DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 108 <-- 108 --> PDF |
nema prostornih planova (čl. 28 Zakona o zaštiti prirode), upravlja se i gospodari na osnovi "ad hoc" odluka upravnih vijeća, - nema procjene provodljivosti, nema procjene socijalne funkcije, nema jasno osiguranih i dostatnih financijskih izvora, pravilnicima o unutarnjem redu za parkove prirode, DUZPO samovoljno ureduje režim gospodarenja šumama, i sankcioniranje kršenja tih režima, samo nedavnim proširenjem NP Plitvička jezera i NP Risnjak, te novim NP Sj. Velebit, isključuje se iz gospodarenja 3,5 mil. m3 drvne mase na 19.694 ha površine, a pod poseban režim stavlja se šumska površina od 81.018 ha i 11,9 mil. m3. Izvještaj UNESCO-a za NP Plitvička jezera - pretjeran razvoj i opterećenje užeg dijela zaštićenog područja, - nedostatna zaštita, posebno u pogledu nerješenih otpadnih voda, - uočava se kako je sve podređeno kratkoročnoj dobiti, Zauzeti objekti u vlasništvu "Hrvatskih šuma" koriste se bez ugovora i naknade (NP "Krka") ne isplaćuje se naknada vlasnicima ili ovlaštenicima za umanjene prihode u NP, protivno čl. 4 Zakona o zaštiti prirode, vrši se gospodarska uporaba prirodnih dobara 5. Koji su razlozi za takvo stanje? Šutnja intelektualaca, koji u strahu od gubitka svoje male ali sigurne sinekure prihvaćaju mir bez dostojanstva, pa im strah oblikuje i njihovo javno djelovanje, sustavno onemogućavanje i odbacivanje dijaloga kao osnova demokracije koji oblikuje duh zajednice, ostvaruje slobodu koja je nazamisliva bez spontanosti, izbjegavanje stručnog sučeljavanja i suočavanja s malim istinama, u pravilu rađa velike laži, proglašavanje svih onih koji drukčije misle nemoralnim i zlonamjernim neprijateljima države. 6. Što zbog svega toga predlažemo? a) Provesti znanstveno-stručnu, multidiscipli- narnu otvorenu raspravu o dosadašnjim prostorno- planskim i razvojnim projekcijama, osobito s gledišta deklarativnih postavki zaštite okoliša, izvršiti nužne korekcije te osigurati neizbježno usklađivanje zakona koji reguliraju odnose u ukupnom prostoru prirode i okoliša, sve u skladu s Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN br. 50/1999.). b) Osigurati da temeljne odrednice u programiranju proglašavanja zaštićenih objekata prirode budu integralni upravljački i gospodarski pristup na unaprijed izrađenim prirodnoznanastvenim i ostalim studijama, podvrgnutih otvorenoj multidiscipli- narnoj kritičkoj raspravi i ocjeni njene provodljivosti, u okvirima Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, čija će kompetentao kontrolirana provedba trajno osiguravati njeno dopustivo korištenje, osiguravati zaposlenost i razvoj pratećih djelatnosti. c) Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode, čiji je pretežiti fenomen šuma, ocjenjujemo da je najracionalnije dodijeliti (vratiti) "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb, koje mogu u okviru Službe za ekologiju, popunom stručnjacima ostalih specijalnosti nedvojbeno osigurati najkompetentnije integralno upravljanje i gospodarenje bez financijske podrške proračuna Rebublike Hrvatske ili Županije. d) Na sve ovo šumarska struka već dugo i javno upozorava, činimo to i danas, s jedinim ciljem da se sa još uvijek relativno očuvanom, bogatom i raznolikom prirodom naše domovine racionalno upravlja i razvojno dopustivo gospodari na osnovama prirod- noznanstvenih i provodljivih studija uz kompetentno kontroliranu skrb o prirodi i okolišu. Ako javnost, Hrvatski državni Sabor i Vlada Republike Hrvatske prepoznaju naše ciljeve, očekujemo da će zaustaviti ove negativne aktivnosti, u protivnom, ostati će nam zadovoljština da smo svoju ustavnu, stručnu i moralnu obvezu javno i jasno izrekli. Glavni urednik Šumarskog lista B. Prpić u svom izlaganju navodi i predlaže: Šumarska struka djeluje u Hrvatskoj preko 200 godina. Naše prirodne šume koje su danas, zasigurno naj- vrijednije u Europi, posljedica su profila šumarskih stručnjaka, a posebice njihovog biološkog obrazovanja i pridržavanja načela potrajnosti (danas općeprihvaćen održivi razvoj). Prihvaćamo opći trend zaštite prirode u svijetu i Hrvatskoj, ali ne slažemo se s isključivanjem šumarskog poduzeća i šumarske struke iz postupka zaštite. Zaštita prirode šumovitog krajobraza nastavak je dosadašnjeg stoljetnog gospodarenja s šumama, uz neznatnu preinaku koja se odnosi na cilj gospodarenja. Naša trenutačna nepopularnost u krugovima zaštite okoliša posljedica je stručnih šumarsko-bioloških stavova tijekom rasprava o termoelektrani Plomin 2, dravskim hidroelektranama, kanalu Dunav-Sava i dr. U spomenutim slučajevima šumarstvo je zastupalo poznata i priznata načela zaštite šuma i predlagalo tehnološke postupke koji će manje ugroziti šume. 106 |