DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 25 <-- 25 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ KIDROMELIORACIJA NA ŠUMSKU VEGETACIJU VAROŠKOG LUGA Šumarski list hr. I 2, CXXIV(2000), 15-26 Quercetum roboris, što su potvrdile i fitocenološke snimke iz 1997. godine. Trenutna vlažnost izmjerena u šumi Varoški lug dana 3. listopada 1997. godine, bila je mala s obzirom da se radi o tlu lako glinaste i glinasto ilovaste teksture (Mayer, 1994.) koje sadrži visok postotak (15-20%) inertne, biljkama neiskoristive vode. Veću vlažnost tla u zajednici Genisto elatae-Quer- cetum roboris, od vlažnosti zajednice Carpino betuli- Zajednica hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom najosjetljivija je na pad razine podzemne vode i površinsku odvodnju što dovodi do slabljenja zajednice i sušenja hrasta. Sušenja čitavih kompleksa šuma zahtijevaju sanitarne sječe, koje prekidom sklopa dovode do zamočvarivanja na nižim dijelovima terena i njegova osvajanja od pionirskih i korovnih vrsta. Međutim, zajednica hrasta lužnjaka i običnoga graba puno je otpornija na kolebanje razina podzemnih i površinskih voda. Poznato je daje obični grab najbolji indikator stanja stagnirajuće i podzemne vode jer on podnosi kratkotrajne prolazne poplave, ali stagnirajuću vodu i vi- Slika 4. Sušenje hrasta lužnjaka Figure 4 - Desiccation of pedunculate oak ke Quercetum roboris dokazuje i stupanj vlažnosti (F) kao jedan od ekoloških indikatora za karakterizaciju stani- ja_ šta po Landoltu. da Sanitarne sječe izvršene u šumi Varoški lug izražene ire su kao godišnji prosjeci kroz zadnja tri desetljeća u i/0) grafikonu br. 1. Sušenje hrasta lužnjaka u stalnom je porastu paralelno s izvršenim hidrotehničkim zahvatima vezanim uz Varoški lug. soku razinu podzemne vode ne, pa se zato javlja samo kod srednjeg vodostaja podzemne vode od 2-3 m. Prije provedena istraživanja (Mayer 1993., 1994. te Mayer,LukićiBušić 1996) dokazala su kole- 0 banje razina podzemnih i površinskih voda šume Va- a roški lug uvjetovano brojnim vodotehničkim zahvatima i mrežom šumskih cesta unutar tako malog prostora. a Nedostatak vlage u kombinaciji sa sušnim razdobljima doveo je do slabljenja vitalnosti šumskih ekosustava, do sukcesije šumskih staništa od vlažnih prema sušima, ;i kao i do širenja pojave sušenja hrasta lužnjaka. Slika 5. Propadanje staništa Figure 5 - Site degradation 23 Gospodarsko polurazdoblje |