DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Zbog neznanja i oportunizma zanemarivog broja znanstvenika s formalnim kvalifikacijama iz discipline izvan ekološko-uzgojne komponente i djelovanja više lobija, šumarska znanost, struka i poduzeće, isključeni su iz odlučivanja o zaštiti prirode šumovitih prostora. Siguran sam kako jedino šumarska struka može osigurati nastavak zaštite prirode jer je za to obrazovana. Kolegiji biologija, ekologija, uzgajanje šuma, zaštita šuma i ostali biološko-ekoloski predmeti dominiraju u programima nastave šumarskog školstva od 1860. godine do danas, kad njihov obim iznosi na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu preko 80%, što ukazuje na prihvaćanje općeg svjetskog trenda o zaštiti prirode i okoliša. Predlažemo dogovore o upravljanju s parkovima prirode, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim šumovitim prostorima, koje treba zbog održanja prirodnosti povjeriti šumarskom poduzeću i šumarskoj struci kao stoje to, primjerice u Austriji. Sa sigurnošću tvrdimo kako će šumarstvo i dalje štititi prirodu svojih šuma i u smislu opće zaštite prirode skrbiti o kojih 2 milijuna ha šumskih ekosustava u Hrvatskoj, ne zanemarivši pri tomu kompetenciju ostalih struka. U zaštiti prirode šumovitih nacionalnih parkova i parkova prirode nisu potrebne posebne uprave jer ćemo prema postojećim zakonima o zaštiti prirode u Hrvatskoj znati upravljati, a prilikom donošenja planova postupaka sa šumama spomenutih parkova, koristit ćemo naše kadrove, najveće znalce o uzgoju i zaštiti šuma. P. Jurjević ističe nepobitnu činjenicu, da mnogi nesporazumi medu subjektima koji su zaduženi za provođenje zaštite prirode, proizlaze i iz neusklađenosti pojedinih zakonskih propisa, koji tu problematiku reguliraju. Kao primjer ističe neusklađenost, ili možda krivo tumačenje Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94) sa Zakonom o šumama, i koja je u isključivoj nadležnosti Poduzeća za šume. Istim člankom utvrđeno je da gospodarenje šumama obuhvaća: 1. jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma; 2. iskorištavanje šuma i šumskih zemljišta, nasada i sporednih šumskih proizvoda (plodina, ljekovitog bilja, humusa, mahovine i dr.), vađenje pijeska, kamena i šljunka te transport šumskih proizvoda; 3. korištenje općekorisnih funkcija šuma; 4. izgradnju i korištenje šumskih prometnica i drugih objekata u svrhu gospodarenja šumama. Člankom 18. Zakona o zaštiti prirode, propisano je da javna ustanova obavlja djelatnost zaštite, održavanja i provođenja zaštićenih dijelova prirode. Dio ovih zadataka utvrđuje se Pravilnikom o unutarnjem redu, kojim se djelomično, a suprotno odredbama Zakona o šumama uređuje i režim gospodarenja šumama. Budući daje djelatnost zaštite šuma sastavni dio radova jednostavne i proširene reprodukcije šuma (definirane po članku 8 Zakona o šumama), očito je da su odredbe članka 18 Zakona o zaštiti prirode i članka 8 i članka 9 Zakona o šumama, neusuglašene ili krivo interpretirane. Zbog navedenog smatra potrebnim izmjenama Zakona o zaštiti prirode jasnije definirati pojmove "upravljanja", što bi otklonilo mnoge nesporazume oko provođenja zaštite objekata prirode, osobito Parkova prirode, gdje je šuma i šumsko zemljište jedan od elemenata zaštite. V. Ivančević navodi kako su u proceduri nedavno usvojenog Zakona o proglašenju nacionalnog parka "Sjeverni Velebit", vođene vrlo žustre rasprave o njegovim granicama između zastupnika Ličko-senjske županije, područnog šumarstva i resornog ministarstva šumarstva te predlagatelja Zakona Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. Konačni tekst usvojenog zakona, što se tiče granica, nije zadovoljio nijednu stranu, ali o tome ne treba voditi daljnju raspravu . Kao stoje poznato cjelokupna površina Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" obuhvatila je šume i šumska zemljišta površine 10.937 ha s ukupno 1,334.152 m3 drvna zalihe. S tim je površinama do sada uspješno gospodarilo područno šumarstvo više od dva stoljeća. Za to vrijeme umnogome je poboljšana stabilnost i struktura tih šuma, čime je osigurana njezina potraj- nost. S obzirom na takav karakter njegovih površina buduća javna ustanova najvećim će dijelom obavljati poslove iz domene šumarstva. Zbog toga predlažemo da se za sve poslove nove javne ustanove osnuje u okviru J.P "Hrvatske šume", Uprava šuma Senj samostalna jedinica sastavljena od vrsnih šumarskih stručnjaka i pomoćnog osoblja. Dakako njezin rad bio bi u skladu s prostornim planom nacionalnog parka, kojega bi trebalo čim prije donijeti. Sve odluke vezane s poslovanjem bile bi dalje u djelokrugu njegovog Upravnog vijeća. Ovakav model organiziranosti nacionalnih parkova u čijem sastavu se isključivo nalaze šume i šumska zemljišta, uostalom, vrlo dobro egzistira u susjednoj Austriji. Pozitivna iskustva takvog objekta za Nacionalni park "Sjeverni Velebit" mogla bi poslužiti kao dobra praksa za gospodarenje sličnih sadržaja drugih naših zaštićenih prirodnih objekata. Gospoda Lidija Komes navodi kako su u Nacionalnim vijećima i u DUZPO i šumari, pa je pitanje vjeruje li se njihovoj stručnosti ili ih je pak premalo, te koji je to razlog zbog kojeg nema bolje suradnje. R. Lag i nj a odgovara kako je prije 15-ak dana na koordinaciji za društvene djelatnosti, koju vodi potpredsjednica Vlade gđa Mintas-Hodak, bio prijedlog DUZPO za Upravna vijeća, gdje su šumari i iz Minis- 107 |