DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 113 <-- 113 --> PDF |
taj način u slučaju bilo kakve katastrofe u prirodi, možemo obnoviti naše šume za buduća pokoljenja. Okrugli stol zaključen je uz želju organizatora da Hrvatska televizija i Hrvatski radio te dnevni tisak, zabilježe ovu raspravu. Zadovoljni smo da je dio dnevnog tiska to i zabilježio, a isto tako Hrvatska televizija i OTV (u okviru emisije Obećana Zemlja). Urednica II programa Hrvatskoga radija gospoda Tanja Devčić, još tijekom trajanja Okruglog stola razgovarala je s poticateljima rasprave (naizmjence u reportažnim kolima) i osigurala da program odmah teče "uživo". Gospoda Lidija Komes, urednica emisije " Slušaj kako zemlja diše" I programa Hrvatskoga radija, organizirala je sljedećih dana u jutanjem radio-programu sučeljavanje predstavika Hrvatskoga šumarskog društva i Državne uprave za zaštitu prirode i okološa (i tada bez ravnatelja g. A. Kutle). HSD je predstavnicima elektronskih i tiskovnih medija, nazočnima na Okruglom stolu, zahvalno za trud i korektan prikaz rasprave. H. Jakovac, dipl. ing. SENJSKI ŠUMARI SE PREDSTAVILI ZAGREBU U Hrvatskome šumarskom društvu u Zagrebu od 11. do 26. studenoga. 1999. godine, senjski ogranak šumarskog društva priredio je izložbu u povodu 120 godina od osnutka senjskog "Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja bujica" i 20 godina Velebita kao međunarodnog rezervata biosfere, te izložbu umjetničkih fotografija Gorana Novotnog. Krajem 1998. godine u Senju je održano savjetovanje u povodu 120 godina od osnutka posebne senjske krške ustanove (Nadzorništvo - Inspektorat) i 20 godina Velebita kao međunarodnog rezervata biosfere u organizaciji senjskog Ogranka i u suradnji s J.P. "Hrvatske šume", Upravom šuma Senj i Hrvatskim šumarskim društvom. Na jednodnevnom stručnom savjetovanju podneseno je nekoliko zapaženih stručnih radova, nakon čega su usvojeni i zaključci. U sklopu savjetovanja otvorena je izložba autora dr. se. Vice Ivanče- vića o navedenim obljetnicama, koja je zbog tehničkih razloga istoga dana bila zatvorena. Zbog toga je za građane Senja ponovno postavljena krajem siječnja 1999. godine u Gradskoj knjižnici i čitaonici. O svim događajima vezanim za obilježavanje ovih značajnih obljetnica u Senju, izvještavao je na vrijeme "Šumarski list" sve svoje čitatelje. Prilikom održavanja savjetovanja u Senju vodeni su preliminarni razgovori između Hrvatskog šumarskog društva i senjskog Ogranka o postavljanju ove izložbe u Zagrebu, kako bi se što veći broj šumara i ostalih stručnjaka te ljubitelja prirode detaljno upoznao s ovom zanimljivom građom. U konačnom prijedlogu dogovoreno je da se i ostale aktivnosti članova senjskog Ogranka obuhvate izložbom pod zajedničkim nazivom "Senjski šumari predstavljaju se Zagrebu". Takvom novom koncepcijom uvrštene su i umjetničke fotografije - radovi šumarskog tehničara Gorana Novotnog, člana senjskog Ogranka. Mladi i daroviti Goran rođenje u Orahovici 1965. godine. Nakon završetka srednje šumarske škole u Karlovcu, životni put nastavlja na Rabu, gdje se 1986. godine zapošljava u tamošnjoj šumariji. U novoj Goran Novotny, mladi nadareni majstor umjetničke fotografije. sredini osniva i obitelj, čime se definitivno veže za ovaj, po mnogima najljepši i gotovo najšu- movitiji biser- otok našega Jadrana. Uz svoj svakodnevni rad sve više ga zaokuplja umjetnička fotografija, gdje autorov "nemirni duh" neprestano pronalazi i usavršava nove mogućnosti likovno- tehničkih efeka- ta u odabiru motiva, osobito u domeni kadriranja i kompozicijskih odnosa. Mladi autor je dosada izlagao na više skupnih izložbi, na kojima je osvojio nekoliko nagrada. Osim skupnih izložbi, priređuje i dvije samostalne izložbe na Rabu 1997. i 1999. godine. Njegov raskošni talent osobito dolazi do izražaja u motivima prekrasnog starog grada Raba, mora, ribolova, prirode i šuma, te općenito svakodnevnog života. Njegove uspješne fotografije objavljene su u više dnevnih i tjednih novina i časopisa, "Šumarskom listu", fotomonografiji "Silvae nostrac croatiae" i drugdje. Ni danas nije mirovao, nego je strpljivo bilježio sva zbivanja, pa su i sve slike s ovoga skupa njegovo dijelo. Šumarija Rab relativno je mala