DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2000 str. 102 <-- 102 --> PDF |
va. Pristupnik navodi 10 podciljeva putem kojih će se dosegnuti temeljni cilj. Mjesto i metode istraživanja Pristupnik je prethodno opisao edafske i gospodarske značajke mjesta rada, polazeći od Uprave šuma Vinkovci i šumarije Cerna do gospodarske jedinice i radilišta na kojem su traktorski skupovi izvozili drvo. Pri tomu je uz opće klimatske, geološke i pedološke prilike prikazao raspodjelu dobnih razreda, etat i proizvodnju sortimenata u Upravi šuma Vinkovci i šumariji Cerna, precizno opisujući način rada traktorskih skupova te tehničko-tehnološke razlike medu njima. Na daljnjih 13 stranica obrazlaže metode prikupljanja i obradbe glavnih i pomoćnih mjernih podataka. Prema prihvaćenoj raščlambi vremena, pristupnik je za mjerenje vremena uporabio povratnu metodu snimanja, koja je općeprihvaćena metoda mjerenja vremena u šumarstvu. Pri razdiobi vremena oslanjao se na prijedlog IUFRO razdiobe vremena pri studiju rada u šumarstvu, kao i na dosadašnja hrvatska iskustva bazirana na njemačkoj (REFA) i skandinavskoj školi. Također je opisan način prikupljanja pomoćnih podataka poput udaljenosti privlačenja, privitlavanja, obujma drva i dr. Statističku obradbu mjernih podataka proveo je PC programima, ovisno o tome radi li se o fiksnim ili varijabilnim vremenima ili morfološkoj raščlambi vozila. Rezultate istraživanja razvrstava na sedam potpo- glavlja. U prvom potpoglavlju, morfološkoj raščlambi polu- prikolica, istražuje 8 vrsta parametara u odnosu na masu poluprikolice te položaj istraživanih poluprikolica u familiji od 27 tipova poluprikolica. Istraživane poluprikolice nalaze se na desnom rubu familije, što ukazuje na njihovu malu masu, posebno poluprikolica Kronos 250 - 6t, a i Metal - 5t. Ovisnost širine poluprikolica i širine kolotraga o masi ukazuje na to da se ova dva parametra nalaze točno u trendu familije, no uvijek na desnom krilu uzorka. Duljina, visina te visina klirensa su znatno iznad istraživanog trenda. Prikolice FMV 230 i Metal - 5t po nosivosti leže na liniji trenda, a poluprikolica Kronos 250 - 6t je znatno iznad trenda. Slično je i s najvećim podiznim momentom dizalice. Navedena istraživanja ukazuju na prednosti poluprikolice i dizalice Kronos 250 - 6t ali i na njezine nedostatke, posebice umanjenu bočnu stabilnost. Ekipažc su radile u praktično istim uvjetima. Na to ukazuje inače vrlo osjetljivo pitanje dimenzija i obujma izrađenih sortimenata. Prosječni obujam komada oblog drva kod sva tri stroja iznosi 0,18 m\ srednji promjer 25 cm, a prosječni broj komada utovara od 19 do 21. Steyrje s 3,3 m3 ostvario najmanji prosječni tovar, a Pionir s 3,8 m3 najveći, stoje razlika od utjecajnih 0,5 m3 po turnusu. Utvrđeno je da su ekipaže ostvarile za naše pojmove visoko učinkovito vrijeme, Pionir čak 79,3%, Steyr 77,11%, a FMV 75.0%. Od učinkovitog vremena najveći dio (56,4% - 60,8%) se utroši na rad na sječini (svi zahvati utovara), od čega na rad vitla otpada od 35% do 62%. Dodatno vrijeme kao dio priznatih općih vremena određeno je za sve tri ekipaže i iznosi 25,3%. Ostvareni dnevni učinak Steyraje 19,8 mVdan, Pionir 14,5 mVdan iFMV-a 13,2mVdan. Pristupnik je istraživao brzine kretanja opterećenih i praznih ekipaža po šumskoj cesti, vlakama i kod premještanja pri utovaru i istovaru. Općenito najbrži Steyr je na šumskoj cesti prazan vozio brzinom od 6,39 km/h, a pun 6,33 km/h. Na vlaci je prazan ostvarivao 4,22 km/h, a pun 3,97 km/h. Pri premještanjima brzina je bila također nešto viša nego kod ostale dvije ekipaže. Razlog leži u prijenosnom odnosu brzina suvremenog traktora Steyr, u rezervi snage te u nešto manjem tovaru. Pri proučavanju brzina privitlavanja sortimenata pristupnik je utvrdio najveće brzine kod Steyra - 1,28 km/h prema 0,85 km/h za FMV i 0,62 km/h za Pionir. U sva tri slučaja utvrđene brzine izvlačenja užeta su veće od brzina privitlavanja i to od 2,12 km/h kod Steyr do 1,32 km/h kod FMV ekipaže. Istraživanje dizalica je otkrilo zanimljivost. Kod inače zastarjele Pionir ekipaže konstrukcijska rješenja dizalice i vitla omogućuju najbrži utovar pri čemu troši 1,72 min/m3. Steyr za utovar troši 3,50 min/m1, a FMV 3,94 min/m´. Vezano za spomenuto, kod Pionira je vrijeme utovara 2,1 puta kraće od vremena istovara. Kod ostalih ekipaža utovar i istovar se izvodi hidrauličnom dizalicom, te je kod njih utvrđen uobičajeni odnos vremena utovara i istovara, s tim da je dizalica na Steyr ekipaži pri istovaru najbrža. Pristupnik nadalje iz učinkovitog i dodatnog vremena oblikuje vrijeme turnusa. Budući je dodatno vrijeme za sve ekipaže isto (25,3%) oblikovano vrijeme turnusa za udaljenost vožnje od 100 m po šumskoj cesti i 400 m po vlaci postaje realan osnov za ocjenu proizvodnih mogućnosti istraživanih strojeva. Steyr ekipaža za navedenu udaljenost ima normu vremena od 23,7 min/m´, a najlošija FMV ekipaža 34,1 min/m3. Shodno navedenome, dnevni učinak Steyr ekipaže za gornje udaljenosti dosiže 20,3 mVdan, a FMV 14,1 mVdan. Pristupnik također istražuje norme vremena i dnevne učinke strojeva glede udaljenosti privlačenja, te utvrđuje da Steyr ekipaža postiže najveće učinke, ali i najveći faktor smanjenja učinka s povećanjem udaljenosti izvoženja, što se pripisuje manjem kapacitetu poluprikolice. 100 |