DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 21     <-- 21 -->        PDF

M. Starčcvić: UTJKCAJ HIDROMELIORACUA NA ŠUMSKU VEGETACIJU VAROSKOG LUGA


Šumarski list br. 1 2. CXXIV(2000), 15-26


3. METODE ISTRAŽIVANJA Research Methods


Iz prikupljene dokumentacije o izvršenim hidroteh-
ničkim zahvatima koji su posredno i neposredno vezani
uz šumu Varoški lug, svih dosad objavljenih radova
znanstvenika Šumarskog instituta Jastrebarsko o utjecaju
kolebanja podzemnih i površinskih voda na šumski
ekosustav, podataka o izvršenim sanitarnim sječama
u g.j. Varoški lug i fitocenoloških karata iz 1977. i
1992. godine, vidljive su promjene vodnog režima,


stanišnih uvjeta, biljnih zajednica te znatna povećanja
sušenja hrasta lužnjaka.


Na osnovi fitocenoloških karata iz 1977. i 1992. godine
izabrane su četiri lokacije za izradu fitocenoloških
snimki najčešćih biljnih zajednica šume Varoški lug,
metodom ciriško-monpelješke škole Braun-Blan-
queta radi utvrđivanja sadašnjeg stanja vegetacije.


Pomoću svrdla uzeti su uzorci tla u zajednici hrasta
lužnjaka i velike žutilovke iz različitih horizonata do
dubine od 2 m radi izmjere trenutne vlažnosti. Sakupljeni
uzorci sušili su se u sušioniku na 100-105° C. Iz
razlike težine tla s prirodnom vlagom (Tmv) i težine
suhog tla (Ts) dobivena je trenutna vlaga tla


(Mv)u%,


M.


T


T


100


Za svaku promatranu zajednicu izračunat je stupanj
vlažnosti (F), kao jedan od ekoloških indikatora po
Landoltu. Stupanj vlažnosti u rasponu od 1-5 uzima se
iz tablica za svaku pojedinu vrstu, a prosjek stupnja
vlažnosti svih prisutnih vrsta na istraživanom području
pokazuje prosječnu vlažnost tla u vegetacijskom razdoblju.
Niži stupanj pokazuje manju vlažnost, a viši
veću vlažnost.


19