organizacija s nekoliko zaposlenih. Međutim, u takvoj sredini djeluje i upravitelj Marin Šimičić, dipl. ing. šum. također vrlo daroviti majstor umjetničkih fotografija. Njihov rad u ovoj slobodnoj profesiji nije nabijen nelojalnom konkurencijom, nego naprosto potiče obostrano pozitivne učinke, koji rađaju bolju kvalitetu. Inače obojica |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Život me nije milovao, ali sam svejedno postigao izvanprosječne veličine. (Foto: Goran Novotny) tom vrlo zahtjevnom naše struke. pokazuju interes za snimanje šumarskih motiva, iako priznaju da je u tom miljeu najteže dobiti kvalitetne fotografije. Poželimo im puno uspjeha u tome radu. Mali broj šumara bavi se kvalitetnom izradom umjetničkih fotografija s motivima šume. Zbog toga smatramo da bi naše strukovno društvo i Poduzeće trebalo više okupljati i poticati stvaralaštvo naših članova u razmjerno oskudnom aspektu U rastu mi vjetrovi nikako nisu dali mira, ali meni to puno ne smeta. (Foto: Goran Novotny) Kod definitivnog dogovora u organizaciji izložbe, njezino svečano otvorenje uvršteno je u "Šumarski četvrtak" - tradicionalnu šumarsku tribinu, kada se u Hrvatskom šumarskom društvu u Zagrebu skuplja najveći broj šumara svih profila i dobi. Tako se navečer 11. studenoga 1999. godine prilikom otvaranja izložbe okupio veliki broj šumara, Senjana iz Zagreba, te ostalih ljubitelja Velebita i općenito prirode. U uvodnom izlaganju prof. dr. Slavko M at i ć, predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva istaknuo je važnost izložbe, koja je vrlo zorno prikazala dostignuća šumarske struke na Prigodna riječ domaćina prof. dr. Slavka Matica, predsjednika Hrvatskoga šumarskog društva. kršu i visokim šumama Velebita, te na polju umjetničkog stvaranja. Zahvaljujući baš kvalitetnom gospodarenju šumarske struke, stvorene su realne pretpostavke za nedavno proglašenje nacionalnog parka "Sjeverni Velebit". Međutim, zbog neusklađenosti zakonske regulative zaštite prirode i šuma, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša sve radi da "zaštiti šumu" od šumara. Dakako, šumarska struka se ne miri s takvim stanjem, pa traži hitnu reviziju zakonske regulative, kako bi i zaštićenim šumama i nadalje gospodarili šumari. Tijekom minula dva stoljeća modernog gospodarenja našim šumama, šumarska struka je očuvala i unaprijedila ove najvrednije resurse. S druge strane uspješno izvedeni radovi na pošumljavanju primorskog krša senjske posebne šumarske ustanove, stvorili su osnovne pretpostavke za potpuniju valorizaciju općekorisnih funkcija tih šuma u službi tamošnjeg stanovništva i njegovog boljeg života. Predsjednik senjskog Ogranka dr. se. Vice Ivančević, ukratko je govorio o Kulturno-umjetnički program upriličen prilikom otvaranja izložbe praćenje s velikim zanimanjem. aktivnostima i rezultatima senjskog Nadzorništva - Inspektorata tijekom njenog 64. godišnjeg djelovanja (1878-1942). U mnogim šumarskim disciplinama na 112 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 115 <-- 115 --> PDF |
kršu, ova senjska posebna šumarska ustanova drži primat u našoj zemlji, ali i na području cijeloga Sredozemlja. Sustavne radove na kršu cijeloga Jadrana, u okviru ove Ustanove, započeli su neposredno iza prvih radova u okolici Trsta. Time se grad Senj, s punim pravom, može smatrati prvim središtem našega suvremenoga krškog šumarstva. U protekla dva desetljeća područno šumarstvo odigralo je ključnu ulogu u unapređivanju biološke raznolikosti i potrajnosti prihoda šuma dijela Velebita u sklopu međunarodnog rezervata biosfere. Osobito je zapažena uloga šumarstva u uspješnom upravljanju Velebitskim botaničkim vrtom -jedinim zaštićenim objektom prirode, kojim gospodari šumarska struka. Od njegovog osnivanja 1967. godine šumarska struka je bila glavni nositelj zbivanja u vrtu, bez čije pomoći i angažmana ne bi mogao opstati. U kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su: prof. Krešimir S t an i š i ć, senjski pjesnik na autokto- noj čakavici i Milan Krmpotić, dipl. ing. šum. pjesnik - šumar inače i član senjskog Ogranka. Njihovi nastupi pobudili su veliku pozornost, pa donosimo njihove pjesme, kako bi čitateljima čim više približili njihovo stvaralaštvo. ZUKULJA