DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 38 <-- 38 --> PDF |
R.Sabadi: PROFIL ŠVICARSKOG ŠUMARSTVA I DRVNE PRIVREDE 199.1 GODINE Šumarski list br. I 2. CXXIV (2000), 33-40 257.133 posjednika, s prosječnom veličinom šumopo- sjeda 1,27 ha šuma/šumoposjed. Odnos javnih šuma prema privatnima danas iznosi 73% : 27% ukupnih šumskih površina. U šumoposjedničkim odnosima desetljećima praktično nije dolazilo do promjena. U švicarskim šumama nalazi se 387 milijuna m3 drvnih zaliha ili prosječno 362 mVha. Godišnje te šume pri- rašćuju oko 10 milijuna m3, od koje mase su 7,5 milijuna m3 komercijalno primjenjiva pilanska i furnirska oblo- vina, industrijsko i ogrjevno drvo. Taj korisni potencijal unatoč prisilnih uporaba nikad nije bio iscrpljen. S porastom potrošnje drveta u posljednjih 20 godina povećavala se i uporaba, rastući jednakomjerno. Za intenzivniju uporabu odlučujuće je bilo povećanje sječi- vog etata poradi izjednačavanja starosne strukture i osiguranja potrajne, dugoročne opskrbe drvetom, otvaranjem šuma prometnicama i razvoj tehnike iskorištavanja šuma, povezanih sa smanjenjem troškova sječe, iz rade i privlačenja. Daljnji razlozi povećanog iskorištavanja su poboljšanja sastojinskih struktura uslijed melioracija i tvorba revirne podjele šuma, povećano korištenje masa oštećenih olujnim nepogodama i imisijskim štetama, ali isto tako i kroz povećanja subsidija iz državnog proračuna. Promatrano po vrstama drveta odnos između bjelo- gorice i crnogorice otprilike je 26% : 74% koji je zadržan kroz dugi niz godina. Glede šumskih sortimenata količina ogrjevnog drva iz šuma porasla je u razdoblju od 1975. do 1985. g., poslije čega je nepromijenjena. Količina industrijskog drveta se nakon rekordne količine 1990. jako smanjila. Cijelo povećanje otpada na trupce, jer su uslijed rentabiliteta sve veće količine tankog drveta ostavljane u šumi, dok se u drvoprerađivač- kim i drvoobrađivačkim postrojenjima rabe veće količine drvnih ostataka i starog papira u industriji proizvodnje celuloze i papira. 2.2. Kretanje prodaje drveta - The development of timber sales Prosječno prerađene količine trupaca u posljednjih deset godina porasle su u crnogorici za 13%, a u bjelo- gorici za 66%. Uslijed katastrofalnog nevremena uzrokovanog olujom Vivian, 1991. godine prerađeno je rekordnih 2,7 milijuna m3 trupaca. Poboljšani učinci pri piljenju smanjili su proizvodne troškove za 5-10%, a jednako tako doveli i do smanjenja broja zaposlenika. Švicarska industrija papira i kartona u posljednjih deset godina povećala je proizvodnju za 30%, što se tu mači stalnim rastom potrošnje papira po stanovniku. U sirovinama za proizvodnju papira znatno je porastao udio starog papira, čija je uporaba u tome razdoblju povećana na 60%. U industriji drvnih ploča, uslijed velike konkurencije europskih proizvođača i dodatnih lokacijskih problema, neka su poduzeća bila prisiljena obustaviti proizvodnju ili ju preseliti u inozemstvo. Slika 2. Kretanje potrošnje industrijskog drveta u proizvodnji papira i celuloze u Švicarskoj Photo 2 The development of consumption of industrieal timber in the pulp and paper industries in Switzerland 36 |