DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 26 <-- 26 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ HIDROMCLIORACIJA NA ŠUMSKU VEGETACIJU VAROSKOG LUGA Šumarski listbr. 1-2, CXXIV(2000), 15-26 6. ZAKLJUČAK - Conclusion Ekološka vrijednost naših šuma je potcijenjena, pa su i postupci s ovim općim dobrom od posebnog državnog interesa u srazmjeru s ovim shvaćanjem. Ovdje podrazumijevam olako donesene odluke o promjeni namjene šumskog zemljišta, dakle krčenje šuma te gruba zadiranja u šumske ekosustave. Melioracije i komasacije kada se izvode uvažavajući samo gospodarstvene čimbenike, uništavaju prirodne životne zajednice i mijenjaju sliku krajolika. Teška, amfiglejna tla, koja su inače marginalna sa stajališta korištenja u biljnoj proizvodnji, a predstavljaju prirodne "tampon zone" prema šumskim ekosustavima osobite vrijednosti, kao što je hrast lužnjak, valja zadržati u primarnom načinu korištenja i izbjegavati sve zahvate koji mogu dovesti u pitanje inače osjetljivu ravnotežu u tim ekosustavima (Bašić iButorac, 1995.). Propadanje hrasta lužnjaka samo u određenim biljnim zajednicama i staništima jasno pokazuje da se ne radi o nikakvu "epidemijskom" sušenju i propadanju (golobrst i drugi štetni insekti), već isključivo o stani- šnim promjenama (podzemna i površinska voda) i gospodarskim promašajima u prošlosti i sadašnjosti. Brze i značajne promjene ekoloških čimbenika, traže od šumarske struke i sveukupne prirodoslovne znanosti isto tako brzu prilagodbu u izradi osnova gospodarenja. Oslabljene, oštećene sastojine s narušenom strukturom kojima prijeti brzo propadanje staništa mogu se spasiti samo brzom i kvalitetnom obnovom. Sve gospodarske grane, korisnici zemljišta (poljoprivreda, vodoprivreda, šumarstvo i druge), moraju prilikom utjecanja na vodne režime pronaći, stručno tako usuglašena rješenja, koja će maksimalno ublažiti negativne utjecaje na sve ekosustave i umanjiti brojne ekološke i ekonomske posljedice. Pretpostavka je znanosti da se sa mnogim sanacij- skim radovima na postojećim vodotehničkim objektima mogu ublažiti šokovi učinjeni na šumskim staništima, a degradirana staništa sanirati sadnjom pionirskih vrsta drveća koje će omogućiti povratak i formiranje stabilnih klimatogenih zajednica prilagođenih novim stanišnim uvjetima. Krupan posao sprječavanja čestih stresova na šumski ekosustav Varoškog luga tek predstoji, no neki koraci učinjeni su izgradnjom zaustava u kanalskoj mreži šumske odvodnje, čija je funkcija usporiti brzo odvođenje površinskih voda iz šume. Nažalost, dinamika propadanja i sušenja šuma, te propadanje šumskih staništa, u disproporciji je s fizičkim i financijskim mogućnostima šumarstva Hrvatske. No, nošeni optimizmom i entuzijazmom mladosti, imamo vjeru i volju učiniti nešto dobro za bolje dane naših šuma. Slika 6. Zaustava Figure 6 - Dam Slika 7. Sačuvajmo šume, čije "usluge" toliko trebamo! Figure 7 - Let us preserve forests! Their "services" arc invaluable. 7. LITERATURA References Bašić, F. i A. Butorac, 1995: Održivo gospodarenje tlom - preduvjet zaštite vodnih resursa u Hrvatskoj. Sažeci, šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hrvatskoj, Zagreb. Domac, R., 1994: Flora Hrvatske. Školska knjiga, Zagreb. Fitter, A. H. & R. K. Hay, 1987: Environmental physiology of plants. Second edition, pp. 135- 155. Landolt, E., 1997: Ökologische Zeigerwerte zur Schweizer Flora. Veröffentlichungen des Geo- botanischen Institutes der ETH, Zürich. 24 |