DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 27 <-- 27 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ HlDROMEl.lORACIJA NA ŠUMSKU VEGETACIJU VAROSKOG LUGA Šumarski list br. 1 2, CXXIV(2000), 15-26 Lukač, G., 1995: Popis ptica Varoškog luga. Maderić, D., 1987: Promocijske aktivnosti u zaštiti ekosistema. Birotehnika, Zagreb. Mayer, B., 1988: Hidropedološki stacionari - neophodnost pri rješavanju ugroženosti naših nizinskih šuma sa primjerom bazena Kupčine. Radovi, 23 (75): 1-21, Šumarski institut, Jastre- barsko. Mayer, B., 1993: Proces osnivanja šumarskog hidro- pedološkog - informacijskog sustava (ŠHPIS) na osnovi monitoringa podzemnih i površinskih voda u Kupčini, Varoškom lugu, Česmi i Turopoljskom lugu. Radovi, 28 ( 1 -2): 171 -184, Šumarski institut, Jastrebarsko. Mayer, B., 1994: Utjecaj dinamike vlažnosti tla, podzemne vode, oborina i defolijacije na sezonsku dinamiku radijalnog prirasta i sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Varoškom lugu. Radovi, 29 (1): 83-102, Šumarski institut, Jastrebarsko. Mayer, B., 1995: Opseg i značenje monitoringa podzemnih i površinskih voda za nizinske šume Hrvatske. Šumarski list, 11-12: 383-389, Zagreb. Mayer, B., iG. Bušić, 1995: Utjecaj vremenskih nizova razina podzemnih voda na rast hrasta lužnjaka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Radovi, 30 (2): 89-97, Šumarski institut, Jastrebarsko. Mayer, B., N. Lukić i G. Bušić, 1996: Utjecaj kolebanja podzemnih i površinskih voda na promjenjivost širine godova i sušenje hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Varoškom lugu, Česmi i Bolčanskom lugu. U: Zaštita šuma i pridobivanje drva, 2: 191-209, Šumarski fakultet Zagreb i Šumarski institut, Jastrebarsko. Pel cer, Z., 1989: Temeljne ekološko florističke značajke šumskih zajednica. Radovi, (79): 19-33, Šumarski institut, Jastrebarsko. Prpić, B., 1971: Zakorijenjivanje hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe u Posavini. U: Savjetovanje o Posavini, Zagreb. P r p i ć, B., 1985: Studija utjecaja vodne stepenice Đurđevac na šumu Repaš. Šumarski list, 11-12: 541- 550, Zagreb. Prpić, B., 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (Qurcus robur L.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konstitucije vrste. Glasnik za šumske pokuse 25: 1-24, Šumarski fakultet, Zagreb. Prpić, B., Z. Seletković i I. Tikvić, 1997: O utjecaju kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave. Šumarski list, 11-12: 579-590, Zagreb. Prpić, B. i dr., 1996: Ekološko-biološka istraživanja. Radovi, 31 (1-2): 97-109, Šumarski institut, Jastrebarsko. Rauš, Đ., 1997: Fitocenološka karta g.j. Varoški lug M 1:10000. Rukopis. Rauš, Đ., 1987: Šumarska fitocenologija. Šumarski fakultet, Zagreb. Rauš,Đ. ij. Vukelić, 1989: Rezultati komparativnih istraživanja šumske vegetacije na području sušenja hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse, 25: 53-63, Šumarski fakultet, Zagreb. Šegulja,N. i V. Hršak, 1988: Priručnik za fitocenološka i ekološka istraživanja vegetacije. Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb. *** 1996: Hrast lužnjak u Hrvatskoj. HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. *** 1959: Šumarska enciklopedija 1. Leksikografski zavod, Zagreb. *** 1963: Šumarska enciklopedija 2. Leksikografski zavod, Zagreb. *** 1979: Tehnička enciklopedija 6. Leksikografski zavod, Zagreb. *** 1982: Tehnička enciklopedija 8. Leksikografski zavod, Zagreb. *** 1992: Fitocenološka karta g.j. Varoški lug M 1.10000. Rukopis. *** 1992: Pedološka karta g.j. Varoški lug M 1:10000. Rukopis. *** 1992: Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. *** 1992: Osnova gospodarenja g.j. Varoški lug za po- lurazdoblje 1992. do 2001 .g. Šumarija Vrbovec. SUMMARY: Depending on the micro-relief, ground andfloodwaterplay a crucial role in the formation of forest associations of lowland regions. Lowland forests transpire more water than they receive from local precipitation, and the difference is compensated with ground or flood water. The smallest changes in the micro-relief related to the level of ground water causes changes in the soil type, floral composition and development of phytocoenosis. 25 |