DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 29 <-- 29 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 1-2, CXXIV(2000), 27-32 UDK 630* 161 PROJEKT FACE: PROMATRANJE UTJECAJA OBOGAĆIVANJA ATMOSFERE S CO, U GUSTOM SKLOPU LISTOPADNE ŠUME FACE PROJECT: MONITORING OF FREE-AIR C02 ENRICHMENT IMPACT IN CLOSED CANOPY DECIDUITIS FOREST Julije DOMAC* SAŽETAK: Moguće buduće globalne promjene mogle bi uključivati promjenu, odnosno povećanje koncentracije C02 u atmosferi te količinu raspoložive vlage u tlu. Šumske biljne zajednice redovito predstavljaju najvrednije dijelove kopnenih ekosustava, pa se u brojnim istraživačkim centrima, u za to podignutim pokusnim nasadima, provode eksperimenti koji uključuju promatranje upijanja i vezanja C02 u različitim vrstama drveća, te njihovu reakciju na različite (većinom povišene) koncentracije C02 u zraku. Ovakvi se eksperimenti provode širom svijeta, a u središtu su zanimanja fotosinteza, rast i primarna produkcija biljaka u posebnim uvjetima, bio-geo-kemijsko kruženje tvari te utjecaj C02 na sve navedene procese. Jedan od, po opsegu aktivnosti i promatranog područja, zanimljivijih pokusa provodi se u sklopu svjetski poznatog istraživačkog centra u SAD, Oak Ridge National Laboratory (ORNL). Objekt FACE (free-air C02 exposure) uključuje četiri 25 metarska prstena, pomoću kojih se drveće izlaže emisiji C02 te dvije kontrolne parcele. Pokus se provodi u listopadnoj šumi u sklopu ORNL Istraživačkog parka. Promatrano stanište je monokultura gumijevca (Liquidambar styraciflua) posađena 1988. godine. U radu se opisuje ovaj impozantan eksperiment te iznose preliminarni, dosad još neobjavljivani rezultati. K lj učne r ij eči : C02, FA CE, nasad gumijevca 1. UVOD Introduction Na području globalnih promjena postoje činjenice koje su očite i već široko i potpuno prihvaćene, ali i tvrdnje koje nisu tako očite i koje tek treba dokazati. U slučaju atmosferskog C02, poznato je da se njegova koncentracija u atmosferi stalno povećava od početka industrijske revolucije. Ipak, koncentracija atmosferskog C02 manja je nego što bi se to moglo jednostavno izračunati, uzimajući u obzir industrijalizaciju, korištenje fosilnih goriva te smanjenje šumskih površina. Ostatak C02 apsorbira se u oceanima te kopnenim ekosustavima. Neka pitanja koja još uvijek nisu potpuno razjašnjena uključuju dio CO, koji se apsorbira u kopnenim ekosustavima, stupanj vezanja C02 u različitim * Julije Domac, dipl. ing., Energetski institut "Hrvoje Požar", Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb sustavima te utjecaj povećane koncentracije C02 na kopnene ekosustave. Budući da šumske biljne zajednice redovito predstavljaju najvrednije dijelove kopnenih ekosustava većina eksperimenata i pokusnih nasada, uključuje promatranje upijanja i vezanja C02 u različitim vrstama drveća, te njihovu reakciju na različite (većinom povišene) koncentracije C02 u zraku. Ovakvi se pokusi provode širom svijeta, a u središtu su zanimanja fotosinteza, rast i primarna produkcija biljaka u posebnim uvjetima, biogeokemijsko kruženje tvari te utjecaj CO, na sve navedene procese [ 1 ]. Jedan od, po opsegu aktivnosti i promatranog područja, zanimljivijih pokusa provodi se u sklopu svjetski poznatog istraživačkog centra u SAD, Oak Ridge National Laboratory (ORNL). ORNL je složeni pro- 27 |