka zelena tisa (Taxus baccata Fastigiata´), stupolika žuta ili žutošarena tisa, (Taxus baccata Fastigiata Au- rea´), patuljasta široka zelena tisa (Taxus baccata ´Re- pandens´) i japanska tisa (Taxus baccata var. cuspida- ta). Isti kultivari mogu se naći u parkovima Požeštine i na parkiranim privatnim okućnicama. 12 U monografiji Požega 1227-1977, Slavonska Požega, 1977, prof. dr. Đuro Rauš u "Popisu dendroflore parkova i drvoreda Požeške kotline", tisu (Taxus baccata L.) nalazi u parkovima Požege, Trenkova, Velike i Kutjeva. " Mladen Obad Stitaroci, Hrvatska parkovna baština, zaštita i obnova, Školska knjiga, Zagreb, 1992. U djelu gdje se nabrajaju biljne vrste u talijanskim vrtovima od Rimljana do 19. stoljeća, pojavu tise (Tows´ baccata L.) bilježi u XV. i XVI. stoljeću. U XIX. stoljeću zabilježeno je da se europska i kanadska tisa nalaze u parku Maksimir i perivoju Gučetića u Trstenom kod Dubrovnika. 14 Detaljan opis kultivara nalazi se u knjizi, četinjače, vidi pod 5 15 Jedna od takvih knjiga- priručnika je: Kenneth A Beckett, The Cocise Encyclopedia of Garden plants, Grober International, Inc., London 1984. U knjizi se nalazi više od 2000 fotografija u boji i opis oko 7000 hortikultrnih biljaka. Medu ostalim, spominju se i neki kultivari tise koji nisu obrađeni u domaćoj literaturi. 46 |