DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ HIDROMEIJORACUA NA ŠUMSKU VEGETACIJU VAROSKOG LUGA Šumarski list br. I -2, CXXIV(2000). 15-26 1. pseudoglej; 2. pseudoglej-glej; 3. euglej; 4. tresetno glejno tlo. Svi gore navedeni tipovi tala spadaju u hidromorfna tla karakterizirana povremenom ili trajnom prekomjernom vlažnošću dijela ili cijelog profila tla. Nemožemo govoriti o vertikalnoj slojevitosti vegetacije, ali u mikroreljefnom smislu može se uočiti slojevitost biljnih zajednica vezanih za stanišne uvjete, koji se razlikuju unatoč minimalnoj razlici nadmorske visine od svega 6 metara. Tako su se na području Varoškog luga razvile sljedeće biljne zajednice: 1. Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Geni- Osnovni vodotok oko kojeg se sukobljavaju sve teorije o utjecanju na šumu Varoški lug, a na koji su vezana sva dosadašnja rješenja s vodoprivrednog gledišta, je rijeka Glogovnica. Ona je oduvijek, zvali je rijekom ili kanalom, bila granicom šume Varoški lug s njezine južne i zapadne strane. Slika 1 - Kanal Glogovnica Figure 1 - the Glogovnica Canal Prema dostupnim podacima, zna se daje rijeka Glogovnica nekada prolazila i kroz samu šumu, pri čemu su nakon njene prve regulacije izvršene 1912. godine, unutar šume ostali rukavci starog korita (mrtvice) koji nisu imali sigurnu odvodnju u novo regulirano korito, te je dolazilo do zamočvarivanja nižih dijelova šume. Godine 1962. izvršena je druga regulacija Glogov- nice uz šumski kompleks Varoškog luga, pri čemu su proračunati poprečni profil korita i zaštitni nasipi bili nedostatni, stoje redovito dovodilo do učestalog plavljen] a zaobalja, a time i šume Varoški lug. Sprječavanje zamočvarenja, kao i stvaranje boljih uvjeta za gospodarenje šumom prisililo je Šumariju Vr sto elatae-Quercetum roboris Horv. 1938.) sa sub- asocijacijama: - caricetosum remotae Horv. 1938. - caricetosum brizoides Horv. 1938. - var. Fraxinus angustifolia 2. Šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968.) 3. Šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem {Leu- coio-Fraxinetum angustifoliae Glav. 1959.) 4. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino be- tuli-Quercetum roboris Rauš 1969.) sa subasocijaci- jama: - typicum Rauš 1969. - caricetosum brizoides Glavač 1974. bovec da 1976. godine izvede detaljnu odvodnju nižih dijelova šume Varoški lug, i to dijela ispod sela Marin- kovac, u ukupnoj dužini kanalske mreže od 2,5 km. Sljedeća intervencija na dijelu rijeke Glogovnice uz šumu Varoški lug dogodila se u razdoblju od 1975. do 1985. godine, kada je projektiran i izveden tzv. spojni kanal. Naime, učestalo izlijevanje rijeka Zeline i Lonje, nemogućnost branjenja Ivanić Grada od velikih voda, te melioriranje dijela Lonjskoga polja, prisililo je Hrvatsku vodoprivredu da izvede spojni kanal od rijeke Lonje preko Glogovnice i Česme do Save. Spojnim se kanalom velike vode Zeline i Lonje prevode do Glogovnice, njome do Česme i dalje spojnim kanalom "Lonja- Strug" odvode u rijeku Savu kod Nove Gradiške. Tako je korito rijeke Glogovnice uz južnu granicu šume Varoški lug postalo dijelom spojnog kanala s novim, bitno većim elementima kanala i nasipa. Uz zapadnu granicu šume i dalje se proteže rijeka Glogovnica (spoj Glogovnice i spojnog kanala je upravo na jugoistočnom uglu šume Varoški lug). Tijekom izgradnje spojnog kanala, 1980. godine izvedena je i dodatna detaljna odvodnja šume Varoški lug na zahtjev Šumarije Vrbovec. Navedenom odvodnjom kompletirala se odvodnja šume Varoški lug, pri čemu je kao konačni recipient korišten spojni kanal, i to na južnoj strani šume, uz most na rijeci Glogovnici. Komasacijom određenih poljoprivrednih površina na području katastarskih općina Marinkovca i Mostara, nagnalo je tadašnju općinu Vrbovec, da u suradnji s Hrvatskom vodoprivredom financira izvedbu detaljne odvodnje poljoprivrednih zemljišta sela Marinkovac i Mostari tijekom 1985. i 1986. godine. Odvodnjom i izvedbom lateralnog kanala "Varoški lug" u dužini od 9,3 km, sprječen je doticaj bočnih obo- rinskih voda s okolnog terena u šumu, i osigurana 2.2. Kronologija hidromeliorativnih zahvata posredno i neposredno vezanih uz šumu Varoški lug - The chronology of hydro-melioration treatments directly and indirectly related to the forest of Varoški Lug 17 |