DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 12 <-- 12 --> PDF |
I. Martinić: KOLIKO SMO BLIZU EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOJ UPORABI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU? Šumarski list br. 1 2, CXXIV (2000),3-13 Slika 5. Mnoge značajke suvremene mehanizacije usmjerene su na smanjenje negativnih utjecaja Figure 5. Many characteristics of contemporary machinery are designed in such a fashion that decreases commonly harmful impacts dodatno se mora poboljšati rad s postojećom i dosad razvijenom opremom, ulaganje u obrazovanje i obuka svih sudionika u šumarskoj proizvodnji: planera, voditelja radova, rukovatelja strojeva dalekosežno je najučinkovitija mjera za smanjenje oštećivanja, manji kotači bili bi preporučljiviji za šumarske ski- dere da ne postoji problem prepreka. Vozila s takvim kotačima moraju obilaziti prepreke poput stijena, panjeva i si., a ne prelaziti ih, usporedbom različitih pogonskih sustava prednost se daje izravnoj mehaničkoj transmisiji za pogon vozila i hidrostatičnom pogonu agregata. Nadalje se u uputama ECE/FAO/ILO/ grupe pre- poruča istraživačkim institutima i istraživačima da veću pozornost posvete razmjeni znanja i usmjeravanju spoznaja i rezultata posebno prema šumarskoj praksi. Povezano s tim istraživačke teme obuhvatile bi: mjere popravljanja oštećenoga tla, metode izbora odgovarajućih strojeva i tehnike, s kojim će se njihov negativni utjecaj na šumsko tlo držati na minimumu, unapređenje uputa i kriterija za razvoj novih strojeva s manje štetnim djelovanjem na okoliš, Šuma je kao složeni ekološki sustav izložena ozbiljnoj dugotrajnoj degradaciji zbog uporabe strojeva i opreme kojima se u redovitom gospodarenju šumama mehaniziraju raznovrsni radovi. Najkritičnijim se drže ona oštećenja mehanizacije, koja najviše utječu na razvoj i trajnost ekoloških funkcija šuma. razvoj tehnologije privlačenja drva prihvatljivih sa stanovišta okoliša. Kao izraz potrebe za sustavnim prikupljanjem i razmjenom informacija i iskustava na nacionalnoj i međunarodnoj razini, značajnom među znanstvenicima, proizvođačima opreme i praktičarima, ista je grupa uzela u zadaću osnivanje interdisciplinarnoga tima specijalista sa zadatkom da: (1) izradi pregled literature o štetama od strojeva na šumsko tlo, te prikupi pojedinačne rezultate, (2) utvrdi metode popravljanja tla poslije oštećenja radom strojeva, trajno prikuplja različite informacije o opremi i metodama za određenje sabijanja tla i dinamičkih opterećenja strojeva na tlo. Od nadležnih državnih institucija očekuje se potpora u ostvarenju sljedećih mjera: razvoj visoko kvalitetne opreme s manjim negativnim utjecajem na šumske ekosustave, posebno na tlo, poticanje istraživanja te uvođenja u praksu strojeva i tehnologija podobnih kako s ekološkog i biološkog, tako i ekonomskog i tehničkog gledišta, međudisciplinarni pristup istraživanjima i rješavanju problema, obrazovanje i obuka na svim razinama usmjerene smanjenju oštećenja tla, ekonomski i socijalno prihvatljiv način stvaranja veće odgovornosti za vrijednosti okoliša, razvoj zemljopisno-informacijskog sustava (GIS - Geographic Information System) kao pomoć planiranju u upravljanju šumom, uključujući i šumske radove. Bitna se uloga u istraživanjima i međunarodnoj razmjeni rezultata pri rješavanju problema oštećenja tla strojevima određuje IUFRO-u, međunarodnom savezu šumarskih istraživačkih organizacija. Da bi se prijedlozi mjera ostvarili, neophodna su međustrukovna istraživanja te povezivanja bioloških i tehničkih znanosti, dugoročno planiranje s predviđanjem prilagodbe promjenama tehnike i tehnologije, kao i biološkim spoznajama, stečena iskustva ugrađivati u buduću praksu, stalnim nadzorom dopunjavati postojeće stanje novim spoznajama, razvijati svijest o opravdanosti poduzetih mjera pri provedbi strategije. Obujam oštećenja u uskoj je vezi s izborom strojeva i opreme, stupnjem organizacije rada, pogodnošću radnih metoda, kakvoćom radne tehnike izvoditelja šumskih radova te naglašeno terenskim uvjetima. Kod privlačenja drva obujam oštećivanja raste s većom snagom strojeva, većom mehaniziranošću rada i većim du- 5. ZAKLJUČCI - Conclusion 10 |