DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 18 <-- 18 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ HIDROMELIORACIJA NA ŠUMSKU VEGETACIJU VAROŠKOG LUGA Šumarski list br. 1-2, CXXIV(2000), 15-26 kreće mrežom kapilarnih šupljina suprotno od sile teže i stiže do površine samo ako je uspon neprekinut. Glavni dio vode biljke primaju putem korijena, a mogućnost primanja ovisi o dubini na kojoj se korije- nov sustav razvija u normalnim uvjetima razina podzemnih voda. Oko 98-99 % vode biljke troše na transpi- raciju, a samo 1-2 % ulazi u sastav biljnih organa. Za formiranje šumskih zajednica nizinskog područja u ovisnosti o mikroreljefu najvažnije su podzemne i poplavne vode jer drveće nizinskih šuma troši transpi- racijom više vode od onih količina koje prima lokalnim oborinama, a razlike nadoknađuje podzemnom ili poplavnom vodom. Najmanje promjene mikroreljefa u vezi s tim pojavama i razinom podzemne vode uvjetuju promjene tipa tla, florni sastav i razvoj šumskih fitoce- noza. Melioracija tla podrazumijeva planski izrađen sustav tehničkih i organizacijskih mjera, usmjeren na mijenjanje i poboljšavanje nepovoljnih prirodnih (fizikalnih i kemijskih) uvjeta tla koje treba poslužiti gospodarskoj proizvodnji. Kako se te mjere poglavito odnose navodne režime, govorimo o hidromelioraciji koja obuhvaća češće odvodnjavanje, a nešto rijeđe navodnjavanje. Zaštita melioriranih područja postiže se obodnim kanalima i regulacijom prirodnih vodotoka za zaštitu od poplavnih voda. Zaštita od vanjskih voda izvodi se uređivanjem vodenih tokova i podizanjem nasipa ili sprječavanjem nastajanja maksimalnog vodenog vala. Da se spriječi slijevanje vanjskih površinskih voda na ugroženu površinu, izgrađuju se po obodu viših zemljišta obodni ili lateralni kanali. Glavni odvodni kanali unutrašnjeg odvodnjavanja imaju pretežno tranzitnu funkciju i oni se redovito trasiraju prema najnižem terenu, pa se tako često prirodni Šume gospodarske jedinice Varoški lug protežu se između 16°27´i 16°31 ´istočne dužine od Grenwicha, te između 45°46´ i 45°50´ sjeverne širine s ukupnom površinom od 842,85 ha, omeđene sa zapadne i južne strane kanalom Glogovnica te sa istočne strane, glavnim odvodnim kanalom detaljne odvodnje komasiranog poljoprivrednog zemljišta sela Marinkovac, Zvekovac i M ostari. Osnovna karakteristika reljefa je izrazita ravnica, a nadmorska visina se kreće od 103,5 m do 109,5 m. Mi- kroreljefne i hidrološke prilike odigrale su značajnu ulogu u formiranju florističkog sastava, dok je rijeka Glogovnica prije njenog reguliranja imala odlučujuće značenje. Po klimatološkim osobinama ovaj kraj je u području eurosibirsko-sjevernoameričke regije; njene ilirske provincije. Generalna oznaka ove klime je Cfwb, pre- vodotoci upotrebljavaju kao glavni odvodni kanali. Voda se odvodnim kanalima najčešće odvodi u recipijent preko gravitacijskog ispusta ili pomoću crpne stanice. Hidromeliorativni zahvati radikalno mijenjaju vodni režim, stanišne uvjete, tip tla i prirodnu vegetaciju često vrlo različitu od prethodne. U posljednja dva desetljeća šumski ekosustavi Hrvatske izloženi su sve agresivnijim antropogenim utjecajima, ali i nizovima sušnih godina. Osobito velike promjene nastupile su u režimu površinskih i podzemnih voda, kao posljedica izgradnje velikih sustava obrane od poplava s retencija- ma i akumulacijama, hidroregulacija, hidromelioracija i mreže komunikacija, koje redovno prate i pogoršanja kvalitete voda. Registracija dinamike površinskih i podzemnih voda na hidropedološkim stacionarima u bazenima nizinskih šuma daje hidrološke podloge neophodne pri rješavanju problema gospodarenja šumama i podržavanju njihovih općekorisnih funkcija u poremećenim ekološkim prilikama. Dosad provedena istraživanja režima površinskih i podzemnih voda u nizinskim šumama Pokuplja, Podravine i Posavine, gdje su izvedeni opsežni hidrotehnički i građevinski zahvati, kvantitativno su dokazala gubitak poplavne vode, promjenu režima podzemne vode, porast isušivanja s najvećim intenzitetom uz duboke odvodne kanale i pojave lokalnog zamočvarivanja uz komunikacije. Cilj ovoga rada je objavljivanje novih, dodatnih podataka o utjecaju hidromeliorativnih zahvata na destabilizaciju nizinskih šumskih ekosustava u Hrvatskoj, koji mogu poslužiti kao oslonac u traganju za odgovarajućim rješenjima. ma Köppenovoj klasifikaciji. Prema Langovom kišnom faktoru (kvocijentu srednje godišnje količine oborina u mm, i srednje godišnje temperature u °C) koji iznosi 86,4, ove šume spadaju u područje humidne klime. Promatrajući ružu vjetrova ovoga područja, možemo reći da prevladavaju vjetrovi sjevernog kvadranta sa čestinom 24-50 %, a vjetrovi južnog kvadranta sa 17,1-36,4 %. Olujni vjetrovi jači od 8 B, javljaju se najčešće u mjesecu srpnju i kolovozu. Litostratigrafija Varoškog luga nije razvedena. Radi se samo o nanosima aluvijalnog tipa kao posljedica djelovanja toka rijeke Glogovnice. Kako osnovni i jedini matični supstrat ovoga područja čini aluvijalni nanos koji sadrži ilovine, gline, pijesak, šljunak i pješčani mulj, na njemu su razvijeni sljedeći tipovi šumskih tala: 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Research Area 2.1. Opći podaci o istraživanom području General data on the studied area 16 |