DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 104 <-- 104 --> PDF |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA OKRUGLI STOL: ŠTITIMO LI PRIRODU I OKOLIŠ OSOBITIM ZNANJEM, MORALNIM I ČESTITIM DJELIMA? Želja nam je da o ovoj temi raspravljamo stručno, odgovorno, oštro a uljudno, s dokazima, vođeni jedino ciljem racinalnoga upravljanja i razvojno dopustivoga gospodarenja prirodom i zaštićenim objektima prirode, na osnovama znanstvenih iprovodljivih studija, uz kompetentno kontroliranu skrb oprirodi i okolišu. Pozivamo Vas i molimo da aktivnim sudjelovanjem doprinesete iskoraku u cilju zaštite, još uvijek relativno očuvane, bogate i raznolike prirode naše domovine. Predsjednik HŠD-a Prof. dr. sc. Slavko Ma tie, v. r. Uz ovaj poziv, držeći se zaključaka tematskog dijela 103. redovite godišnje skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, održane u Ogulinu 25. lipnja 1999. godine u okviru Dana hrvatskoga šumarstva, a nakon rasprava održanih po ograncima HŠD-a i njihove podrške, organizirali smo 25. studenoga 1999. god. u Hrvatskom šumarskom društvu Okrugli stol na prvu temu Skupštine "Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode". Poziv smo uputili predstavnicima: Saborskog odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo, Saborskog odbora za zaštitu prirode i okoliša, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva graditeljstva, Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, Državnog inspektorata, Hrvatske gospodarske komore, HAZU, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, Hrvatskih šuma, p.o. Zagreb, MUP-a, Hrvatskoga lovačkog saveza, Hrvatskoga planinarskog saveza, Zelene akcije, Hrvatske televizije (gl. urednik, I i II program, redakcije obrazovnog programa, županijske panorame, Hrvatska danas), OTV, Hrvatskoga radija (I i II program, radio Sljeme), Radija 101, Hrvatskoga katoličkog radija, radija Student; novinarima HINA, Vijesnika, Večernjeg lista, Novog lista, Jutarnjeg lista, Slobodne dalmacije, Gospodarstvo i okoliš, Hrvatske vode, Tehnička kultura, Hrvatske šume i naravno svim članovima U.O. HŠD-a. S odazivom možemo biti djelomično zadovoljni, posebice s medijima (kamere I programa HT i g. M. Šafer, OTV i g. .1. Kelemen, urednica obrazovnog programa HT g-đa L. Firšt, urednice HR I program g-đa L. Komes i II program g-đa T Devčić, te novinari tiska). Ono što začuđuje (ili pak ne začuđuje) i stoje zapravo tužno, je činjenica da se najizravniji sugovornici šuma rima po ovoj temi, predstavnici Saborskog odbora za zaštitu prirode i okoliša (pozvani predsjednik i dva člana) i Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša (pozvani ravnatelj i sedam djelatnika) našem uljudnom s načinom i svrhom upućenom pozivu za raspravu, nisu odazvali (izuzevši umirovljenogg. I. Bral ića). Poticatelji ove rasprave bili su prof. dr. sc. Slavko Matić, Robert Lag i nj a, dip. ing., Tomislav Star- čević, dipl. ing. i prof. dr. sc. Branimir Prpi ć. Nakon pozdrava dobrodošlice i zahvale na odazivu, predsjednik HŠD-a S. Matić je dao uvod u raspravu, kojeg zbog sažetosti dajemo u cijelosti. Šumarska struka´i znanost nastaje u Europi prije nešto više od dva stoljeća, zbog straha od nestanka šuma. Strah je imao realnu podlogu zbog ondašnjega stanja šuma s kojima se stihijski gospodarilo ili bolje reći u kojima se neuredno i neplanski sjeklo. Posljedice toga su bile pojava poplava, erozija, lavina, nestanka izvora i svega onoga na što šuma ima pozitivan i nezamjenjiv učinak. Imajući na umu radni naslov našeg današnjeg okruglog stola, vrlo je važno uočiti da je šumarska struka osnovana iz straha da će šume nestati. Trajni i glavni zadatak joj je da štiti šume, da im vrati poremećenu prirodnu strukturu, da im omogući prirodnu obnovu, po- trajnost ili održivi razvoj, biološku raznolikost i stabilnost. Umjcće šumarske struke i znanosti je i u tome da je velikim dijelom u tom nastojanju u većini europskih zemalja uspjela, i daje istovremenim radom na formiranju prirodne strukture, njezi i zaštiti šuma, dobivala i gospodarske koristi koje su omogućile funkcioniranje struke i njezin razvoj. 102 |