GRAD To sanja To si ti Ne. on To ste vi Neoni Ovdi I kad me ni bilo Srce je moje Qvdi bilo Al, Kadije srca Pameti ni I Nekni 1 Ni mi žal Jerbo Prepoznale su me Moje rive Moji zidi Prepoznali su me Moji ljudi U besedi U oćadi 1 Ni mi žal Nisu me prepoznali Samo ni Ki ni srca Ni pameti Nimadu I ni mi žal To niste Vi To su oni. Krešimir Stanišić U momen trsju trava požutila, beli pužići na njoj procvali, stara se žukulja osušila, bršljan žali, zagrlil gromaču pa skupa plaču. Krešimir Stanišić OPREZNO KORACAJ SUMOM Oprezno koračaj šumom da rosu vječnosti sa grana ne otrusiš! Da ne probudiš vjetrove što u krhkim krošnjama drijemaju i ne oživiš mrazove u otpalu lišću! Oprezno hodaj šumom da ne uznemiriš ptice dok u gnijezdima griju još nerazmahana krila! Da ne razljutiš otrovne čuvarice tmine što čuvaju trezore neputa i korijenja i medvjede, dobroćudne domare, u špiljskom ne prekineš drijemežu! Oprezno, zaboga, oprezno, koračaj pahuljastim koracima ushita! Neka svaki koračaj bude lepet leptirovih krila, a svaka želja puna mirisna peluda! Kada napuštaš šumu, samo ono što ti u srce stane ponesi iz nje! Suma u tebi lakše će razumjeti šumu u planini! Milan Krmpotić Nastup senjskog pjesnika Krešimira Stanišića na izvornoj čakavici. Ni najpoznatiji šumar - pjesnik Milan Krmpotić, nije izostao Glazbeni dio programa osmislio je kolega Tomislav Starčević, dipl. ing. šum., dopredsjednik HSD-a i član bjelovarskog šumarskog Ogranka s kojima senjski Ogranak održava izuzetno dobre odnose. Njegovo muziciranje na klaviru, a zatim i pjevanje uz glazbenu pratnju, bilo je dojmljivo. Zatim su nam supružnici priredili najveće iznenađenje. Njihov pjevački duet uz glazbenu pratnju Tomice nije nikoga u dvorani ostavio 113 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 116 <-- 116 --> PDF |
Salve aplauza izmamio je nastup mješovitog pjevačkog dueta šumarske obitelji našeg Tomiee. ravnodušnim. Istančani i neobično meliodiozni i osjećajni glasovi, s izuzetnim smislom za harmoniju i glazbenu pratnju, izmamili su, s pravom, najviše aplauza i odobravanja. Zatim je dr. se. Vice Ivančević u znak sjećanja na današnji susret darovao prof. dr. Slavku Maticu, predsjedniku Hrvatskoga šumarskog društva senjsku ploču iz 1100. godine, kada je nastala i puno Počasno mjesto na izložbi bilo je rezervirano za najmarkantniju ličnost večerašnjeg skupa gosp. Franu Rogića, jedinog živućeg pripadnika senjske posebne krške ustanove. Ovaj čili 95. godišnjak i danas je u izvrsnoj psihičkoj i fizičkoj kondiciji. Poželimo mu dug i zdrav život. poznatija bašćanska ploča. Zahvalio se svim nazočnima, i to: Hrvatskom šumarskom društvu, Senjanima iz Zagreba, gospodinu Frani Rogiću 95. godišnjaku, jedinom živućem članu Nadzorništva - Inspektorata, O sadržaju stručnog postava izložbe govorio je njezin autor dr. se. Vice Ivančević, predsjednik senjskog Ogranka, koji je na kraju uputio riječi zahvale svim sudionicima izložbe Ogranku Zagreb kao uspješnom organizatoru susreta, te posebno njegovim starijim članovima, sudionicima kulturno-umjetničkog programa, te svim prijateljima i ljubiteljima naše šumarske struke i prirode. Potom je prof. dr. Slavko Matić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva i službeno otvorio izložbu, koju su mnogobrojni sudionici pažljivo razgledali. S lijedio je zatim domjenak uz ugodno druženje u opuštenom i prijateljskom ozračju, koje, prema priznanju prijatelja izvan šumarske struke, najbolje mogu stvoriti šumari. Smatramo da bi ovakav oblik suradnje središnjice i ogranaka kao i između ogranaka, trebalo i ubuduće poticati. Naša struka ipak nije dovoljno otvorena prema javnosti, pa smo zbog toga često izloženi neargumentiranim napadima i kritikama sa strane. To najčešće nastaje zbog nedovoljnog poznavanja našeg rada, iako je naša uloga u zaštiti okoliša od iznimne važnosti. U takvim okolnostima moramo biti "puno agresivniji", što možemo postići našim većim prodorom u sve segmente našeg društva. Zbog toga je potrebno da naša struka, na svim razinama, razradi detaljne planove na ostvarenju takve ideje. Put je težak, dugotrajan i trnovit, ali dostižan, pa je i današnji iskorak jedan mali korak na tragu naših nastojanja. Dr. se. Vice Ivančević 114 |