DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 110 <-- 110 --> PDF |
tarstva i Hrvatskih šuma te znanstvenih organizacija jednostavno eliminirani. Do sada je bar netko od šumara bio u Nacionalnim vijećima NP i Parkova prirode, sada, po novom prijedlogu DUZPO gotovo iz svih su šumari isključeni, uz objašnjenje da se radi o smanjenju troškova. Posebice je to žalosno, kada je riječ o NP Risnjak i Sjeverni Velebit, našim šumovitim NP. Tek žalbom Vladi, djelomično je to stanje popravljeno. Obrazloženje je ravnatelja DUZPO dr. Kutle, kako šumarski predstavnici ne bi doprinijeli konstruktivnom radu Upravnih vijeća. Pitanje je samo tko je do sada, ako ne šumari, sačuvao te objekte da su tako vrijedni. Ne samo da šumara nema u Upravnim vijećima, nego ni jedan nije u užem menadžmentu DUZPO. N. Farkaš-Topolnik napominje kako je nešto bolja situacija u U.V. Parka prirode Medvednica, gdje su tri šumarska stručnjaka (iz Grada, Županije i Hrvatskih šuma). S. Matić pojašnjava kako šumari nisu protiv zaštite prirode pa time i protiv DUZPO, te stoga žele surađivati. Suma je utjecana po čovjeku, no hrvatsko šumarstvo na sreću te šume drži u optimalnom stanju. Ako je to prašuma kakvom šumu netko želi, tada mora znati da ona ima stadije, od pomlađivanja, prirašćiva- nja, optimalnog stadija, stadija starenja do stadija truljenja. Ne bi željeli živjeti u Zagrebu, a da Medvednica bude u stadiju truljenja, no o prašumi treba nešto znati. Mi držimo Medvednicu u optimalnom stanju i to baš tim "kritiziranim" sječama, ne zbog toga što nam treba drvo, nego što je to uzgojni zahvat koji osigurava po- trajnost. Taj nus-proizvod osigurava da struka funkcionira i da se ne oslanja o državni proračun. Zalažemo se da se priroda još bolje štiti, ali da se pritom uvažava šumarska struka. Smješno je i nelogično da na raspisanom natječaju u Parku prirode Kopački rit nije prihvaćena niti jedna molba šumarskog stručnjaka, osim jednoga šumarskog tehničara, i to na mjesto šefa računovodstva! U Maksimiru je pak upravitelj veterinar, u NP Krka bivši šef zatvora itd. i protiv takvih stvari se borimo. Šume moraju funkcionirati, moraju biti vječne, pa se tako u zadnjih 100. godina kod nas nije smanjila površina pod šumom, a za to nije zaslužna DUZPO. Možemo mi zaštititi sve šume ako je to u interesu Hrvatske, no to zasigurno nije, ni u interesu prerade drva ni cijeloga gospodarstva. Rijetka je struka općenito u svijetu, a posebice šumarska, koja posluje sa saldom nula. Sve one su subvencionirane, dok hrvatsko šumarstvo ne opterećuje državu nego čak uplaćuje u proračun. J. J anj i ć ističe kako šumari nisu nazočni pri prostornom planiranju, te smatra da je potrebno osigurati utjecaj šumara na prostorno planiranje, poraditi na njihovoj još boljoj edukaciji, te na promjeni Zakona o zaš titi prirode kojega treba uskladiti sa Zakonom o šumama, Zakonom o vodama i dr. Lidija Ko m es predlaže zajedničku pripremu izložbe u Gradskoj Vijećnici "Slušaj kako šuma diše", gdje bi osim zaštitarskih sadržaja bila i sjekira koju treba predstaviti kao uzgajivača, a ne ka o predmet kojim se uništava šuma. Lidija Firšt kao urednica prirodno-znanstvenog programa predlaže pripremiti TV sučeljavanje u okviru Znanstvenog albuma, gdje će se moći srušiti do sada gotovo uvijek iskazivan negativan stav gledateljstva prema šumarstvu i šumarima. Šumari kao stručnjaci trebaju se pismenim putem obratiti HRT-u i predložiti teme za emisiju, jer drukčiji je odnos nadležnih kada to traži struka ili pak urednica kojoj se onda može pripisati neka posebna naklonost prema jednoj struci. Takav zahtjev HRT-u, spremna je poduprijeti. Također HŠD-u predlaže zatražiti sastanak s čelnim ljudima Saborskog odbora za zaštitu prirode i okoliša, s kojima vjeruje da se može uspostaviti kontakt, bez obzira što i danas nisu ovdje nazočni. D. Kapec se zalaže da iza svih prijedloga stoji institucija a ne pojedinac (šumar, lovac....), jer u odnosnim Zakonima, pa i u Zakonu o šumama, ne postoji pojedinac. Najmanje što mora imati je legitimitet da pret- stavlja instituciju i da pravno, najbolje pismeno, daje prijedloge ili zahtjeve. Predstavnik Hrvatskoga lovačkog saveza je mišljenja kako se ovdje zapravo postavlja pitanje uvažavanja struke, jer laici šumarima spočitavaju kako samo sijeku šume, a lovcima kako samo ubijaju divljač. Ono što se događa prije toga zanemaruju iz neznanja ili nečeg drugog. Lovci pak sa šumarima imaju vrlo pozitivna iskustva glede zaštite prirode, jer se zapravo čitav program edukacije jednih i drugih temelji na zaštiti prirode i okoliša. Podržava prijedlog da treba razlikovati parkove prirode od nacionalnih parkova, jer su oni sada u praksi postavljeni na istu razinu. Hrvatski lovački savez kao članica europskih lovačkih asocijacija već je samim članstvom prihvatila standarde glede zaštite prirode i okoliša, pa nema mjesta sumnji o ponašanju i stavu lovaca. Podržava skupove gdje se mogu postaviti pitanja o uvažavanju struke i u šumarstvu i u lovstvu. S . Matić ističe kako je šumarska struka temeljena na zaštiti prirode (u Švicarskoj erozije i si.) i osiguranju potrajnosti. Možemo reći da je "Helsinki posudio od nas" potrajnost i biološku raznolikost, jer Europa se sada vraća prirodnom gospodarenju koje mi nismo nikada napustili. Šumari to premalo ističu, misleći da je dovoljno samo pošteno raditi, a to je izgleda danas najmanje probitačno. 108 |