DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 36 <-- 36 --> PDF |
R.Sabadi: PROFIL ŠVICARSKOG ŠUMARSTVA I DRVNE PRIVREDE 1995. GODINE Šumarski list br. 1-2, CXXIV (2000), 33-40 1.0. UVOD Introduction Nakon povoljnog prijema mojeg prikaza švicarskog šumarstva i prerade drva u knjizi: "ŠVICARSKA- Prikaz šumarstva i prerade drva", Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb 1997. i pohvalnog prikaza te knjige u ŠL gospodina akademika, prof. dr. Dušana Klepca, te pohvalnih riječi mojih švicarskih kolega, direktor Konfederal- ne direkcije šuma poslao mije najnoviju knjigu koja prikazuje analitički pomno razrađenu sliku švicarskog šumarstva i prerade drva, koja zbog aktualnosti zaslužuje da s njom bude upoznata hrvatska šumarnička javnost. U našem šumarničkom svijetu događaju se velike promjene, koje su vrlo brze i zahtijevaju veliko poznavanje prilika, brze reakcije na događaje i dakako velik novac, da bi se opstalo na tržištu. Danas skoro da više i nema potrebe za raspravama o potrajnosti gospodarenja šumama, o tome da šume moraju biti čim više prirodne i si., o sve manjoj relativnoj vrijednosti proizvodne funkcije šumarstva, a sve većoj relativnoj vrijednosti općekorisnih, zaštitnih i rekrea- tivnih funkcija šuma. Upravo ove posljednje, bez obzira što su nemjerljive neposredno na tržištu, zahtijevaju sve veća sredstva, za ne samo održanje potrajnosti postojećih šuma, već i za njihovo poboljšanje i proširenje. To sve, dakako, pada na teret plaćatclja poreza, koji se s pravom pitaju što dobijaju za svoj novac. Plaćatelji poreza naime imaju pravo, dajući sredstva za podsticanje općekorisnih funkcija šuma u najširem smislu, da od onih koji se tim šumarstvom bave i od njega žive, bezuvjetno traže maksimalno moguću djelotvornost u gospodarenju šumama i maksimizaciji robnih funkcija šuma. Šumarstvo dakle mora, htjelo ne htjelo, paziti na svaki novčić svojih izdataka, borbom za djelotvornost i učinkovitost. U šumarstvima i preradi drva u Europi i ostalom industrijski razvijenom svijetu svjedoci smo drastičnog pada broja zaposlenih i sve veće proizvodnje, šumsko- uzgojne i drvoprerađivačke. Uzrok veće tražnje za investicijskim dobrima je činjenica, da su upravo posljednjih godina razvijene nove generacije strojeva za viši učinak, ali isto tako i štedljiviji strojevi s manje dijelova koji se brzo troše, koje proizvode manje škarta. Tendencija ide ka proizvodnji uz gotovo ništa grešaka´. Materijal se bolje koristi, po strojenja štede energiju, a vrijeme pripreme smanjeno je do praktično zanemarive veličine. Poduzeće koje ne želi završiti u pozadini, mora nabaviti strojeve nove generacije. Ono što ih na to tjera je proširenje prodaje, a zahvaljujući dobrom ustroju ukupnog europskog tržišta treba zabilježiti nove uspjehe. Pored modernizacije dolazi i do investicija u proširenja, tako da se u pilanarstvu, industriji papira, drvnih ploča, planiraju takvi kapaciteti o kojima se ranije nije ni sanjalo. Postrojenja koja postižu deseterostruk obujam proizvodnje od prije dvadesetak godina, zahtijevaju uvijek sve jaču kapitalnu snagu, što s jedne strane ima trend odlaska na burzu, s druge pak trend ka stvaranju fuzija. Prije svega veliki koncerni ovoga trenutka pregovaraju unutar Europe i između Europe, SAD i Kanade, o stvaranju novih, još većih poduzeća. Stvaraju se sve više globalno zaposlena poduzeća, kako bi se izbjegle promašene investicije i da bi se lakše pribavljala financijska sredstva za investicije, koje bi npr. u pilanarskoj industriji trebale dostizati red veličina 50-100 milijuna DEM, u industriji drvnih ploča 150-250 milijuna DEM, a u industriji celuloze oko jedne milijarde DEM ili više. Dok je prije dvadeset godina trend išao ka diversifikaciji, da bi se prema mogućnostima nudili svi proizvodi jedne branše, trend danas ide u smjeru koncentracije na sržno područje, da bi se proizvodilo što racionalnije. U Zapadnoj Europi nastupila je naširoko stagnacija u tražnji potrošnih dobara. Potrošači su svjesni glede pre- dodžaba cijena, što ne znači da se za luksuzna dobra neće učiniti katkada nevjerojatni izdaci. U svakom, ali i u slučaju velikih područja vlada zasićenost. Potrebe istoka i juga Europe nasuprot tomu još uvijek rastu, nedostaje nužna kupovna moć, želja za većom potrošnjom postoji i vodi ka novim dodatnim radnim učincima. U službenim statistikama se međutim čini, da se na ovakvim pokrajnjim tržištima stvoreni učinci ne iskazuju.4 Povećani uvoz jeftinijeg drveta u razvijene zemlje izazvao je pad cijena drvetu i pri istovremeno rastućim troškovima nadnica doveo do trajnih deficita u šumarstvu. Šumoposjednici u razvijenim europskim zemljama pokušavaju u takvoj situaciji s okrupnjivanjem, jačom mehaniziranošću ili prenošenjem ugovora na privatne 3 Null. Fehler-Produktion, Zcro-reject-production, Zero-défectuite-production. 4 U Hrvatskoj vrlo vjerojatno uz zvanično tržište postoji sivo tržište koje se može procijeniti čak vrlo visoko. Pri vođenju gospodarske politike nemoguće je, budući da ne postoje ni približne procjene veličine i značenja sivoga tržišta, donositi bilo kakve odluke gospodarske politike, koje bi vodile unapređenju gospodarstva bez ugrožavanja slobode tržišta. Npr. službeni podaci o sječama drveta u privatnom šumopos- jedu govore o količinama koje se kreću godišnje od 100 pa do 250.000 m1. Stvarne sječe u privatnim šumama kreću se prema slobodnim procjenama od 1 do 1,4 milijuna m3 godišnje. Službena statistika ne evidentira inpute pilana iz privatnog šumoposjeda, koji bi morali, opet po slobodnoj procjeni, biti negdje između 100.000 i 250.000 m3 trupaca godišnje. Pokazalo se da se odluke koje se donose oko održanja zaposlenosti domaćih pilanskih kapaciteta (kojih je preko 400 u Hrvatskoj) odnose isključivo na oblovinu iz javnog šumoposjeda, što dakako ima i sasvim određene, mahom negativne posljedice. 34 |