DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 17 <-- 17 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1-2, CXXIV(2000), 15-26 UDK 630* 116 + 469 UTJECAJ HIDROMELIORACIJA NA ŠUMSKU VEGETACIJU VAROŠKOG LUGA* THE EFFECTS OF HYDRO-MELIORATION ON FOREST VEGETATION OF VAROŠKI LUG Mirna STARČEVIĆ** SAŽETAK: Za formiranje šumskih zajednica nizinskog područja u ovisnosti o mikroreljefu najvažnije su podzemne i poplavne vode, jer drveće nizinskih šuma troši transpiracijom više vode od onih količina koje prima lokalnim oborinama, a razlike nadoknađuje podzemnom ili poplavnom vodom. Najmanje promjene mikroreljefa u vezi s tim pojavama i razinom podzemne vode uvjetuju promjene tipa tla, florni sastav i razvoj fitocenoza. Hidromeliorativni zahvati radikalno mijenjaju vodni režim, stanišne uvjete, tip tla i prirodnu vegetaciju često vrlo različitu od prethodne. U posljednja dva desetljeća šumski ekosustavi Hrvatske izloženi su sve agresivnijim antropogenim utjecajima, ali i nizovima sušnih godina. Cilj ovoga rada je objavljivanje novih, dodatnih podataka o utjecaju hidro- meliorativnih zahvata na destabilizaciju nizinskih šumskih ekosustava u Hrvatskoj, koji mogu poslužiti kao oslonac u traganju za odgovarajućim rješenjima. Na osnovi jitocenoloških karata gospodarske jedinice Varoški lug iz 1977. i 1992. godine izabrane su četiri lokacije za izradu jitocenoloških snimki najčešćih biljnih zajednica, metodom ciriško-monpelješke škole Braun-Blan- queta radi utvrđivanja sadašnjeg stanja vegetacije. U zajednici hrasta lužnjaka i velike žutilovke izmjerena je trenutna vlažnost uzimanjem uzoraka tla iz različitih horizonata do dubine od 2 metra. Za svaku promatranu zajednicu izračunat je stupanj vlažnosti po Landoltu kao jedan od ekoloških indikatora za karakterizaciju staništa. Iz rezultata istraživanja vidljivo je promijenjen omjer biljnih zajednica u korist onih suših. Naime, u nekim dijelovima Varoškog luga došlo je do sukcesije zajednice Genisto elatae-Quercetum roboris u zajednicu Carpino betuli- Quercetum roboris, te do odstupanja flornog sastava i građe normalno razvijenih subasocijacija Genisto elatae-Qurcetum roboris caricetosum remotae / Genisto elatae-Qurcetum roboris caricetosum brizoides. KIj u čn e r ij e č i : nizinsko područje, hidromeliorativni zahvati, formiranje šumskih zajednica, tip tla, florni sastav, razvoj fitocenoza. 1. UVOD - Introduction Voda u tlu važna je rastvorna i prijenosna snaga hranjivih materijala potrebnih za ishranu bilja. Ona je ograničavajući ekološki čimbenik za pridolazak, razvoj, stabilnost i opstanak nizinskih šuma. * Diplomski rad, skraćeno za Šumarski list ** Mirna Starčcvić, dipl. ing. biol. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb Voda kao atmosferski čimbenik, javlja se u obliku oborina (koje su različitog rasporeda po klimatskim područjima), taložina i zračne vlage. U tlu razlikujemo kapilarnu, higroskopsku (adhezivno vezanu na čestice tla) i kristalnu (kemijski vezanu) vodu, te vodenu paru. Najznačajnija za život biljke je kapilarna voda, koja se 15 |