DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 35 <-- 35 --> PDF |
PREGLEDN] ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1 2, CXXIV (2000), 33-40 UDK 630* 791 + 799 PROFIL ŠVICARSKOGA ŠUMARSTVA I DRVNE PRIVREDE 1995. GODINE PROFILE OF SWITZERLAND´S FORESTRY AND TIMBER INDUSTRIES IN 1995 Rudolf SABADI2 SAŽETAK: Švicarska je šumovita 29,2 % i na alpskom reljefu raspolaže šumama visoke kakvoće, s velikom drvnom zalihom po jedinici površine (prosječno oko 362 mVha). U nekim krajevima Švicarske, površine šuma se u posljednjim desetljećima povećavaju, dok negdje površine stagniraju. 72,9 % površina u posjedu je 3.712 šumoposjednika, uglavnom javnog šumoposjeda (prosječna veličina posjeda 237 ha), dok je 27, 1 % šumskih površina u posjeduje čak 257.133 šumoposjednika (prosječna veličina šumoposjeda 1,27 ha). Prerađena količina trupaca u pilanama i tvornicama furnira povećana je kod četinjača u posljednjih deset godina za 13 %, lis taca 66 %. Broj pilana se stalno smanjuje, velike pilane racionalnije prerađuju trupce, te danas rade uz niže proizvodne troškove za 5/10 % nego ranije. Industrija papira i kartona u Švicarskoj povećala je kapacitete za skoro trećinu posljednjih deset godina. Uporaba recikliranog papira kao sirovine sve je veća. Industrija drvnih ploča pod udarom je strukturnih promjena, priličan broj starijih tvornica zatvoren je ili preseljen u inozemstvo, novoizgrađeni kapaciteti vrlo su veliki i visoko racionalizirani. U švicarskom šumarstvu i drvnoj privredi 1995. godine radilo je 12.415 poduzeća, s ukupno 90.808 zaposlenih, s godišnjim prometom 10,32 mlrdSfrs. Na privatan mali šumoposjed otpada godišnji učinak 1995. od 1.900 radnik/ godina. Potrošnja drveta u Švicarskoj postigla je rekord 1990. s 8,7 milijuna m3 ekvivalenta oblog drveta, domaća potrošnja relativno je konstantna, papir i karton iz Švicarske stalno u izvozu lagano raste. Šumarstvo i prerada drveta Švicarske predstavlja 1,5% bruto domaćeg proizvoda. Budući razvoj usmjerava se mjerama šumarske i općegospodarske politike ka gospodarenju prirodi bliskim sastojinama, s naglaskom ne samo na gospodarske probitke šuma, već i na jačanje j´unkcije šuma u njihovim općekorisnim uslugama. Borbi protiv novovjekih bolesti šuma posvećuje se posebna briga i ulažu velika materijalna sredstva i znanstveni rad. Ključne riječi: projil gospodarstvene grane, gospodarski značaj — učinci. Ovo je znatno skraćen slobodan (ali korektan što se tiče podataka i zaključaka) prikaz knjige podataka i ocjena izdanih pod istim naslovom od Saveznog ureda za statistiku i Konfederalne šumarske direkcije (BUWAL) objavljene u studiji br. 7. Land und Forstwirtschaft, Bern, 1998, kao zajednički rad Sav. ureda za statistiku i Saveznog ureda za okoliš, šume i krajobraz. Autor ovog djela je Frank Martin Kessler, a suradnici su: Felix Hengartner, Patrik Hofer, Urs Hohl i Beat Kurz. Priređivač ovog skraćenog prikaza za hrvatsku stručnu javnost zahvaljuje se g. Heinz Wandel eru, direktoru Konfederalne šumarske direkcije, koji je lijepim popratnim pismom potakao pisanje ovoga prikaza. Prof. dr. sc. Rudolf Sabadi, sveuč. prof. u. m. 33 |