DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 25     <-- 25 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ KIDROMELIORACIJA NA ŠUMSKU VEGETACIJU VAROŠKOG LUGA


Šumarski list hr. I 2, CXXIV(2000), 15-26


Quercetum roboris, što su potvrdile i fitocenološke
snimke iz 1997. godine.


Trenutna vlažnost izmjerena u šumi Varoški lug dana
3. listopada 1997. godine, bila je mala s obzirom da
se radi o tlu lako glinaste i glinasto ilovaste teksture
(Mayer, 1994.) koje sadrži visok postotak (15-20%)
inertne, biljkama neiskoristive vode.


Veću vlažnost tla u zajednici Genisto elatae-Quer-
cetum roboris, od vlažnosti zajednice Carpino betuli-


Zajednica hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom najosjetljivija
je na pad razine podzemne vode i površinsku
odvodnju što dovodi do slabljenja zajednice i sušenja
hrasta. Sušenja čitavih kompleksa šuma zahtijevaju
sanitarne sječe, koje prekidom sklopa dovode do
zamočvarivanja na nižim dijelovima terena i njegova
osvajanja od pionirskih i korovnih vrsta.


Međutim, zajednica hrasta lužnjaka i običnoga graba
puno je otpornija na kolebanje razina podzemnih i površinskih
voda. Poznato je daje obični grab najbolji indikator
stanja stagnirajuće i podzemne vode jer on podnosi
kratkotrajne prolazne poplave, ali stagnirajuću vodu i vi-


Slika 4. Sušenje hrasta lužnjaka
Figure 4 - Desiccation of pedunculate oak


ke Quercetum roboris dokazuje i stupanj vlažnosti (F) kao
jedan od ekoloških indikatora za karakterizaciju stani-
ja_ šta po Landoltu.


da Sanitarne sječe izvršene u šumi Varoški lug izražene


ire su kao godišnji prosjeci kroz zadnja tri desetljeća u
i/0) grafikonu br. 1. Sušenje hrasta lužnjaka u stalnom je
porastu paralelno s izvršenim hidrotehničkim zahvatima
vezanim uz Varoški lug.


soku razinu podzemne vode ne, pa se zato javlja samo
kod srednjeg vodostaja podzemne vode od 2-3 m.


Prije provedena istraživanja (Mayer 1993., 1994.
te Mayer,LukićiBušić 1996) dokazala su kole-


0 banje razina podzemnih i površinskih voda šume Va-


a roški lug uvjetovano brojnim vodotehničkim zahvatima
i mrežom šumskih cesta unutar tako malog prostora.


a Nedostatak vlage u kombinaciji sa sušnim razdobljima
doveo je do slabljenja vitalnosti šumskih ekosustava,
do sukcesije šumskih staništa od vlažnih prema sušima,


;i kao i do širenja pojave sušenja hrasta lužnjaka.


Slika 5. Propadanje staništa
Figure 5 - Site degradation


23


Gospodarsko polurazdoblje